Udruženje Roditelji proslijedilo je otvoreno pismo Ministru prosvjete i sporta, Slavoljubu Stijepoviću, u kojem taj Vladin resor pozivamo da unaprijede uslove u javnim predskolskim ustanovama, u susret konkurrsu za upis djece koji se očekuje u junu. O ovoj temi predstavnici udruzenja Roditelji razgovarali su već sa najbližim saradnicima ministra Stijepovića, ali bez konkretnih rezultata.

Objavljujemo integralno tekst pisma dostavljen ministru Stijepoviću i medijima:

Poštovani gospodine Stijepoviću,

Obraćamo Vam se u ime nevladine organizacije „Roditelji“ i u ime svih roditelja koji podižu djecu u Podgorici ali i ostalim opštinama u kojima su državni vrtići prebukirani već godinama, a sa ciljem da podstaknemo i zatražimo bolje uslove u javnim predškolskim ustanovama. Roditelji već godinama imaju primjedbe na nekoliko segmenata koji se odnose na boravak djece u JPU na osnovu čega smo definisali par zahtjeva za promjenu te situacije, ali i uz predložena alternativna rješenja, imajući u vidu sva ograničenja koja postoje ili mogu postojati u realizaciji nekog od njih. Očekujemo da ćete imati sluha ali i želje da prihvatite i čujete naše ideje, predloge i zahtjeve, jer ste nekoliko puta javno pozivali roditelje i staratelje na saradnju o svim temama koje su značajne za našu djecu. O ovoj temi, kao što ste vjerovatno već upoznati, razgovarali smo i sa vašim pomoćnicima i savjetnicima.

Znamo da je u ovom trenutku teško očekivati da će biti izgrađen dovoljan broj novih vrtića u onim opštinama u kojima su neophodni, a jasno nam je da i kad bi se odmah počelo sa tim aktivnostima mora proći neko vrijeme da radovi budu završeni. Smatramo ipak da se na rješavanju pojedinih problema mora i može već odmah raditi.

Ipak se naš prvi zahtjev odnosi upravo na gradnju novih objekata, jer mislimo da je to jedino pravo rješenje svih postojećih problema, ali i ostvarenja glavnog cilja i Vašeg Ministarstva i nas roditelja – što veći broj djece predškolskog uzrasta u vrtićima.

Osim toga, tražimo i predlažemo rješavanje nekoliko problema:

• Formiranje i otvaranje posebnih jedinica vrtića do izgradnje novih kapaciteta ili uspostavljanje partnerstva sa privatnim licenciranim vrtićima.

Predlog rješenja: Predlažemo da država počne da subvencionira dio cijene licenciranih privatnih predškolskih ustanova kako bi jedan broj djece bio prusmjeren kod njih i rasterećeni kapacitet javnih predškolskih ustanova ili da se otvore privremena odjeljenja odnosno jedinice vrtića u okviru JPU. Ako bi model subencioniranja bio prihvatljiv, možda bi najbolje bilo uvesti skale u skladu sa mjesečnim primanjima roditelja, ali pod uslovom da se iznosi primanja i provjeravaju ili dokažu.

• Smanjenje broja djece u grupama, u skladu sa Zakonom o predškolskom obrazovanju i vaspitanju

Predlog rješenja: Na početku svake školske godine se ponavlja ista situacija koja se čak  u posljednje vrijeme pogoršava. Tako na primjer u Podgorici, u kojoj je prebukarnost najviše izražena, ali i u Bijelom Polju i Baru… imamo situaciju da u jednoj grupi boravi i do skoro 50 djece. I to ne u nastarijim grupama, nego u onima u kojima su djeca starije jaslene dobi.

Zakon o predškolskom obrazovanju i vaspitanju i propisao potpuno drugačija pravila i brojke, pa u najmlađoj jaslenoj grupi sa djecom do godinu starosti može da ih bude najviše osam, do 12 u grupi sa djecom do dvije godine, do 14 do tri godine, a najviše desetoro djece u mješovitoj grupi do tri godine. Dakle, u realnosti ih bude i po tri puta više. Činjenica je da se te grupe smanje nakon nekog vremena jer se dio djece teže ili uopšte ne prilagodi (mada je to možda i normalno s obzirom na ukupan broj djece koji boravi u jednoj postoriji), ali i nakon tog smanjenja njihov broj prelazi dozvoljeni nivo. Uostalom, shvatili smo da je i cilj Vašeg Ministarstva, kako ste i definisali u Strategiji ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja do 2015. godine da se ukupan broj djece u predškolskim ustanovama poveća, a ne smanji.

