Već drugu godinu zaredom, najbolji matematičari iz osnovnih škola bilježe loše rezultate na državnom takmičenju, što ranije nije bio slučaj. Među učenicima šestog razreda najbolje plasirani je imao 57 od 100 bodova, a među učenicima devetog razreda tek 33 od maksimalnih 100. Problematika ne leži u netalentovanoj djeci, loše pripremljenoj za takmičenje, nego u neprilagođenim zadacima koji nijesu iz učeničke literature, objasnila je za RTHN profesorica Danijela Jovanović iz Udruženja nastavnika matematike Crne Gore.
Na državnom takmičenju koje organizuje Ispitni centar Crne Gore, za znanje iz matematike u kategoriji šestog razreda nije dodjeljeno prvo i drugo mjesto, a u konkurenciji devetog niko nije uspio da osvoji nijedno od prva tri mjesta, što znači da niko nije osvojio potreban minimum bodova za tri najbolje pozicije.
Jovanović navodi da je više razloga što je situacija baš ovakva.
“Onaj najznačajniji, po mišljenju nas iz Udruženja nastavnika matematike Crne Gore, je što su zadaci neprilagođeni uzrastu osnovaca 6. i 9. razreda. Ove školske godine i ja sam imala svoja dva takmičara. U okviru Udruženja nastavnika matematike ove godine smo radili 20 besplatnih radionica, svaka po sat i po, za talentovane matematičare Podgorice, Nikšića, Berana i Bijelog Polja. Na tim radionicama smo uočili vrlo, vrlo talentovanu djecu i oni su se takođe takmičili. Međutim, vjerujte, zadatke ni ja ne bih znala uraditi da se vratim u njihove godine. To su zadaci sa jako puno zahtjeva”, rekla je Jovanović.
Ona je podsjetila da je i na ranije održanom okruglom stolu, između ostalog, bilo riječi i o takmičenjima.
“Izrazili smo želju da napravimo kompromis sa Ispitnim centrom i kreatorima zadataka, a to su univerzitetski profesori sa Prirodno – matematičkog fakulteta u Podgorici. U pitanju su renomirani matematičari, ali ipak treba imati malo osjećaja za uzrast osnovaca i prilagoditi se tome. Na okruglom stolu smo od kreatora zadataka dobili informaciju da neko ko hoće da se plasira na matematičku olimpijadu, mora da zadovolji neku olimpijsku normu. Međutim, za ukus mene i mojih kolega, kao i svih nas iz Udruženja nastavnika matematike, ta norma je visoko podignuta i trenutno nedostižna za djecu koju spremamo za takmičenje”, smatra Jovanović.
Objašnjava da su djeca talentovana, imaju potencijala i da se sa njima radi, ali da je rad matematičkih zadataka vrlo zahtjevan naročito ako nemate preciznije smjernice.
“Uopšte ne znamo šta će doći iz matematike – koja težina, nivo, oblast i slično tako da djecu pripremamo od svega po nešto. Niko nije očekivao da će ovakva težina zadataka da bude ove godine na državnom takmičenju. Na ovaj način “gubimo” djecu jer oni neće više imati interesovanja za takmičenje iz matematike. I ne samo to, biraće u nastavku, za neke svoje buduće pozive, najvjerovatnije nešto drugo što im je lakše, jednostavnije završiti jer je ovakvo takmičenje, ove i prošle godine, destimulisalo naše učenike. Ta djeca su nebrušeni dijamanti. Mi, nastavnici praktičari u učionici ih brusimo kako znamo i umijemo”, istakla je Jovanović.
Smatra da bi kreatori zadataka za takmičenje trebali prihvatiti predlog Udruženja kako bi bio postignut kompromis.
“To znači da pola zadataka bude iz učeničke udžbeničke literature, a pola da budu neke zahtjevnije stvari. Na taj način dajemo šansu svima da budu zlatna sredina, a oni bolje brušeni dijamanti će prebaciti tu sredinu, a ne da nam djeca izlaze sa tako malo bodova, čak i sa nulom, a pripremana su i talentovana. Imate među njima puno djece čiji su roditelji matematički potkovani pa rade dodatno sa djecom i kući. Zaista, ovu djecu smo, drugu godinu za redom, na neki način izgubili što se tiče matematike. To mi je mnogo žao. U podgoričkoj Matematičkoj gimnaziji imamo jako slabo interesovanje za upis, a iz godine u godinu sve je manje i interesenata za upis Prirodno-matematičkog fakulteta, a vrlo je diskutabilno i sa kakvim znanjem nam se djeca upisuju na taj fakultet, da li su to zaista najbolji matematičari ili nešto drugo”, kazala je profesorica Jovanović.
Izvor: RTHN
