Brojni udžbenici koji se koriste u crnogorskom obrazovnom sistemu nijesu prilagođeni uzrastu učenika, nejasni su, sadrže previše nepotrebnih informacija, često su isuviše složeni i za uzrast i za namjenu, smatraju profesori, akademici, roditelji ali i djeca koja iz njih uče.

Isidora Jovićević je u devetom razredu i kaže da udžbenici generalno nijesu loše odrađeni, ali je sporno što za njihov uzrast nijesu dovoljno razumljivi i blisko napisani. Sadrže, dodaje ona, dosta nepotrebnih podataka ili im nedostaju oni najbitniji. Navodi kao primjer udžbenike iz biologije koji su kroz cijelo njihovo školovanje bili obimni. Podaci koji su iznešeni u njima, bez reda i pravila, zadaju dosta poteškoća prilikom učenja.

“Evo, udžbenik biologije, ima nabrajanje po 20 organizama za svaku od 15 kategorija bioma i ekosistema. To nama (generalno đacima u mojoj školi) pravi veliki problem prilikom odgovaranja navedenog predmeta. U redu je da imaju po 2/3 pa hajde i pet vrsta, ali ovo je stvarno nehumano “, kaže Isidora.

Predočava i primjer udžbenika CSBH jezika i književnosti koji sadrže dosta primjera, međutim, nema konkretnih i jasno izvedenih definicija koje su učenicima ključne za shvatanje gradiva.

Pohvaljuje, s druge strane, udžbenike i zbirke iz matematike, koji obiluju objašnjenjima u vidu tekstova i slika, primjera riješenih zadataka – imaju dobro predstavljen princip rada.

I Matea Dragović je u devetom razredu i, takođe, stava je da je gradivo veoma nerazumljivo predstavljeno, sa dosta nepotrebnih informacija. Udžbenik iz geografije je u svakom pogledu urađen na veoma lijep način, sve je jasno rečeno, bitne informacije su posebno označene…

Požalio se da udžbenik iz fizike predstavlja veliki problem njihovoj generaciji. Jako je, kaže on, teško učiti iz udžbenika u kojem su lekcije nepovezane, sadržaj gradiva takođe.

Savlađuju nastavu tako što privatno idu na časove

Akademik i bivši predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Momir Đurović kaže da gradivo sadržano u udžbenicima prirodnih nauka za osnovne škole učenici teško da mogu savladati samostalno.

Ističe da ne treba ispustiti iz vida da mnogi učenici savlađuju materiju uz pomoć dodatne, plaćene nastave.

“Ako je tako, onda sigurno treba značajno analizirati cjelukupnost i svrsishodnost takvog ,,državnog“, a obaveznog, osnovnog obrazovanja “, kaže Đurović.

Njegovo iskustvo sa udžbenicima za osnovnu školu svodi se, uglavnom, na one iz prirodnih nauka. Manje-više svaki udžbenik iz prirodnih nauka, prema njegovim riječima, ima mana, kako u pristupu materiji, tako i po obimu i složenosti, za taj uzrast, prezentirane materije.

Kaže da, prije svega, obim gradiva kao i njegova složenost su u udžbenicima za posljednje razrede osnovne škole predimenzionisani, preobimni i često isuviše složeni za taj uzrast i namjenu.

“Možda udžbenik iz fizike namijenjen učenicima osmog razreda prednjači po stilu i pristupu, a naročito ,,egzibicionizmu“ što, po mom mišljenju, nikako nije adekvatno namjeni i naravno osnovnoj skoli “, navodi Đurović.

Univerzitetski profesori pišu složeno

Složenosti, naročito, dodaje akademik, doprinose autori koji su često univerzitetski profesori koji nemaju dovoljno osjećaja za nivo i složenost gradiva namijenjenog osnovcima.

Nažalost, i pored značajnih istraživanjima koja su rađena na ovu temu, posljednje veliko sprovedeno je u okviru projekta ,,Evaluacija reforme obrazovanja“, u koje je bio uključen ne mali broj naučnih radnika, praktičara i radnika iz oblasti obrazovanja i vaspitanja, Crna Gora još nije dobila kvalitetne udžbenike.

Profesorica mr Biljana Mosurović kaže da to, naravno, ne znači da ih nema, ali ne u onom broju koji bi zadovoljio potrebe našeg obrazovnog sistema.

“Šta se dogodilo? Čini se da se otišlo u drugu krajnost. Često su zadaci u udžbenicima nerealni, kako zbog vremena koje treba posvetiti rješavanju određenih zadataka, tako i nemogućnosti njihovog izvođenja. Neprilagođeni su uzrastu učenika – sadržaji su pisani jezikom koji djeca ne razumiju (akademski pristup), nerijetko preopširni i zbunjujući. Na taj način formira se neprihvatljiv obrazac ponašanja u kome djeca uče kako da izbjegavaju obaveze”, navodi ona.

Ističe da sadržaji koji se proširuju prelaskom u naredni razred nijesu usaglašeni, ne poštuju pedagoški princip postupnosti i sistematičnosti u nastavi. Dešava se da autori rade sasvim nezavisno, ne obazirući se na rad svojih kolega – autora sadržaja za prethodne razrede, pa djeca ostaju zbunjena, jer ne mogu povezati prethodno stečeno znanje sa novim znanjima.

Profesorica ističe i da je korelacija među predmetima naročito zapostavljena… Nerijetko se obrađuju sadržaji iz pojedinih predmeta bez neophodnih znanja iz drugih, bliskih predmeta ili se zbog grešaka u sistemu određeni sadržaji ne obrađuju, a kasnije su neophodni za obradu nastavnih sadržaja, pa se isti obrađuju površno.

“To naravno itekako utiče na loša postignuća učenika”, navodi. Mosurović.

Društvo suvoparno, iz matematike malo zadataka, istorija konfuzna…

Profesorica i bivša direktorica škole Oktoih mr Mirjana Radulović navodi da je za četvrti i peti razred Društvo dosta suvoparno i da ima apstraktnih pojmova. To je, kaže ona, bio utisak nastavnika i roditelja. Matematika od prvog do četvrtog ima malo zadataka za vježbanje, kaže ona, a udžbenik priroda u četvrtom i petom – suvoparna.

“Priroda od prvog do trećeg liči na slikovnice. Bez ikakvog teksta”, navela je ona.

Dodaje da je Geografija za sedmi i osmi dosta opširna i da ima težak sadržaj. A Istorija za osmi je presadržajna, nabacana dodatnim objašnjenjima koja zbunjuju djecu, jer nemaju redosljed u učenju. Đaci su se žalili da je u želji da bude interesantna postala – konfuzna.

I roditelji su više puta ukazvali na neprilagođenost udžebnika i potrebu da se mijenjaju. Udruženje Roditelji je više puta sugerisalo i tražilo da se počne rad na tome ali je od nadženih uvijek dobijan isti odgovor – da to nije moguće. Osim sadržaja, koji je djeci nerazumljivo napisan u dijelu udžbenika, preobimnog gradiva i viška infomacija, roditelji ukazuju i na činjenicu da u nižim razredima jedan predmet ima po 4 udžbenika, što i fizički djeci otežava školovanje.

Izvor: Pobjeda