Slučaj dvogodišnjeg djeteta, koje je usljed gušenja kikirikijem nedavno dovedeno bez znakova života do vrata Doma zdravlja u Podgorici, alarmirao je javnost i podsjetio na opasnost koju nosi davanje orašastih plodova najmlađima. Reanimacijom dijete je vraćeno u život, međutim, još je u jedinici Intenzivne njege.

Otorinolaringolog dr Ognjen Jovićević iz Instituta za bolesti djece, za Portal RTCG kaže da ljekari te ustanove godišnje imaju od 10 do 15 ovakvih slučajeva i upozorava roditelje da djeci do školskog perioda ne daju kikiriki, bademe, kokice…

„Dijete je dovedeno bez znakova života, reanimirano. Potom je učinjena ekstrakcija stranog tijela rigidnim bronhoskopom u opštoj anesteziji, uklonjeno je više komada kikirikija iz disajnog puta. Iako je reakcija i pedijatra u Domu zdravlja, Hitne pomoći i kompletnog tima u Institutu za bolesti djece bila brza i adekvatna, dijete je imalo produžen period neadekvatnog dotoka kiseonika do mozga, zbog čega je i dalje intubirano, u jedinici intezivnog liječenja, bez svijesti, sa još uvijek neizvjesnom prognozom i posljedicama“, ovo je objava jednog zdravstvenog radnika, koja je prošle sedmice uzbunila društvene mreže i osvijestila roditelje da se takvi slučajevi mogu desiti svakom od nas.

Dr Jovićević kaže da svake godine do petnaestoro djece roditelji dovedu u Dječiju bolnicu zbog gušenja kikirikijem ili nekim drugim stranim tijelom.

„Nekad nedjeljno imamo tri slučaja, a nekada nemamo po pola godine. Nema pravila”, kazao je on.

U posljednjih dvadesetak godina u IBD-u imali su preko 150 slučajeva gušenja, ali ni jedan nije imao smrtni ishod.

“Svi su uspješno završeni. To su generacije otorinolaringologa koji su radili ekstrakcije, edukovali su sljedeće generacije, tako da imamo uigrani tim. Obično rade dva otorinolaringologa, dva anesteziologa, dva instrumentara, dva anestetičara… Osam do 10 ljudi se uključi da to bude odrađeno kako treba”, kazao je on i dodao da podršku pružaju i pedijatri i medicinske sestre.

Ljekar objašnjava da do udisanja stranog tijela kod djece dolazi zbog karakteristične anatomije i nerazvijenosti svih struktura vrata.

“Kod djece su grkljan i te strukture malo više podignute i samim tim kada se hrana nalazi u usnoj šupljini, ona prilikom udaha može lakše da se aspirira. Zato je zlatno pravilo kod djece: SJEDI, JEDI I NE PRIČAJ, jer prilikom svakog govora i udaha može da dođe do aspiracije stranog tijela”, kaže on.

Na pitanje do kada se djeci ne smiju davati kikiriki, bademi, lješnici, kokice, Jovićević odgovara da ljekari u šali kažu do srednje škole, ali do nekog školskog perioda je optimalan period.

Do gušenja kikirikijem, kako objašnjava, dolazi kada djeca napune usta. Roditelji kada to primijete, najčešće viknu na dijete, ono se uplaši, padne nazad, zakašlje i prilikom kašlja dođe do ulaska kikirikija u trahio-bronhijalno stablo.

“Nije tu u pitanju samo kikiriki, nego sve sjemenke, kukuruz, kokice, komadi jabuke, plastike, kamenje”, kaže Jovićević.

Iako odmah po udahu stranog tijela dolazi do kašlja, u rijetkim slučajevima se to iskašlje.

“Kašalj traje neki period, sat, dva, tri. Zatim dolazi do iscrpljivanja kašlja i perioda mirovanja koji može trajati i do nekoliko dana. Pošto se obično radi o organskim materijama, dolazi do lokalne infekcije. Aktivira se refleks kašlja koji se vratio i počinje druga faza iskašljavanja, kada dolazi do dijagnostifikovanja stranog tijela, ako nije već po udahu”, kazao je Jovićević.

Dijete se posluša i najčešće se čuje asimetričan disajni šum.

“Obavezno se radi RTG pluća i na njemu vidimo zarobljen vazduh gdje nam je to odmah sumnja na strano tijela. Ukoliko ni RTG ne prikaže problem, može doći do razvoja lokalne infekcije, koja vodi do aspiracione pneumonije, formiranja apcesne kolekcije i destrukcije tkiva pluća. Takvih slučajeva, srećom, nijesmo imali”, kazao je on.

Ukoliko dijete nije ugroženo, radi se priprema za operaciju u roku od dva do pet sati.

“Intervencija se radi u opštoj anesteziji, sa rigidnim bronhoskopom odgovarajućih promjera. Ne bi trebalo da traje više od sat i  uvijek izvadimo strano tijelo. Ne postoji šansa da se tijelo ne izvadi”, kaže Jovićević.

Kada se ukloni strano tijelo, dijete ide na intenzivnu njegu, prate se vitalni parametri i ukoliko je dijete bilo zdravo uskoro može da ide kući. 

Jovićević kaže da je gušenje stranim tijelom uvijek urgentno jer može zatvoriti oba trahio-bronhijalna puta što dovodi  do smrtnog ishoda.

“Može da dođe do smrtnog ishoda ili reanimacije, pa onda vađenja stranog tijela. Međutim, ukoliko nastupi smrt, a mi reanimiramo dijete, pitanje je koliko je centralni nervni sistem trpio i kakve će to posljedice da izazove zbog nedostatka kiseonika i krvi”, kaže Jovićević.

Upozorava da ovakvu intervenciju ne može raditi svako. Važno je da to uradi referentni i obučeni kadar, kakav u Crnoj Gori imamo samo u Institutu za bolesti djece.

“Može da nastane krvarenje u trahio-bronhijalnom stablu, što je skopčano sa gušenjem, može da dože do probijanja zida trahio-bronhijalnog stabla, a što može da dovede do pneumotoreksa. Sve te moguće komplikacije mogu da nastanu zbog nestručne manipulacije i ako je strano tijelo oštro, agresivno ili stajalo jako dugo”, kaže on.

Jovićević smatra da se ovakvi slučajevi mogu spriječiti edukacijom zdravstvenih radnika koji će prenositi svoje znanje na roditelje, a tu je prevashodno važna lična odgovornost šta djetetu dajete da jede.

„Ne smiju se davati orasi, bademi, kikiriki, čokolade sa lješnicima, bademima. Naše je da to kažemo roditeljima, a oni su svjesni rizika”, kazao je Jovićević.

On apeluje na roditelje da ne daju djeci zrnastu hranu dok se ne razvije adekvatan akt gutanja, žvakanja, jela, jer može da nastane problem.

Izvor: RTCG