U oblasti zaštite djece od nasilja učinjen je pomak od osnivanja Savjeta za prava djeteta, tvrde u tom vladinom tijelu, osnovanom prije godinu, u toku koje su održali dvije sjednice – prvu konstitutivnu i drugu na kojoj je najavljeno formiranje Dječije kuće.

“Kontinuirano se preduzimaju aktivnosti na uspostavljanju Dječje kuće i skloništa za zaštitu djece od nasilja. Postignut je i napredak u implementaciji projekta EU i UNICEF za rani razvoj djeteta u Crnoj Gori i obavljene pripremne aktivnosti za izradu strategije ranog razvoja djeteta, kao i izrada Situacione analize ranih intervencija u Crnoj Gori”, naveli su iz Savjeta odgovarajući na pitanje portala Roditelji.me na koji način je nova organizacija rada ovog tijela doprinijela unapređenju prava djece.

Kao svoje rezultate navode da je, u cilju smanjenja stope siromaštva, odnosno pružanja podrške djeci ranog uzrasta , naročito u periodu krize koju je izazvala pandemija, Vlada Crne Gore uvela pravo na dječji dodatak za djecu uzrasta do šest godina. Takođe, od oktobra pravo na dječji dodatak ostvarivaće sva djeca do 18 godina. Podsjetili su da je Vlada takođe obezbijedila besplatne udžbenike za sve učenike osnovnih škola. Time se, kako ističu, stvaraju „pretpostavke za jednaku dostupnost osnovnog obrazovanja za sve i osigurava se ravnopravnost“.

Savjet za prava djeteta do prošle godine je bio tijelo kojim je rukovodilo MInistarstvo rada i socijalnog staranja, nakon čega je odlučeno da njim upravlja Vlada, na čelu sa tada potpredsjednikom Dritanom Abazovićem. Nedavno je najavljeno da će Savjet biti podignut na premijerski nivo. Na pitanje našeg portala šta konkretno znači ta najava i do kakvih promjena u radu će to dovesti, iz ovog tijela odgovaraju da o važnosti zaštite prava djeteta govori činjenica da je premijer u svom ekspozeu istakao da su djeca najdragocjeniji resurs.

„Takođe, da će u fokusu 43. Vlade biti tri strateška cilja i to: unapređenje interresorne saradnje i povećanje budžetskih izdvajanja za ostvarivanje prava djeteta, poboljšanje dostupnosti i kvaliteta socijalne i zdravstvene zaštite i orazovanja za svu djecu, sprečavanje svih oblika nasilja nad djecom i poboljšanje ostvarivanja posebnih mjera zaštite djece. Uzimajući u obzir činjenicu da će predsjednik Savjeta po prvi put biti predsjednik Vlade ukazuje na to da će Savjet imati značajno veći politički i stručni značaj“, ističu iz Savjeta.

Ne bave se pojedinačnim problemima

Iako su iz Savjeta za prava djeteta prvo naveli da nijesu imali predloga koje konkretne teme bi mogli da razmatraju, nakon podsjećanja da im je samo iz udruženja Roditelji upućeno više gorućih problema, iz Savjeta je stiglo pojašnjenje da to i nije njihov zadatak.

„Uloga Savjeta nije bavljenje pojedinačnim slučajevima i problemima, već praćenje izvršavanja preuzetih obaveza Crne Gore koje proizilaze iz Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih dokumenata koji se odnose na tu oblast”, navode, između ostalog, iz Savjeta.

Od juna prošle godine udruženje Roditelji je predložilo ovom tijelu, kroz zvanične dopise, da bi trebalo, između ostalog, da se pozabavi zaštitom djece od seksualnog nasilja, hitnom pripremom za predstojeću školsku godinu, problemima liječenja djece sa smetnjama u razvoju, situacijom u OŠ „Vladimir Nazor“…

Formiranje Dječije kuće

Govoreći o svom radu,kažu da je prva konstitutivna sjednica održana u junu 2021. godine i tom prilikom je, kako podsjećaju, saopšteno da je Savjet formiran sa ciljem zaštite prava i kreiranja uslova za kvalitetniji razvoj djece. Baviće se, kako je tada utvrđeno, između ostalog, koordinacijom zaštite i unapređenjem prava djeteta u oblastima socijalne i dječije zaštite, zdravstvene zaštite, vaspitanja, obrazovanja i drugim oblastima od značaja za zaštitu prava i interesa djeteta, posebno u periodu ranog razvoja i adolescencije.

„Druga sjednica je održana u novembru 2021. Na toj sjednici je prezentovan model Dječije kuće (Barnahus), kao multidisciplinarni model za zaštitu djece od nasilja, posebno seksualnog nasilja i teških oblika fizičkog zlostavljanja djece. Sljedeća sjednica Savjeta, koja je bila planirana za januar 2022. nije održana usljed promjena koje su se dešavale unutar Vlade“, navode iz Savjeta.

