Crnogorskom obrazovnom sistemu potrebna je sveobuhvatna reforma, koja je dugoročan proces i podrazumijeva postepeno uvođenje promjena. Da bi se to postiglo, kako smatra ministar prosvjete mr Miomir Vojinović, neophodno je prvo ispuniti niz materijalnih uslova – obezbijediti nove školske objekte, opremiti učionice, kabinete… Potrebno je poboljšati i društveno – ekonomski standard nastavnog kadra, ojačati stručne kapacitete nastavnika i revidirati nastavne planove i programe u skladu sa potrebama tržišta rada i znanja, koji će biti kompatibilni sa evropskim sistemima obrazovanja.

Vojinović navodi da je prvi korak ka tome već učinjen, izradom Sveobuhvatne analiza obrazovnog sistema, u saradnji sa UNICEF-om, koja će uskoro biti predstavljena.

Smatra da treba hitno raditi i na usklađivanju ocjenjivanja đaka sa znanjem kojim zaista raspolažu, odnosno na drugačijem pristupu vrednovanja postignuća, pa će u tom cilju uskoro biti organizovane dodatne obuke za nastavnike.

Komentarišući neka od gorućih pitanja, iz resora prosvjete poručuju da će problem deficita nastavnika matematike, fizike i hemije rješavati u saradnji sa visokoškolskim ustanovama i lokalnim zajednicama, kako bi motivisali maturante za upis na studijske programe prirodnih nauka.

Vojinović očekuje da će, uprkos porastu cijena, ove godine biti izbjegnut problem sa grijanjem u mnogim školama, jer su na vrijeme planirane potrebne količine ogrijeva u skladu sa zahtjevima obrazovnih ustanova.  

Ministar prosvjete bio je nedavno gost prvog online intervjua, kojim su udruženje Roditelji i agencija MINA započeli realizaciju projekta Roditelji između činjenica i mišljenja.

U nastavku možete pročitati odgovore na dio pitanja koje su naši pratioci, prvenstveno roditelji i prosvjetni radnici, uputili ministru, ali nije bilo dovoljno vremena da na sva bude odgovoreno tokom intervjua.

Šta planirate u dijelu koji se odnosi na postignuća đaka, s obzirom na to da se često govori o tome da njihovo funkcionalno znanje nije na kvalitetnom nivou, dok ocjene pokazuju drugo. Razmišlja li se o promjenu načina provjere znanja na kraju osnovne škole?

“Termin ocjenjivanje u širem značenju obuhvata sve komponente ili faze procesa praćenja i vrednovanja znanja i napredovanja učenika na osnovu unaprijed utvrđenih kriterijuma: planiranje, ocjenjivanja, praćenje nastave i učenja, registrovanje podataka i zapažanja, izvještavanje o napredovanju učenika i evaluaciju efikasnosti i kvaliteta nastave. Dakle, kada koristimo pojam ocjenjivanje mislimo na sve njegove elemente: praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje u užem smislu (procjenjivanje i vrednovanje). Praćenje predstavlja kontinuirano prikupljanje podataka o napredovanju učenika u nastavi na osnovu prethodno utvrđenih elemenata i kriterija ocjenjivanja. Uključuje niz tehnika i instrumenata praćenja aktivnosti učenika u nastavi (protokoli, upitnici i sl). Provjeravanje je aktivnost nastavnika koja se odnosi na procjenu dostignutog nivoa znanja i kompetencija učenika u određenoj oblasti na početku, tokom i na kraju učenja. Provjera može biti usmena, pismena ili kombinovana, a kao rezultat ima ocjenu nivoa znanja i kompetencija učenika. Ocjenjivanje (u užem značenju) je davanje brojčanog (ili opisnog) izraza – ocjene za postignute rezultate učenja na osnovu prethodno utvrđenih elemenata i kriterija ocjenjivanja. Ocjenjivanje treba da bude u funkciji razvoja učenika, da ga motiviše i podstiče da uči, i u funkciji unapređenja nastave, da na osnovu podataka prikupljenih u procesu ocjenjivanja, nastavnik donosi racionalne odluke o unapređenje vlastite nastavne prakse i učenja u školi. Da bi ocjenjivanje bilo u funkciji razvoja učenika i unapređivanja učenja, ono treba da postane sastavni dio procesa planiranja nastave i sastavni dio procesa učenja. Da ocjenjivanje više ne bude jednokratna aktivnost usmjerena isključivo na utvrđivanje znanja, nastavnici bi trebalo da unaprijede neke od svojih kompetencija i da steknu nove. Nova praksa ocjenjivanja zahtijeva, prvo, da se utvrde elementi ocjenjivanja, da se pored znanja predvide i drugi elementi ocjenjivanja učenika, npr. da se prati zalaganje učenika na času, način kako učenici međusobno sarađuju, komuniciraju i sl. Takođe, potrebno je utvrditi kriterije ocjenjivanja, predvidjeti kako izgleda očekivani uspjeh učenika na različitim nivoima usvojenosti programa, npr. kako izgleda očekivani uspjeh učenika koji zavređuje najvišu ocjenu. Kako bi kontinuirano pratio i prikupljao informacije o učenicima, nastavnik treba da izradi instrumente praćenja i provjeravanja. To mogu biti ček liste, skale procjene, protokoli praćenja, ali i različite vrste testova i kontrolnih zadataka. Kod izrade testova važno je predvidjeti zadatake koji zahvataju različite nivoe znanja (poznavanje činjenica, zaključivanje, rješavanje problema). Zavod za školstvo će u narednom periodu realizovati obuku o ocjenjivanju učenika, koja će doprinijeti shvatanje uloge i promjene načina praćenja, evidentiranja i vrednovanja rada učenika u skladu sa promjenama u obrazovanju.”