• Povećanje broja vaspitača i osoblja koje boravi sa djecom

Predlog rješenja: U, ionako, velikim grupama sa djecom radi neprihvatljivo mali broj vaspitača.Nerealno je od njih očekivati da se posvete djeci u potrebnoj mjeri, kako bi zadovoljili sve njihove potrebe. Zbog toga predlažemo Ministarstvu i javnim predškolskim ustanovama da obezbijedi i značaJno veći broj vaspitača i/ili medicinskih sestara i/ili drugog adekvatnog osoblja za rad sa djecom na neki od slijedećih načina ili njihovom kombinacijom: (I) angažovati volontere preko Zavoda za zapošljavanje – osobe školovane za rad sa djecom ili neka slična zanimanja koje bi radile na volonterskoj osnovi godinu dana i da im se to računa kao pripravnički staž; (II) angažovati što veći broj vaspitača u svakoj vaspitnoj jedinici uz adekvatno uskladjivanje njihovih smjena i radnog vremena, tako što će ih biti manje u vrijeme dnevnog odmora, a značajno više u toku najaktivnijih sati.

• Veći broj rokova za upis djece u jaslice i vrtiće

Predlog rješenja: Sada postoji samo jedan upisni rok i samo jednom godišnje se objavljuje konkurs za upis djece u predškolske ustanove barem u onim vrtićima u kojima su kapaciteti ispunjeni, a takvi su, na primjer, gotovo svi u Glavnom gradu. Kada je u pitanju upis djece u jaslice, pogotovo u najmlađu grupu, roditelji čija se djeca rode u toku školske godine, da bi obezbijedili mjesto u jaslicama za svoje dijete, moraju da plaćaju to mjesto polovinu mjesečnih troškova vrtića, iako im djeca ne pohađaju vrtić i po nekoliko mjeseci. Osim toga, neka djeca su polovinu godine na drugi način zbrinuta pa je poželjno je da im se obezbijedi dodatni rok za upis u vrtić. Problem je takođe i kod roditelja koji nemaju zaposlenje (što nije rijetkost), ali ga u međuvremenu dobiju. Zato treba omogućiti barem još jedan upisni rok sa javno objavljenim konkursom sredinom školske godine (recimo druga polovina januara) i da tada potpisani ugovori između roditelja i ustanove važe do septembra, a ugovori potpisani u septembru da važe kao i do sada do narednog septembra. Na ovaj način bi dijelom bio umanjen i problem opšteg (ne)prilagođavanja na vrtić ogromnog broja djece koji se ponavlja svakog septembra, a i vaspitači bi imali više mogućnosti da se posvete djeci kojima je podrška u tom dijelu potrebna.

O prilagođavanju radog vremena vrtića, odnosno produženju roka za prijem i otpust djece i usklađivanje sa radnim vremenom roditelja, kao i načinu dežurstava u toku raspusta, pokušaćemo da razgovaramo sa upravama javnih predškolskih ustanova.

Za sada ne predlažemo i ne zahtijevamo ni promjenu režima ishrane, ali najavljujemo da ćemo uskoro nakon detaljne analize cjelokupnog stanja na nivou države, a kada su JPU u pitanju, definisati i precizirati predloge u vezi sa tom temom.

Ne zahtijevamo ni savršene higijensko-tehničke uslove jer smo svjesni da se prvo mora regulisati prebukiranost koja jednim dijelom doprinosi potrebi da se i taj segment mijenja.

Na kraju želimo da Vas podsjetimo i da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore prepoznao postojanje problema sa brojem djece u vrtićima i u Izvještaju o primjeni Konvencije o pravima djeteta, koji je uputio Komitetu Ujedinjenih nacija za prava djeteta 2010. godine, preporučio državi preduzimanje radnji i mjera kako bi bili povećani smještajni kapaciteti predškolskih ustanova i zadovoljene potrebe djece.

U nadi da ćete prepoznati naše zahtjeve i predloge kao našu želju i potebu da pomognemo unaprjeđivanju uslova za svu djecu u Crnoj Gori, srdačno Vas pozdravljamo,

Kristina Mihailović

Izvršna direktorica
udruženje Roditelji