Ističu da je, nakon zaključka sa sjednice Savjeta da se započne sa procesom formiranja Dječije kuće, Sekretarijat tog tijela kontinuirano održavao sastanke sa ključnim akterima, nadležnim institucijama, UNICEF-om, Savjetom Evrope i potencijalnim donatorima.

„U skladu sa Strategijom za prevenciju i zaštitu djece od nasilja za period 2017- 2021. i prioritetima prepoznatim od strane Savjeta za prava djeteta, predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori izrazilo je snažnu podršku procesu uspostavljanja Dječije kuće. S tim u vezi, predstavništvo UNICEF-a je izrazilo spremnost da u procesu uspostavljanja Dječije kuće obezbijedi najbolju ekspertizu koja je dostupna u EU kako bi se osigurala primjena međunarodnih standarda u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta i preuzela najbolja iskustva iz zemalja koje su nedavno prošle kroz proces uspostavljanja ove usluge. Stoga je predstavništvo UNICEF-a postiglo dogovor o budućim, zajedničkim aktivnostima sa Savjetom Evrope, u cilju zajedničke podrške i mobilizacije ljudskih i finansijskih resursa prilikom uspostavljanja ove multudisciplinarne usluge“, istakli su iz Savjeta.

Navode da je urađen predlog Akcije za uspostavljanje Dječije kuće/Barnahus u Crnoj Gori, koji je usaglašen sa ekspertskim timom Savjeta Evrope i dat je pregled neophodnih preduslova i aktivnosti koje se moraju sprovesti kako bi se osiguralo uspostavljanje ove multidisciplinarne usluge na način kako to predviđaju međunarodni standardni i najbolje prakse u oblasti zaštite djetetaod seksualnog iskorišćavanja i zlostavljanja i najtežih oblika nasilja.

„U dokumentu je dat vremenski okvir za sprovođenje svake od navedenih aktivnosti kao i institucije i /ili organizacije koje će biti odgovorne za njih. Dokument u drugom dijelu navodi neophodne aktivnosti za uspostavljanje i usluge skloništa za djecu žrtve nasilja. UNICEF i SE takođe rade na iznalaženju neophodnih finansijskih sredstava kako bi pružili neophodnu podršku procesu uspostavljanju Barnahusa u Crnoj Gori“, objasnili su iz Savjeta.

U izradi strategija za rani razvoj

Govoreći o svom radu, navode da je u julu prošle godine formirana Radna grupa za rani razvoj djeteta kao radno tijelo revitalizovanog Savjeta za prava djeteta, čiji je zadatak, između ostalog, i promocija izrade strategije za rani razvoj djeteta i praćenje implementacije trogodišnjeg projekta EU i UNICEF za rani razvoj djeteta u Crnoj Gori (2020- 2023).

„Prvi sastanak je održan 22. jula 2021, kada je predstavljen napredak u implementaciji projekta EU i UNICEF za rani razvoj djeteta u Crnoj Gori i dalji koraci. Na sastanku su najavljene pripremne aktivnosti za izradu strategije ranog razvoja djeteta, kao i izrade situacione analize ranih intervencija u CG ( u okviru partnerstva EU i UNICEF-a pod nazivom Regionalni projekat za ublažavanje uticaja pandemije COVID-a-19 na djecu i porodice na Zapadnom Balkanu i u Turskoj)“, kazali su iz Savjeta, uz najavu da je dogovoreno formiranje i radne grupe za siromaštvo, kao i radne grupe za djecu sa smetnjama u razvoju, kao i da je urađen predlog nacrta plana rada Savjeta za prava djeteta za 2022. godinu.

Pandemija pogoršala prava djece

Prema prošlogodišnjem Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru, što se tiče prava djeteta, pandemija je negativno uticala na uslove života i pristup obrazovanju, usluge specijalne njege i medicinsko-socijalne usluge za djecu, naročito iz porodica koje su u neprivilegovanom položaju i djecu sa smetnjama u razvoju. „Pandemija je takođe povećala rizik od nasilja u porodici i seksualnog nasilja“, navodi se, između ostalog, u Izvještaju.

Evropsku komisiju zabrinjava i praksa ugovorenih dječjih brakova među romskim i egipćanskim zajednicama, ali i nedostatak službi za zaštitu žrtava u zdravstvenom i socijalnom sektoru i podršku porodicama i službe za rad u zajednici, kako je planirano nacionalnom strategijom za sprečavanje i zaštitu djece od nasilja.

U dokumentu se navodi da se i obrazovni sistem Crne Gore suočava sa brojnim izazovima.

„Školarci u Crnoj Gori zaostaju za svojim vršnjacima na međunarodnom nivou prema brojnim pokazateljima. Pandemija COVID-19 odložila je aktivnosti usmjerene na poboljšanje kvaliteta obrazovanja na osnovu rezultata sa PISA testova iz 2018. godine. Razlike u vještinama koje se nude i onima koje se traže ostaje uporan izazov za srednje stručno i visoko obrazovanje“, stoji u Izvještaju Evropske komisije.