Kada će reforma školstva? Dosadašnji rezultati na takmičenjima i olimpijadama nisu baš na zavidnom nivou – imamo mnogo Luča, ali ne i rezultate van Crne Gore.

“Smatram da novi sistem obrazovanja mora biti kompatibilan sa strateški razvojnim ciljevima reformi u Crnoj Gori, utemeljen na izgradnji demokratskog, ekonomski prosperitetnog i otvorenog društva, zasnovanog na vladavini prava, skladnoj međuetničkoj koegzistenciji, razumijevanju i toleranciji. Promjena sistema obrazovanja je proces restruktuiranja jednog veoma složenog sistema, te je riječ o izuzetno kompleksnom zadatku. Obrazovanje kakvo je danas, bez dograđivanja, ne može odgovoriti modernom, nastupajućem dobu i zato se moraju sprovesti kvalitativne, strukturalne, organizacijske, koncepcijske i kadrovske promjene. Obrazovni sistem je potrebno uskladiti sa tekućim naučnim i tehnološkim razvojem, izgrađivati da zadovolji potrebe, interesovanje i ambicije pojedinaca koji se obrazuju, te organizovati sistem tako da se pojedincu obezbijede uslovi za razvoj i slobodu mišljenja, a sve principe rada postaviti na temelju ljudskih prava, pravne države, tolerancije i solidarnosti. U tom procesu, obrazovna ustanova ima, takođe, obavezu i odgovornost da osmisli nove načine djelovanja, kao i način vrednovanja ostvarenih rezultata. Dakle, reforma obrazovnog sistema predstavlja dugoročan proces, koji podrazumijeva postepeno uvođenje svih promjena u obrazovanju. Da bi se postigla kvalitetna reforma obrazovanja, neophodno je ispuniti odgovarajuće uslove, prije svega materijalne (obezbijediti nove školske objekte, opremiti učionice, kabinete i slično), treba podići društveno – ekonomski standard nastavnog kadra, ojačati stručne kapacitete nastavnika, revidirati nastavne planove i programe u skladu sa potrebema tržišta rada i znanja, koji će biti kompatibilni sa evropskim sistemima obrazovanja.

