Digitalna škola – prva crnogorska online platforma za digitalno učenje već nekoliko mjeseci je dostupna djeci, roditeljima i nastavnicima, pružajući im razne sadržaja od značaja za savladavanje obaveznog gradiva, ali i brojne vannastavne aktivnosti. Prvi put u Crnoj Gori i roditelji djece predškolskog uzrasta imaju pristup brojnim interaktivnim sadržajima, usklađenim sa onim što njihova djeca obrađuju u vrtićima.

Cilj ove online platforme je jačanje kvalitetnog, inkluzivnog obrazovanja tokom i nakon pandemije, a pruža mnoštvo digitalnih sadržaja, uključujući 400 kurseva sa 8.000 lekcija. Dostupna je na adresi www.digitalnaskola.edu.me, a moguće joj je pristupiti korišćenjem Microsoft Office 365.

Ovaj projekat za digitalno učenje, nastavu i saradnju zasnovan je na platformi Pasoš za učenje, koju su zajednički razvili UNICEF, Microsoft i Univerzitet u Kembridžu, a trenutno se koristi u 17 zemalja širom svijeta. U Crnoj Gori sprovodi ga Ministarstvo prosvjete, uz podršku UNICEF-a.

O Digitalnoj školi, namijenjenoj djeci, roditeljima i nastavnicima razgovarali smo u Rodoteljskom leksikonu sa Dragutinom Šćekićem, koordinatorom projekta i Dijanom Jović, stručnjakinjom za sadržaje za predškolsko obrazovanje.

„Promjena koju osmišljavamo i na kojoj radimo je podrška Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta u dijelu primjene strategije digitalizacije obrazovnog sistema. Ona se ogleda u unapređenju koncepta koji je kreiran kada je krenula pandemija koronavirusa, kada su sve države pokušale da odgovore što brže na problem koji se desio zbog prekida redovne nastave. Tada je osmišljena Digitalna škola. To je bio okvir za postupanje škola tokom pandemije i zasniva se na osnovama Microsoft office 365 paketa usluga. U nastavku rada mi smo taj originalni koncept pokušali da nadogradimo nečim što je bilo nedostatak našeg sistema, a to je online platforma za učenje“, objašnjava Šćekić.

Digitalna škola usmjerena je, kako je kazao, ka širokom krugu korisnika. To su djeca i roditelji u predškolskim ustanovama, vaspitači, djeca u osnovnim i srednjim školama, nastavnici… Koncipiranju platforme prethodilo je veliko istraživanje, na osnovu kojeg su autori prepoznali da korisnici imaju problem u snalaženju na internetu i u pronalaženju kvalitetnih materijala.

„Htjeli smo da napravimo početnu tačku za sve one koji žele da uče, da se informišu i na lak način koriste Office 365 alate. Na platformi se nalaze kursevi koji su samovodeći, koncipirani su tako da svako može da uči svojim tempom, na način kako njemu to odgovara i bira sadržaje na osnovu svojih interesovanja“, objašnjava Šćekić.

Dopuna obrazovnom sistemu

Prema njegovim riječima, cilj im je bio da pomognu onima koji uče da dopune ono što se dobijaju tradicionalnim sistemom obrazovanja, a ne da ga mijenjaju. „Kursevi su i kreirani da budu pomoć djeci u učenju. Materijal snimljen za osnovne škole u okviru Uči doma mi smo postavili na drugačiji način. Časovi su bili postavljeni onako kako su se kalendarski emitovali tokom pandemije, sada su sortirani na osnovu obrazovno-vaspitnih ishoda, temama i dopunjeni vježbama, tekstovima i uputstvom za samostalno učenje. Ako uzmemo na primjer situaciju da dijete mora biti odsutno iz škole roditelj može sa njim da odgleda snimljene časove, vidi uputstvo koje su pisali praktičari učitelji o tome kako i šta treba da se nauči i da provjeri da li je i u kojoj mjeri to dijete savladalo to gradivo. U prvoj godini smo na takav način predstavili materijale za prva tri razreda osnovne škole, ove godine nastavljamo sve do devetog razreda. Za početak iduće školske godine biće spremni sadržaji za svih devet razreda“, ističe Šćekić.

Svakim danom sve više materijala

Na platformi su dostupni i materijali koji nijesu vezani za formalno obrazovanje. Do sada je postavljeno oko 8.000 lekcija i oko 400 kurseva iz 18 oblasti.

„To je tek početak. I sada naš tim upravo postavlja 150 simulacija eksperimenata iz fizike, hemije, biologije, koji su urađeni i za osnovne i srednje škole. Sve to može biti velika pomoć i u školama i kod kuće. Kada govorimo o predškolskom obrazovanju tu je takođe urađen set materijala u formi interaktivnih aktivnosti za djecu. Njega je faktički od nule radio naš tim. Urađen je tako što smo analizirali postojeći program za predškolske ustanove i dopunjen na način da ono što se radi u vrtiću roditelj može da radi sa djecom u formi interaktivnih aktivnosti u različitim oblastima“, kazao je Šćekić.

