IZVOR: Vijesti

Mnogim parovima koji su skoro posustali u trci za potomstvom, državna klinika za vantjelesnu oplodnju na Cetinju vratila je nadu i ispunila životni san da dobiju dijete.

Pravo na pokušaj da se ostvare kao roditelji na jedinoj državnoj klinici za vantjelesnu oplodnju na Cetinju trenutno čeka oko 40 parova.

“Na listi čekanja je oko 60 parova koji su obavili neophodne preglede i spremni čekaju na uključivanje u proceduru, a isto toliko je onih koji su u procesu obavljanja pripremnih dijagnostičkih procedura”,  kazala je za Vijesti doktorka na toj klinici Tatjana Motrenko.

U toj ustanovi prošle godine je, prema podacima Fonda, obavljeno 238 postupaka, za šta je izdvojeno preko  404 hiljade EUR, dok je za vantjelesnu oplodnju u privatnim crnogorskim klinikama (Life i Ars medica) , i onima u Beogradu, Mariboru, Ljubljani i Pragu za 174 postupka izdvojeno 369,7 hiljada EUR.

Za vantjelesnu oplodnju, koja se na teretu Fonda za zdravstveno osiguranje može uraditi dva puta, uključujući i in vitro fertilizaciju, u prošloj godini je za 412 postupka, izdvojeno oko 774,2 hiljade EUR.

U Fondu vjeruju da bi parovi iz Crne Gore, na teret države, uskoro mogli da dobiju i treću priliku da ostvare potomstvo, s obzirom na to da su, kako su kazali, Ministarstvu zdravlja u decembru prošle godine predložili izmjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju.

“S obzirom na to da se kod nas parovi dosta kasno odlučuju za tu proceduru, i da su u većini slučajeva u godinama kad je smanjena uspješnost, kao i radi činjenice da je procenat uspješnosti trećeg i kasnijih pokušaja daleko veći od prva dva, smatramo apsolutno opravdanim uvođenje trećeg postupka na teret sredstava Fonda”, objasnila je načelnica Odjeljenja za kontrolu Fonda Sanja Simović.

Ona je kazala da do sada nije postojalo zakonsko ograničenje prava na vantjelesnu oplodnju, s obzirom na godine starosti žene, i da je osnovni uslov za odobravanje postupka postavljena medicinska indikacija.

Odluku donosi Komisija za IVF , a u većini slučajeva se odobrava parovima koji imaju obimnu medicinsku dokumentaciju, koji iza sebe imaju više postupaka vantjelesne oplodnje, a ako se radi o mladim bračnim parovima kod kojih ni faktor vremena ili liječenja ne bi doveo do poboljšanja nalaza i do trudnoće “prirodnim” putem.

“Promovisanjem reproduktivnog zdravlja putem savjetovališta, izabranih ginekologa i upoznavanjem populacije u fertilnom dobu sa zdravim stilovima života i problematikom steriliteta, i promovisanjem postupaka vantjelesne oplodnje, znatno bi se smanjila starosna granica žena koje kreću u postupak, a rezultati uspješnosti bili bi mnogo veći”, smatra Simović.

Na Odjeljenju za asistiranu humanu reprodukciju na Cetinju, od njegovog osnivanja 2008. godine, do sada su prema podacima Fonda, obavljena 524 postupka za koje je izdvojeno 911,2 hiljade EUR.

Za protekle tri godine, prema riječima dr Motrenko rođeno je više od 150 beba, dok je 55 trudnoća u toku.

Ona je kazala da je u toj ustanovi stopa održivosti trudnoće vantjelesnim putem od 35 do 37 odsto, što je iznad evropskog, ali i da je rizik održavanja veći, s obzirom na to da su pacijentkinje u kasnijm godinama odlučuju za vantjelensu oplodnju.

“Trenutno je na klinici preko 45 odsto pacijenata starijih od 38 godina, a među njima je mnogo parova koji su isuviše dugo čekali, a mogli su mnogo ranije da dobiju potomstvo “, navodi dr Motrenko.

Smatrajući da to za one koji se nadaju potomstvu nije dobro, doktorka je uputila poziv mladim bračnim parovima da im se odmah obrate, kako bi na vrijeme počeli da rade na dobijanju bebe.