Preduslov za reformu školstva svakako je Sveobuhvatna analiza obrazovnog sistema, koju je Ministarstvo uradilo u saradnji sa UNICEF-om koja će ubrzo biti predstavljena javnosti. Analiza ovog tipa nije rađena ranije, a ideja je da posluži za izradu dugoročnog plana za unapređenje sektora obrazovanja u Crnoj Gori do 2030. godine. To je do sada najtemeljniji dokument i sveobuhvatna analiza obrazovnog sektora, koja, osim uvida u funkcionisanje sistema, daje strateške preporuke za unapređenje obrazovanja u dijelu kvaliteta, pravičnosti, inkluzivnosti, infrastrukture, upravljanja i finansija. Na osnovu nalaza i preporuka koje su navedene u ovom dokumentu, temeljiće se promjene koje ćemo planirati u narednom periodu, a koje će biti smjernice za novu reformu obrazovnog sistema. Takođe, cilj Analize jeste da pomogne Vladi Crne Gore i ostalim uključenim, zainteresovanim stranama u kreiranju politika kako bismo povećali efikasnost obrazovnog sistema. Analiza se fokusira na predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, a prilikom izrade upotrijebljen je širok spektar dostupnih podataka, ranijih studija i istraživačkih radova, kao i podaci i dokazi prikupljeni putem razgovora sa zainteresovanim stranama i anketa o zadovoljstvu poslom.

Analiza je usklađena je sa Metodološkim smjernicama za analizu sektora obrazovanja, koje su razvili UNESCO, Svjetska banka (WB), UNICEF i Globalno partnerstvo za obrazovanje (GPE) 2014. godine. Po cjelinama, u Analizi se prvenstveno istražuje demografski, socioekonomski i makroekonomski kontekst obrazovnog sektora u Crnoj Gori, zatim se razmatra upis i unutrašnja efikasnost obrazovnog sistema i pruža se uvid u procjenu kvaliteta obrazovanja i upravljanja sistemom, kao i pravičnost. Pored toga, analizira se način finansiranja obrazovnog sistema i uticaj pandemije Kovida-19 na obrazovni sistem. Posljednje poglavlje Analize se sastoji od ključnih nalaza i daje preporuke za praktične politike.

Kako tumačite postignuća naših učenika na Juniorskoj matematičkoj balkanskoj olimpijadi?

“Ispitni centar je organizator Državnog takmičenja iz matematike, prirodnih nauka i stranih jezika, za učenike koji su zadovoljili tražene kriterijume na školskim takmičenjima. Matematika je predmet iz koga učenici osnovne škole mogu da se takmiče u VI i IX razredu, dok se za srednjoškolce takmičenje organizuje u dvije kategorije, za I i II razred, kao i za učenike III i IV razreda.

Pobjednici takmičenja, tj. osvajači prvog, drugog i trećeg mjesta su članovi ekipa koje predstavljaju Crnu Goru na međunarodnim takmičenjima. Ispitni centar, u saradnji sa profesorima Prirodno – matematičkog fakulteta, Univerziteta Crne Gore, obezbjeđuje takmičarske testove i organizuje pripreme takmičara uzrasta do 15,5 godina za učešće na Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi, i pripreme srednjoškolaca za Balkansku matematičku olimpijadu i Međunarodnu matematičku olimpijadu.

Takmičarski zadaci su nestandardni problemi koji svojim sadržajem i zahtjevima u potpunosti nadilaze predmetno gradivo koje se izučava na časovima, zbog čega je priprema nadarenih učenika za takmičenje iz matematike veliki izazov za svakog nastavnika. Uspjeh na međunarodnim matematičkim takmičenjima je veoma priznat u akademskoj zajednici svuda u svijetu.

Ne postoji veliko interesovanje naših učenika za matematiku. Od približno 7.500 učenika IX razreda, oko 0,5 % njih učestvuje na Državnom takmičenju, dok je taj procenat za srednjoškolce još niži. Postignutim rezultatima na Državnom takmičenju, kao društvo u cjelini ne možemo biti zadovoljni. Iz tog razloga Crnu Goru ne predstavlja šestočlani tim kao što propozicije takmičenja dozvoljavaju, već našu zemlju predstavljaju uglavnom tri ili četiri učenika. Smatramo da treba obezbijediti kontinuitet u učestvovanju, u cilju popularizacije matematike kod budućih takmičara, iako se, s obzirom na veličinu naše populacije, ne očekuje u svakoj generaciji zadovoljavajući uspjeh.

Na prethodnim takmičenjima su osvajane medalje i imali smo rezultate na koje je Crna Gora ponosna, što potvrđuju činjenice da su naši učenici 2021. godine na Balkanskoj međunarodnoj matematičkoj olimpijadi osvojili bronzu, a iste godine  su na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi osvojili srebro uz dvije pohvale.”

