Poslodavci u Crnoj Gori, iako prema zakonskoj regulativi ne mogu od žene zahtijevati podatke o porodičnom statusu i planiranju porodice, to ipak rade i u velikom broju slučajeva odbijaju da zaključe ugovor sa trudnicom.
Sa takvom praksom poslodavaca su upoznati i u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava u kojem smatraju da je za rješenja tog problema neophodna organizovanija inspekcijska kontrola.
Predstavnik Ministarstva Branka Vlahović kaže da poslodavci, ne samo da postavljaju pitanja lične sadržine, nego često traže i dokaz o trudnoći.
“Takođe je česta pojava da poslodavci prilikom zasnivanja radnog odnosa traže potpisivanje dva ugovora – jedan o zasnivanju radnog odnosa i jedan o sporazumnom prestanku u slučaju trudnoće ili slično, u koji se naknadno samo unosi datum i on stupa na snagu kada poslodavcu to odgovara“, rekla je ona agenciji MINA.
Princip nediskriminacije je dio crnogorskog Zakona o zapošljavanju u kojem piše da su sve nezaposlene osobe jednake.
Vlahović je ocijenila da vidljivi ozbiljni nedostaci u zaštiti žena pri zapošljavanju, a i tokom radnog odnosa, čekanju na zaposlenje, u slučajevima proglašenja tehnološkog viška, dodatne obuke i obrazovanja ako se sagleda postojeća praksa.
Prema njenim riječima, bez obzira što prema zakonu poslodavac ne može odbiti da zaključi ugovor o radu sa trudnom ženom, niti joj može otkazati ugovor o radu zbog trudnoće taj princip u praksi ne nailazi na potpunu primjenu.
„Poslodavci u velikom broju slučajeva postupaju suprotno. Riječ je o nedovoljnoj i nepotpunoj primjeni propisa, ali i nedostacima koji znače dogradnju pravne regulative u smislu poštovanja svih demokratskih standarda iz međunarodnog prava, ali i očuvanja stečenih prava u našem sistemu“, kazala je Vlahović.
Ona je preporučila organizovaniju kontrolu inspekcija i češći nadzor nad sprovođenjem osnovnih zakonskih odredbi, kao na primjer potpune i stalne provjere ugovora o zapošljavanju, nepravilnosti prilikom zasnivanja radnog odnosa, efikasno kažnjavanje prekršilaca.
Tako bi bio, kako je dodala, napravljen prostor za efikasniju primjenu zakona, poraslo bi povjerenje onih kojima je ta zaštita potrebna, bila bi poboljšana saradnja sa poslodavcima i njihovim udruženjima u dijelu koji se odnosi na upoznavanjem sa njihovim pravima i obavezama.
Vlahović vjeruje da bi tako i država ostvarivala veću korist regulisanjem obaveza i eliminacijom sive ekonomije i rada na crno u kojem je veliki broj žena.
Ona je ukazala da se zajedno sa pravima koja se tiču trudnoće i porođaja zaposlenih žena može posmatrati i pitanje prava na ljekarske preglede, kontrole i druge tretmane povezane sa predstojećim porođajem i brigom o djetetu.
Direktive Evropske unije o zaštiti bezbjednosti i zdravlja trudnica na radu, porodilja i dojilja predviđaju pravo na odsustvo iz tih razloga i to bez ikakvih gubitaka na zaradi zbog potrebnih pregleda i kontrola.
Crnogorski Zakon o radu ne predviđa slične mogućnosti za zaposlene trudnice.
Moguće je jedino da u dogovoru sa poslodavcem trudnice odsustvuju sa posla, ili da same nađu vrijeme koje im može omogućiti ovakve preglede, koristeći slobodne dane, bolovanje ili godišnji odmor.
Vlahović smatra da bi vođenje rodno senzitivne statistike pokazalo različite nivoe i probleme u diskriminaciji žena.
„Međutim, mali broj subjekta se pridržava ove obaveze, a inspekcija ne vrši nadzor, niti traži ispunjavanje ove direktne zakonske obaveze od poslodavaca“, navela je ona.
Izvor: MINA