Interaktivni sadržaji za najmlađe

Stručnjakinja za sadržaje za predškolsko obrazovanje DijanaJović smatra da smo prethodnih godina kao društvo sazreli u tom smislu da razumijemo da kvalitet obrazovnog sistema jedne države upravo leži u tom ranom obrazovanju.

„I kada je u pitanju inicijativa Digitalna škola smo krenuli od toga da najprije podržimo predškolsko i rano obrazovanje kako bismo stvorili dobre temelje. Kada se govori o digitalnom sadržaju koji treba prilagoditi djetetu predškolskog uzrasta to predstavlja veliki izazov. Posebno ako treba da bude interaktivan. Naš tim se tokom prošle godine bavio kreiranjem sadržaja koji su slični onima koji se realizuju u jednoj vrtićkoj grupi, te smo se rukovodili planom i programom predškolskih ustanova. Na primjer ako se u vrtićima obrađuje tema Porodica, roditelj može kod kuće na tu istu temu da sa djetetom sprovodi prilagođene aktivnosti i da ga dodatno stimuliše. Svjesni smo da su djeca izložena uređajima, ali je važno da sadržaji budu dopuna onome što se realizuje“, ističe Jović.

Podsjeća da su se prilikom izrade platforme bavili i unapređenjem zaštite prava djeteta u digitalnom okruženju.

„Svjedoci smo da postoji vršnjačko nasilje na internetu i da treba zaštititi djecu i edukovati i njih i roditelje šta to znači. Platforma obiluje i aplikacijama i materijalima koji daju dosta informacija i djeci i roditeljima kako treba da se ponašaju i koliko vremena je preporučljivo da dijete provodi ispred ekrana. Upravo je naše istraživanje pokazalo da su djeca svjesna da njihovi roditelji ne znaju dovoljno o tome šta se nalazi na internetu i kako da se zaštite. Zato smo i preveli neke međunarodne sadržaje i postavili ih na platformu, a svakako u budućnosti planiramo da kreiramo što više interaktivnih kurseva za roditelje“, kazala je Jović.

Članovi UNICEF-ovog tima koji stvara Digitalnu školu objašnjavaju da je osnovni cilj platforme da ona bude mjesto koje će imati sve informacije, materijale i servis e- podrške, da roditelji, a ni djeca ne lutaju, tražeći gradivo i dopunske sadržaje. Pri tom im je veoma važna procjena potreba roditelja, kako bi Digitalna škola bila prepoznata kao značajan servis podrške.  

„Danas nije lako biti roditelj i podržati dijete u procesu usvajanja znanja iz bilo kojeg predmet. Nekako smo to prepoznali i radili smo dosta, a i dalje radimo, na procjenama potreba roditelja, da nam kažu šta im je važno i šta im nedostaje. Sve ovo može im pomoći da se sigurnije osjećaju u roditeljskoj ulozi“, ocjenjuje Jović.

Informacije o školama na jednom mjestu

Prema riječima Šćekića, zbog mnoštva programa u srednjoškolskog obrazovanju biće mnogo teže izaći u susret potrebama starijih učenika i njihovih roditelja.

„Prvi korak je da mapiramo sve resurse koje škole i vrtići posjeduju u Crnoj Gori. Uskoro ćemo na platformu postaviti sve informacije o vrtićima i školama. Kada je riječ o srednjim školama tu će biti i informacije o programima koje nude za upis. Roditelj će lako moći da dođe o informacijama o svim školama“, rekao je Šćekić.

Na platformi su dostupni i materijali za podršku inkluzivnom obrazovanju. Nastavnicima će platforma biti korisna za izradu efektnih planova rada, jačanje kvaliteta inkluzivnog obrazovanja, unapređenje pedagogije, pristup obukama o informaciono-komunikacionim tehnologijama, itd. Roditeljima ovaj projekat nudi i niz korisnih sadržaja o roditeljstvu i zdravim načinima života.

Online usluge u obrazovanju su u fokusu aktivnosti projekta Roditelji na dnevnom redu, koji udruženje Roditelji sprovodi kroz ICEDA inicijativu – Povećanje građanskog angažmana na polju digitalne agende.

Projekat „Povećanje učešća građana na polju Digitalne agende – ICEDA“ sprovode Fondacija Metamorfosis (Severna Makedonija), Open data Kosovo (Kosovo), Akademija za eUpravu (Estonija), Partneri za demokratske promjene (Srbija), NVO 35mm (Crna Gora) i Levizja Mjaft! (Albanija).