Da li znate da nam nedostaje na desetine profesora matematike i da ćemo doći u situaciju da našu djecu nema ko da uči matematiku, fiziku i hemiju? Šta će se preduzeti u cilju saniranja te situaciju. Da li postoji plan koji bi motivisao maturante da upisuju fakultete iz ovih oblasti?

“Kako bi se riješio problem nedostatka nastavnika matematike, fizike i hemije u svim opštinama u Crnoj Gori, ali i nastavnika iz predmeta umjetnosti u pojedinim opštinama na sjeveru, Ministarstvo planira da sa visokoškolskim ustanovama i lokalnim zajednicama organizuje posjete maturantima stručnih škola i gimnazija kako bi se maturantima predstavio  značaj nastavničke profesije, uloga nastavnika u obrazovanju i sticanju znanja i kompetencija učenika, kao i u formiranju njihove ličnosti.

Cilj tih obilazaka je motivisati učenike za upis na nastavničke fakultete, prije svega na studijske programe koji su povezani sa prirodnim naukama. Takođe, važno je promovisati nastavničku profesiju kako bi se uspostavio sistem da učenici koji postižu najbolje rezultate u učenju biraju nastavničke fakultete. Bilo bi važno da nastavnička profesija bude prvi izbor učenika i da se srednjoškolsci koji postižu najbolje rezultate u učenju upisuju na studije matematike, fizike, hemije, inženjerstva.

U tom smislu planira se i formiranje sa lokalnim zajednicama fondova za stipendiranje maturanata koji studiraju prirodne nauke.

Šta će se preduzeti, a krajnje je vrijeme, da se studentima hemijske tehnologije omogući polaganje dodatnih ispita (pedagogija, psihologija, metodika) da bi mogli raditi u školama?

“U skladu sa propisima iz oblasti visokog obrazovanja, ustanove visokog obrazovanja i Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja nadležne su za razvoj studiskih programa i nastavnih planova. Ministarstvo će Vaš upit/inicijativu za rješavanje pitanja nastave hemije i mogućnosti da ovu nastavu realizuju studenti hemijske tehnologije uputiti Metalurško – tehnološkom fakultetu”.

Kako ste zadovoljni kvalitetom rada prosvjetnih radnika i načinima prenošenja znanja, a kako ulogom roditelja u procesu obrazovanja? Šta je potrebno mijenjati i unaprijediti?

“Prosvjetni radnici su u značajnoj mjeri izgubili slobodu i kreativnost velikom birokratizacijom njihovog rada, obimnošću obrazovnih programa, stalnim izvještavanjem, gdje se gubi asocijativno učenje, a obimni sadržaji reproduktivnog karaktera ostaju bez neposredne primjene.

Reformu je potrebno usmjeriti ka stvaranju sistema u kojem će suština biti prioritet, a forma i pritisak pod kojim nastavnici funkcionisu biće svedeni na minimum. Nastavnici treba da teže postizanju ishoda učenja kod učenika, ali ne po sistemu kalupa, već kroz praćenje grupne dinamike, primjenu sadržaja dajući im funkcionalni karakter, bazirajući se na asocijativno učenje. Nastavnici tako prestaju da budu puki prenosioci informacija i postaju moderatori obrazovnog procesa, koji prate afinitete učenika dajući im široku bazu znanja i vještina.

Istraživanja obrazovnih potreba nastavnika trebaju biti osnov za njihove obuke i relicenciranje. Istraživanje iz 2017. rađeno uz podršku EPALE projekta (elektronska platforma za učenje odraslih u Evropi), potvrđuje da nastavnicima nedostaju pedagoško/andragoško didaktičko metodičke vještine, znanja u vezi profesionalne orjentacije i za rad sa djecom sa poteškoćama u učenju. Istraživanje iz 2021. godine o uticaju pandemije na obrazovanje odraslih i tržiste rada, takođe pokazuje nefunkcionalni karakter znanja stečenih kroz obrazovni sistem i njihovu neprimjenjivost u praksi. Reforma mora povezati sve nivoe obrazovanja u jednu cjelinu, stavljajući akcenat na slobodu nastavnika da sam definiše najbolji put postizanja ishoda učenja.

