Od 4. aprila do 20. maja biće sprovedeno PISA testiranje petnaestogodišnjaka, a provjeravaće se znanje 6.342 učenika, od kojih je 148 u osnovnim, a 6.194 u srednjim školama.
Na pitanje šta očekuju od testiranja, s obzirom na to da je Crna Gora u prethodnim ciklusima bila uglavnom u posljednjem dijelu tabele, a u svjetlu dvogodišnje pandemije koronavirusa, iz Ispitnog centra su odgovorili da oni “mjere znanje i smiju govoriti samo o objavljenim rezultatima”.
U Zavodu za školstvo, pak, svjesni su da će onlajn nastava i skraćeni časovi uzeti danak kad je u pitanju ovogodišnji PISA ciklus.
PISA testiranje sprovodi se svake tri godine. Uključuje ključne školske predmete – čitanje, matematiku i nauku i inovativne oblasti. Čitalačka pismenost definiše se kao sposobnost učenika da razumiju, koriste, evaluiraju, promišljaju i angažuju se u tumačenju pisanih tekstova. Matematička – kao sposobnost učenika da formulišu, koriste i tumače matematiku u različitim kontekstima. Naučna pismenost definiše se kao sposobnost angažovanja u naučnim pitanjima i sa naučnim idejama kao građanina koji kritički promišlja.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) objavila je u decembru 2019. rezultate testiranja iz 2018. Tada je Crna Gora bila na 52. mjestu od 79 zemalja učesnica. Od zemalja bivše Jugoslavije, najbolje plasirane bile su Slovenija na 21, Hrvatska na 29, dok je Srbija zauzela 45. mjesto.
Iz Zavoda za školstvo kazali su Vijestima da su još tada započeli niz aktivnosti koje je trebalo da poboljšaju rezultat crnogorskih đaka na ovom testiranju. Okolnosti su se, usljed pandemije, promijenile.
„Ne možemo da budemo optimistični po pitanju postizanja rezultata koji bi zadovoljio naša očekivanja i napore koje smo uložili kao Zavod za školstvo i obrazovni sistem u cjelini”, kazali su iz Zavoda za školstvo.
Podsjećaju na to da je 2019. formirana Radna grupa čiji je cilj bio da se izradi dokument Program za realizaciju preporuka za unapređenje obrazovne politike od 2019. do 2021.
”Program je urađen na osnovu rezultata studije PISA 2018, u okviru koga su definisani opšti cilj i operativni ciljevi, kao i aktivnosti čijom realizacijom će doći do njihovog ispunjenja. Kako bi se obezbijedilo kontinuirano ispunjenje postavljenih obaveza u skladu sa Programom, formirana je radna grupa od predstavnika institucija koje su prepoznate kroz ciljeve. Cilj ovog Programa je da u toku tri godine njegovog trajanja dovede do promjena koje će doprinijeti unapređenju kvalitetu obrazovanja, a kroz to i poboljšanju rezultata na PISA testiranju 2021. godine”, ističu iz Zavoda.
U međuvremenu, navode, pojavom pandemije izazvane koronavirusom, poremetile su se mnoge sfere društvenog života “što je uslovilo i specifičan način realizacije školskog kurikuluma sih zemalja svijeta pa i Crne Gore”.
”Naime, situacija socijalne izolacije koju smo svi iskusili je bila specifična: djeca su bila uz roditelje i bliske osobe, i većina je provela izolaciju uz dobre podsticaje za učenje, igru, komunikaciju. Ipak, to nije moglo nadoknaditi odvojenost od vršnjaka, vaspitača, nastavnika i drugih važnih odraslih osoba. I odrasli su bili odvojeni od osoba koje su im važne, s kojima se ispomažu, dijele brige, sarađuju, druže se”, pojašnjavaju iz Zavoda.
Naglašavaju da su radili analize i zaključili da je “ova pojava uslovila određene probleme u funkcionisanje škola i ponašanja učenika”.
”To praktično znači da već ustaljena školska i grupna pravila, radne navike i motivacija mogla su ustuknuti pred novim uslovima rada, nedostatkom povratne informacije od vršnjačke grupe i nastavnika kao ‘korektivnih faktora’. Nastava na daljinu im je vremenom postala jednolična, a nastavnici nijesu bili u prilici da individualizuju nastavu, mijenjaju metode i oblike rada, kako to inače rade u učionici. Provjera znanja je bila drugačija, manje pouzdana, često samo putem testova koji provjeravaju činjenička znanja, a ne razumijevanje i primjenu naučenog. Povratak u školu i vrtić sigurno će biti praćen snažnim, ali i različitim emocijama i reakcijama: sreće, uzbuđenja, smijeha, vike, fizičkog nemira, stidljivosti, sramežljivosti, ustručavanja, moguće i nekim oblicima agresivnosti”, naglasili su iz Zavoda.
Sve ovo gore pobrojano, navode iz te institucije, indikator je na osnovu koga “ne možemo da budemo optimistični po pitanju postizanja rezultata koji bi zadovoljio naša očekivanja i napore koje smo uložili kao Zavod za školstvo i obrazovni sistem u cjelini”.
”U međuvremenu smo izradili određene smjernice koje će dominantno biti u funkciji poboljašanja znanja, vještina i stavova učenika u narednim godinama. Takođe smo, a to smo medijski predstavili ranije, izradili dokument pod radnim nazivom Psiho-socijalna podrška učenicima/djeci prilikom povratka u škole kada se u potpunosti normalizuje situacija sa COVID-19. Nadamo se da ćemo se od sljedeće školske godine u potpunosti pozabaviti tim problemom”, zaključili su iz Zavoda.
Izvor: Vijesti