” Sva istraživanja govore da žena nakon 45 godina starosti ima šansu manju od jedan odsto da ostane u drugom stanju. One imaju šansu da uspiju sa donacijom jajnih ćelija, isto kao i neka druga žena, jer se koristi genetski materijal žene koja je mnogo mlađa, ali, prosto, starost jajne ćelije ne dozvoljava da primjena naše metode bude uspješna”, objasnila je dr Motrenko.

Ona kaže da bi bilo dobro da se shvati da žena koja želi humanu reprodukciju mora pristupiti tom procesu ranije, jer je teško doći do rezultata sa njom kada napuni 45 godina. U svijetu se ide ka smanjivanju gornje starosne granice, a ona npr. u Sloveniji iznosi 43 godine.

U toj ustanovi, prema njenim riječima, trenutno u oko 55 odsto parova, pacijenti muškog pola imaju problem steriliteta, dok je kod žena sterilitet u velikom broju slučajeva uzrokovan obavljanjem operacija na jajnicama, što dovodi do ometanja funkcionisanja reproduktivnog zdravlje žene.

Doktorka ističe da stid i ustručavanje parova koji se liječe postoje, s obzirom na to da se u postupku zalazi u njihovu najdublju intimu, ali i da to uspješno prevazilaze iz godinu u godinu. Ono na čemu dr Motrenko insistira je edukacija.

“U planu je organizovanje edukativnih kurseva u junu za ljekare primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, kako bi omogućili da se dobar dio pacijenata pripremi i određeni dio pregleda obave u tim ustanovama”, kazala je ona.

Nedavna odluka Srbije da omogući besplatnu vještačku oplodnju, ali limitirano, samo ženama bez potomstva do 38 godina starosti, izazivala je u tamošnjoj javnosti oštre polemike i nezadovoljstva. U Crnoj Gori zakon je liberalniji jer ne limitira ženu starosnom granicom.

Najliberalniji zakon iz ove oblasti imaju Izrael, gdje država snosi troškove za onoliko pokušaja koliko je potrebno da se trudnoća ostvari i iznese do kraja, dok u SAD država plaća roditeljskom paru postupke sve dok ne dobiju dva djeteta.

Nakon obavljena prva dva pokušaja vantjelesne oplodnje koji su na teret Fonda, na prvoj privatnoj crnogorskoj klinici Life , svaki sljedeći ne uključujući anesteziju iznosi za IVF metodu 1,4 hiljade eur, a ICSI postupak 1,8 hiljada.

Ističući da lista čekanja nije duga, i da pacijenti nakon prijave u veoma kratkom roku ulaze u proceduru, vođa tima za vantjelosnu oplodnju klinike dr Nebojša Čejović, kazao je da je u protekloj godini zahvaljujući toj ustanovi rođeno 68 beba, a od osnivanja,  2003. godine, 345. Dr Čejović objašnjava da je prema procjenama, uspješnost IVF procedure za višestruke pokušaje čak oko 75 odsto.

“Međutim, na ishod umnogome utiče pozitivna energija žene i želja za potomstvom, ali bez pretjerane opterećenosti od strane partnera i sredine u kojoj živi”, objašnjava dr Čejović. Navodeći da je najstarija trudnica u toj ustanovi imala 44 godine, on je kazao da su godine najbitnije za potencijalnu uspješnost, jer nakon navršene 28 godine plodnost kod žena „lagano klizi”, opada nakon trideset pete, a nakon 40 je taj pad veoma izražen.

Uzrok neplodnosti kod oba partnera, kako ističe dr Čejović, najčešće su infekcije koje oštećuju reproduktivne organe i smanuju sposobnost oplodnje, što je posljedica povećanih seksualnih sloboda i ranijeg stupanja u seksualne odnose, a zbog veoma loše preventive dolazi do širenja sekusalno prenosivih infekcija, koje djelimično ili trajno oštećuju moć reprodukcije. Pacijenti te klinike, kako je dodao, mahom su parovi iz zemalja okruženja, pa i Amerike, Skandinavije, Švajcarske i Velike Britanije.