Roditelji sve više jačaju svoju ulogu kao partneri i saradnici na svim vaspitno -obrazovnim nivoima. Roditelji su uključeni u okviru otvorenog dijela nastavnog programa, organizovanju posjeta i ekskurzija, ali i u procesu redovne nastave, kada u saradnji sa predmetnim nastavnicima pripremaju određene informacije, posjećuju školu i aktivno sarađuju prenoseći svoje iskustvo, znanje, upoznaju učenike sa određenim zanimanjima, hobijima, sportskim, kulturnim, spisateljskim ili drugim aktivnostima i oblastima. 

Sve više se osjeća uticaj roditelja u procesu vrednovanja rada i nekada nerealnih očekivanja u tom pogledu. Iz tog razloga se procesu ujednačavanja kriterijuma procjene rada, angažovanja, zalaganja, učešća, znanja i postignuća učenika mora posvetiti veća pažnja. Jasni i ujednačeni kriterijumi za dostizanje definisanog nivoa znanja učenika, ublažili bi nezadovoljstvo učenika i roditelja.

Drugi način je i češća eksterna provjera znanja učenika tokom školovanja, koja bi pružila jasnu sliku koliko i kako su učenici usvojili znanje iz određenih nastavnih predmeta, koje su slabe, a koje jake strane u njihovom postignuću. To bi bila dobra povratna informacija učenicima, nastavnicima, ali i samim roditeljima.

Takođe, obrazovni sadržaji moraju biti koncipirani tako da odgovaraju uzrastu i sposobnostima učenika koji će samostalno moći da usvajaju gradivo bez intenzivne podrške roditelja.”

Šta se dešava sa statusom asistenata u nastavi?

“Ministarstvo prosvjete obezbijedilo je sredstva za isplatu zarada asistentima u nastavi za jul i avgust 2022. godine, dok će njihov radni status regulisati škole u kojima su zaposleni, u  skladu sa zakonskim propisima.”

Zašto se već godinama dešava da djeca koja imaju rješenje komisije da im je neophodna pomoć asistenta u nastavi, ne ostvaruju često to pravo jer Ministarstvo odobrava sistematizaciju za mnogo manji broj asistenata. Da li je na Ministarstvu da procjenjuje, nakon mišljenja ljekara i ostalih stručnjaka, da jedan asistent u isto vrijeme može biti sa dvoje ili troje djece sa smetnjama u razvoju?

“Škole u Crnoj Gori šalju Ministarstvu prosvjete upit o broju asistenata koje će zaposliti, a prema broju upisane djece koja su u potrebi za asistentima. Ministarstvo odobrava predložen broj asistenata u nastavi. Zdravstvena komisija je ta koja određuje da li je dijete u potrebi za asistentom 1 na 1 ili su djeca u manjoj potrebi za asistentom, pa jedan pomaže u nastavi više đaka. 

Ugovor o radu sa određenog na neodređeno radno vrijeme može se transformisati samo u slučaju i na način koji je propisan Zakonom o radu. Do izmjene Zakona o obrazovanju i vaspitanju djece sa posebnim potrebama 2021. godine, asistenti u nastavi su zasnivali radni odnos na određeno vrijeme u trajanju od 10 mjeseci. Izmjenom ovog Zakona predviđeno je da oni zasnivaju radni odnos na neodređeno.

Međutim, prelaznim i završnim odredbama ovog Zakona nije riješen status asistenata u nastavi koji su bili u radnom odnosu na dan stupanja na snagu Zakona, što znači da zakonodavac nije imao potrebu da se ovim zaposlenim transformiše radni odnos po sili zakona.

Prema tome, asistenti u nastavi koji su tada bili u radnom odnosu po ugovoru na određeno mogu zasnovati radni odnos na neodređeno samo u skladu sa Zakonom o radu i zakonima iz oblasti obrazovanja. To znači da to radno mjesto mora biti sistematizovano, odobreno od strane Ministarstva prosvjete i da su za to obezbijeđena finansijska sredstva. Kada se obezbijede svi ovi uslovi, škola je dužna da javno oglasi zapošljavanje asistenata u nastavi na neodređeno radno vrijeme u skladu sa potrebama te ustanove, odnosno učenika i roditelja. Asistentima u nastavi koji su radili više od od 36 mjeseci neprekidno, ili sa prekidima ne dužim od 70 dana, može se izvršiti transformacija radnog odnosa u skladu sa članom 37 Zakona o radu.

