Nacrt Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđa da se postojeći Centar za autizam transformiše u Centar za rani razvoj što je ideja na kojoj rade tri Vladina resora.

Gostujući u Bojama jutra TV Vijesti državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja dr Snežana Ćorić kazala je da je taj resor udružio snage sa ministarstvima prosvjete i rada i socijalnog staranja, uz podršku UNICEF-a, kako bi se Centar transformisao.

“U postojećem zakonu, od 2016. godine, Centar za autizam je osmišljen kao javna institucija. Svi smo svjesni da nije tako funkcionisao, bio je organizacioni dio Instituta za bolesti djece, odnosno Kliničkog centra i prostorno i kadrovski vrlo mali broj pacijenata je mogao da opskrbi”, rekla je Ćorić.

Podsjetila je da je ova problematika već duži period aktuelna i nikako se nije moglo naći rješenje.

„Jedina moguća transformacija Centra je da mi preuzmemo pravi medicinski aspekat, a to su rane intervencije. Ova transformacija će omogućiti svim domovima zdravlja da imaju centre za podršku i rane intervencije, odnosno savjetovališta. Tu će raditi pedijatar, defektolog, logoped, a ako budemo u mogućnosti i socijalni radnik“, pojasnila je Ćorić, dodajući da će, kada se primijeti bilo koje kašnjenje dijete biti upućeno u Centar za rani razvoj.

Tamo će, kako je rekla, stručnjaci odlučiti da li to dijete zahtijeva neki dalji tretman ,odlazak u inostranstvo ili se može raditi sa njim u Crnoj Gori.

„U ovom trenutku nemamo dovoljno kadra za to, ali mi moramo da gledamo kako će to izgledati za deset godina. Ako sad kažemo da nemamo uslove, nikada ih nećemo napraviti. Moramo početi od nečeg, da stvaramo infrastrukturu. Ideja sva tri ministarstva je da udružimo naše resurse. Logopedi i defektolozi iz bilo kojeg resora mogu zajedno da pružaju ove intervencije. Bitno je da će biti tijesna saradnja između resursnih centara, Centra za autizam, domova zdravlja i dnevnih centara. Svako mora dati svoj doprinos da bi ovo stvarno zaživjelo“, smatra Ćorić.

Prema njenim riječima, rane intervencije se rade do treće godine života, to je najidealniji period.

„I do šeste, pa i do osme godine može tretmanima nešto da se popravi. Postoje preventivni pregledi, a postojaće i upitnici koje će popunjavati roditelji a oni će moći da pokažu pedijatrima da možda postoji neki vid u kašnjenju. Pedijatar će odmah uputiti dijete u Centar za rani razvoj gdje će se utvrditi šta je problem i krenuće se sa tretmanima. Rana intervencija je najbitnija za tu djecu, zbog toga se sve ovo i radi. Sa djecom će se raditi dok god tretmani mogu da im pomognu, do osme godine, to je uzrast do kojeg može nešto da se popravi, poslije toga ne može, ali naravno da će sistem dati sve od sebe“, kazala je Ćorić.

Kako je navela, zdravstveni sistem je vrlo ograničen kada su u pitanju djeca s autizmom.

„Možete da pomognete ranim intervencijama, ali nemate lijek da to izliječite. Imamo mogućnost da rano detektujemo autizam i rano krenemo sa tretmanima i pružimo svu podršku da to dijete što prije kroz inkluzivno obrazovanje uđe u sistem. Dobra stvar je što će konačno sva tri ministarstva biti i nadležna i odgovorna“, ocjenjuje Ćorić.

Direktor Centra za autizam dr Ivan Krgović rekao je, u istoj emisiji, da je za transformaciju čuo iz medija.

„Mislim da smo zaobiđeni potpuno neopravdano. Taj zakon se piše devet mjeseci i kada je ova priča bila u medijima sasvim slučajno sam vidio da smo i mi pomenuti”, rekao je Krgović.

Kazao je da se slično dešava i kada je riječ o izgradnji klinike za psihijatriju.

„Takođe nijesam upoznat šta se planira, koji su prostorni kapaciteti, kako ćemo da funkcionišemo, posebno kadrovski s obzirom na to da imamo samo tri dječija psihijatra U Crnoj Gori. Možemo doći u situaciju da samo jedan od tih ljekara bude tamo, kako ćemo da pokrivamo sve to vrijeme. Da li se očekuje da na primjer jedan ljekar bude pripravan 365 dana u godini, da se preseli i živi na klinici. Isto tako, mislim da roditelji čekaju neke suštinske promjene“, rekao je Krgović.

On je istakao je je veoma važno praviti detaljan plan, koji bi se donosio i na osnivanje Defektološkog fakulteta u Crnoj Gori.  

Krgović kaže da bi volio da se angažuju resursi iz prosvjete.

„U centru imamo jednog oligofrenologa i tri logopeda tako da smo u velikom problemu kada roditelji dođu kod nas i očekuju da im damo rješenje. Mislim da se mora napraviti ozbiljan plan“, istakao je Krgović.

Daleko od očekivanja roditelja

Vijest da će Centar za autizam biti transformisan u centar za rani razvoj nije iznenadila roditelje, jer smatraju da ni do sada sistem nije imao adekvatan odgovor za potrebe djece s autizmom.

„Desiće se nešto što smo cijelo vrijeme i znali. To nije Centar za autizam, a na našu pretpostavku da će biti za ranu intervenciju pokazalo se da nije ni to u pitanju. Možda su samo riješili  da ga nazovu pravim imenom”, smatra Goran Laković, otac djevojčice s autizmom.

Predstavnica roditelja Ivana Ramović kaže da se prvo treba baviti objektom Centra koja nije ni fuknkcionalan za tretmane za djecu s autizmom.

“Kabineti su otvoreni i prosto je nemoguće raditi u takvom prostoru. Druga stvar je što nema dovoljno stručnog kadra. Sljedeće pitanje je šta ćemo sa starijom djecom, školskog uzrasta. U Centru svako od nas može da dobije jednom mjesečno po jedan tretman, što svakako nije dovoljno, možda samo za neko praćenje. Roditelji imaju dvije opcije ili da idu za Beograd, da dobiju uput za Insitut za razvoj govora ili da plaćaju ovdje privatno tretmane”, rekla je Ramović.

Roditelji su saglasni da je potreban nacionalni cetrar za autizam ali ne kakav sad postoji b+nego onaj koji bi omogućio dovoljan broj tretmana, kako ne bi bili prinuđeni da se liječe van granica zemlje i kod privatnika.

Izvor: TV Vijesti