Otud možda i nejasnoća zašto su neke škole transformisale ugovore, čime se stiče neobjektivna slika o tim ustanovama. Znači, u konkretnim slučajevima su se, vjerovatno, stekli uslovi iz Zakona o radu, član 37.”

Kakvi su planovi za OŠ “Drago Milović” u Tivtu koja već odavno čeka da se renovira u potpunosti? Kada će se konačno graditi nova škola u Tivtu, jer ove godine će duplo više đaka pohađati OŠ “Drago Milović”?

“OŠ “Drago Milović” u Tivtu je u prethodnom periodu renovirana, u nekim djelovima ugrađena je nova bravarija, urađena je adaptacija centralnog grijanja, a preostale adaptacije su planirane i biće realizovane u narednom periodu. Kapitalnim budžetom za 2022. godinu u opštini Tivat je planirana izgradnja osnovne skole i dječijeg vrtića u Radovićima, kao i izgradnja osnovne škole u Tivtu. Uprava javnih radova je 4. 05. 2022. godine raspisala tendersku proceduru za izgradnju osnovne škole i vrtića u Radovićima, a 4. 07. 2022. godine je donešena Odluka o poništenju postupka javne nabavke, jer nije bilo podnešenih ispravnih ponuda. Takođe, 27.07.2022. godine Uprava javnih radova je ponovo raspisala tendersku proceduru za izgradnju osnovne škole i vrtića u Radovićima, koja će trajati shodno dinamici usklađenoj sa zakonskim propisima.”

Da li će ove godine biti rješen problem sa grijanjem u školama (svi misle da nama koji smo na primorju nije zima i možemo da čekamo dok se podjeli lož ulje za sjever)?

“Ministarstvo prosvjete Crne Gore uputilo je u julu zahtjev školama da u skladu sa normativima pošalju potrebe za narednu školsku godinu, 2022/2023. godinu. Pomenute školske potrebe podrazumijevaju i odobravanje sredstava za ogrijev školama. Rok za dostavljanje odgovora je bio kraj jula, nakon čega ćemo znati kako će se sredstva za ogrijev preraspodijeliti.

Ministarstvo na osnovu zahtjeva ustanova, a u skladu sa normativima, planira i obezbjeđuje sredstva u Budžetu. Finansijska sredstva se uplaćuju na račun ustanove koja obavlja nabavku ogrijevnog drveta, koje dalje dogovaraju isporuku sa lokalnim dobavljačima.

Sredstva za nabavku ogrijevnog drveta Ministarstvo uplaćuje za 107 ustanova. Za školsku 2021/2022. godinu uplaćena su sredstva za nabavku oko 4.100 m3, a za školsku 2022/2023. godinu planirana su sredstva za nabavku oko 4.500 m3 ogrijevnog drveta.

Prošle godine cijena je bila od 40 do 45 eura po m3, dok se ove godine očekuje veća cijena, odnosno 55 do 60 eura po metru kubnom. Prema trenutnim procjenama, Ministarstvo će za te potrebe izdvojiti 270.000 eura.

Što se tiče centralnog grijanja koje neke škole zahtijevaju, nadležnost je Uprave za javne radove, a ne Ministarstva prosvjete. Oni pripremaju idejni projekat, raspisuju tender za najpovoljnijeg izvođača, te pristupaju adaptaciji i ugradnji. Ministarstvo prosvjete, takođe, raspisuje tender za pelet i ugalj kako bi se obezbijedilo grijanje i u ostalim školama u Crnoj Gori. Tender za lož ulje i plin raspisuje Uprava za katastar i državnu imovinu.

Bez obzira što su cijene ogrijeva u porastu, Ministarstvo će ispratiti situaciju i obezbijediti školama potrebno grijanje kako bi boravak djece i zaposlenih u školama bio što ugodniji.” 

Kako namjeravate da riješite problem sa učenicima iz inostranstva koji se u naše škole upisuju po automatizmu, tj. bez elementarnog znanja crnogorskog jezika?

“Propisima iz oblasti obrazovanja uređen je način podrške stranim državljanima kojima je potrebna pomoć u savladavanju jezika. Naime, u skladu sa članom 14 Zakona o gimnaziji, strani državljanin koji ima privremeni boravak ili stalno nastanjenje u Crnoj Gori može se upisati u gimnaziju po uslovima kao i crnogorski državljanin, u skladu sa Zakonom.  Škola je dužna da učeniku – stranom državljaninu koji ima privremeni boravak ili stalno nastanjenje u Crnoj Gori i učeniku crnogorskom državljaninu koji ne poznaje ili nedovoljno poznaje jezik na kojem se izvodi nastava pruži pomoć u savladavanju jezika.

Takođe, u skladu sa članom 16 Zakona o stručnom obrazovanju državljanin druge države, lice bez državljanstva, azilant ili iseljenik može se upisati u školu po uslovima kao i crnogorski državljanin, u skladu sa Zakonom. Škola je dužna da učeniku – državljaninu druge države, licu bez državljanstva, azilantu ili iseljeniku i učeniku crnogorskom državljaninu koji ne poznaje ili nedovoljno poznaje jezik na kojem se izvodi nastava pruži pomoć u savladavanju jezika.

Lice koje je završilo osnovnu školu u inostranstvu može se upisati u školu, ako mu se prizna obrazovna isprava u skladu sa zakonom.

Učenici iz inostranstva koji se upisuju u naše osnovne škole i vrtiće gotovo svi su pod zaštitom države Crne Gore usljed rata u njihovoj otadžbini, i imaju pravo na besplatno školovanje, kao i naša djeca. Zakonom je osnovna škola propisana kao obavezna, pa to važi i za mališane iz Ukrajine. Učenje službenog jezika odvija se paralelno sa pohađanjem nastave. Ne smijemo zaboraviti da je cilj ne samo njihovo obrazovanje, nego i socijalizacija, psihološka i pedagoška podrška toj djeci u situaciji kad su morala napustiti sigurnost svog doma i svoje zemlje i otisnuti se u nepoznato. Ministarstvo prosvjete je u gotovo svakodnevnoj komunikaciji s kancelarijama Unicefa i UNHCR i njihovi predstavnici zadovoljni su načinom ne koji se odnosimo prema toj djeci. Planiramo da povećamo broj ustanova u kojima će se organizovati časovi učenja službenog jezika, što će, svakako, biti još jedna povoljnost za djecu. Takođe, trudimo se da zajednički pronađemo još bolje modalitete saradnje kako bi se problemi lakše prevazilazili.”

Ranijih godina su neki članovi komisije za dodjelu nagrada Odličan 5 veoma nestručno (da to tako nazovem) odradili svoj dio posla. Da ne komentarišem postupke, pitala bih ministra kada će postupiti po sudskom nalogu i nanovo sabrati bodove i dodjeliti nagrade učenicima i nastavnicima kojima mimo zakona nijesu dodjeljenje, a itekako su ih zaslužili?

“Za učenike i nastavnike koji su uložili žalbu na rješenje o dodjeli pomenute nagrade, drugostepeni organ je uputio dokumentaciju Komisiji za izradu Konkursa i vrednovanje ponuda za dodjelu nagrada iz Fonda za kvalitet i talente, na ponovno pregledanje i odlučivanje. Komisija je izvršila ponovno pregledanje i vrednovanje, a u ovom trenutku u proceduri su odluke na osnovu ponovnog pregleda dokumentacije od strane Komisije. Jedan broj odluka već je upućen strankama, dok će ostatak biti dostavljen u narednom periodu.” 

Šta ćete uraditi sa platama prosvjetarima s obzirom na galopirajući porast cijena?

“Ministarstvo prosvjete je zajedno sa Sindikatom prosvjete Crne Gore formiralo Radnu grupu koja će se baviti izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete. Ova Radna grupa broji šest članova, od kojih su tri člana predstavnici Ministarstva, a tri predstavnici reprezentativnog Sindikata. Zadatak Radne grupe je da razmotri predloge i sugestije, te da sačini tekst nacrta izmjena i dopuna Granskog kolektivnog ugovora, sa prioritetnim ciljem da se kroz ove izmjene i dopune poboljša materijalno-pravni status prosvjetnih radnika. Prvi sastanak Radne grupe održan je 12. jula, a nastavak već započete dobre, direktne saradnje sa SPCG inteziviraće se početkom školske godine, u cilju definisanja odgovarajućeg modela, u okviru zakonskih mogućnosti, koji će zadovoljiti potrebe naših prosvjetara.”

Kada se može očekivati potpisivanje novog Granskog kolektivnog ugovora i da li će se njime regulisati plaćanje prevoza zaposlenima?

“Kao resorni ministar izražavam puno razumijevanje za sve potrebe prosvjetara, a naročito za problem prevoza, sa kojim se prosvjetni radnici suočavaju već godinama. Jedan od načina na koji ćemo pokušati da riješimo ovaj problem je vršenje popune radnih mjesta u vaspitno-obrazovnim ustanovama po prioritetima, koje ćemo obaviti zajedno sa aktivom direktora i predstavnicima reprezentnog Sindikata. Naime, tokom ljetnjeg raspusta, škole sačinjavaju rang listu nastavnika koji nemaju normu časova i koji rade van mjesta prebivališta. Nastojaćemo da pitanje prevoza ovih nastavnika bude prioritetna aktivnost u narednom periodu. Određenom broju nastavnika prevoz do radnog mjesta regulisan je organizacijom uprave škola u kojima rade, dok ćemo rješavanje pomenutog problema, za određen broj prosvjetara, koji se ne može riješiti na ove načine, razmotriti izmjenom Granskog kolektivnog ugovora.”

Kada se može očekivati opremanje škola informatičkom opremom?

“Riječ je o nabavci opreme za sve osnovne škole u Crnoj Gori, planirane vrijednosti u 2020. godini od oko 4 miliona eura. Predmetna nabavka je dio projekta koji Ministrastvo prosvjete sprovodi sa Evropskom investicionam bankom, za koji je ugovor zaključen u decembru 2019. godine, a koji osim nabavke računarske opreme predviđa i izgradnju pet novih škola, dogradnju i rekontrukciju dva vrtića, rekontrukciju deset stručnih škola, te nabavku namještaja i specifične opreme za nastavu u srednjim stručnim školama. Kada je konkretno riječ o nabavci računarske opreme, u toku 2020. godine je urađen projekat (specifikacija) i sporovođena je administrativna procedura između Ministarstva prosvjete i  Evropske investicione banke na pripremi tendera. Kako prethodni tender nije raspisan, nije došlo do povlačenja kreditnih sredstava, te predmetna sredstva nisu utrošena i još uvijek su na raspolaganju. Jedan od prvih prioriteta Ministarstva prosvjete, u mandatu 43. Vlade Crne Gore je svakako ponovno pokretanje ovog projekta, na kome je u veoma kratkom roku uspostavljena implementaciona struktura, što uliva nadu da ćemo u skorijem vremenskom periodu imati konkretne rezulatate, kako po pitanju nabavke opreme, tako i u drugim segmentima ovog projekta.”

Da li će nova skola u Tološima počiti sa radom 1. septembra?

“Ministarstvo prosvjete preduzima sve neophodne pravne mehanizme kako bi nova škola u Tološima počela sa radom već 1. septembra. Ove aktivnosti podrazumijevaju donošenje odluke o osnivanju škole od strane Vlade Crne Gore, shodno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, kao i preuzimanje učenika i nastavnog kadra iz dijela grada u kojem će se nalaziti pomenuta škola.” 

Da li postoji mogućnost otvaranja produženog boravka u školama za djecu drugog razreda?

“Produženi boravak sve škole organizuju u skladu sa svojim prostornim i kadrovskim mogućnostima. Uglavnom se on organizuje za prvake, ali nema prepreka da se organizuje i za starije učenike, pod uslovom da škola može da pruži tu vrstu boravka.”

Odgovori na preostala pitanja koja su upućena ministru Vojinoviću biće objavljeni do kraja mjeseca.

U okviru projekta Roditelji između činjenica i mišljenja, koji finansiraju Evropska unija u Crnoj Gori i Programska kancelarija Savjeta Evrope u Podgorici, udruženje Roditelji i agencija MINA će se baviti temama iz oblasti obrazovanja, koje treba da pomognu roditeljima da steknu jasniju sliku o problemima na koje često ukazuju.