Ministarstvo prosvjete nauke, kulture i sporta odlučilo je da, ipak, preispita raniju odluku da se eksterna provjera znanja za učenike završnih razreda organizuje u redovnom roku, pa se početkom sedmice očekuje odluka o mogućem odlaganju. Tome su prethodili brojni zahtjevi đaka, roditelja i civilnog sektora da se odgode testiranje za osnovce i srednjoškolce iz razloga što ne mogu, zbog uticaja koronavirusa, da se adekvatno pripreme.

Član ekspertskog tima u Ministarstvu doc. dr Martin Ćalasan rekao je za Pobjedu da će početkom sedmice donijeti odluku hoće li biti odlaganja ove vrste provjere znanja.

Polaganje zakazano za 6. april

Osnovci, odnosno đaci koji završavaju deveti razred trebalo bi već 6. aprila da polažu test iz crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti i albanskog jezika i književnosti koji priprema Ispitni centar Crne Gore. Za njih je potom predviđeno da 7. aprila polažu testove iz matematike, te 8. iz jednog nastavnog predmeta po izboru. S druge strane, maturski i stručni ispit za srednjoškolce zakazan je za 17. april, kada bi trebalo da se provjeri njihovo znanje iz CSBH jezika i književnosti i albanskog jezika i književnosti. Iz prvog stranog jezika ispit je predviđen da se redovno održi 8. maja, iz matematike 12, a iz nastavnog predmeta po izboru učenika, odnosno stručne teorije 9. juna.

Iako su sada ovi termini polaganja upitni, Ćalasan je stava da su đaci, roditelji i škole na vrijeme informisani o datumima, jer su ti rokovi utvrđeni na početku školske godine, školskim  kalendarom.

Inače, školski kalendar za 2020/2021. godinu bio je drugačiji u odnosu na sve prethodne godine zbog koronavirusa, ne samo kada je riječ o datumima početka ciklusi, već je predvidio i početak rada od 1. oktobra umjesto 1. septembra.

Ukidanje ili odlaganje

Maturanti i polumaturanti su online peticijama zatražili da se ove godine ukine eksterna provjera znanja. Negodovali su na nedavnu odluku Ministarstva da će se ispitivanja, ipak, održati, ali da će im biti redukovano gradivo od perioda izbijanja koronavirusa, odnosno od marta prošle godine, na način što bi se od njih tražilo da pokažu samo osnovno znanje iz određenih oblasti koje su izučavali u tom periodu. Takav ustupak, kako su, između ostalih, rekli maturanti nikšićke gimnazije, im ne odgovara, jer “nije ovdje riječ o kvantitetu, već o kvalitetu znanja”.

“Mnoge evropske države sa zavidnim nivoom obrazovanja, poput Velike Britanije i Francuske ukinule su eksternu provjeru znanja”, poručili su oni.

Iz Prosvjetne zajednice, međutim, kažu da nijesu za opciju ukidanja eksterne provjere znanja, ali jesu da se ona odgodi. Potpredsjednica ovog udruženja nastavnica Olivera Leković smatra da ne treba ova vrsta provjere znanja da se održi sada u aprilu.

“Zauzeli smo stav na osnovu iskustva i reagovanja ostalih kolega i učenika”, rekla je Leković.

Eksterne provjere znanja treba da budu kako je planirano i predviđeno zakonima, smatra, s druge strane, akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti prof. dr Slobodan Backović, bivši ministar prosvjete.

Podsjeća da se na ovim ispitima sada ne provjerava samo znanje u posljednjoj godini i po. Jasno je, prema njegovim riječima, da je u tom periodu epidemije postignuće učenika niže, a eksterni ispiti su jedini instrument koji egzaktno može da pruži informaciju koliki je bio uticaj epidemije na postignuća učenika i koliko su ta postignuća niža.

Pravilnicima je, podsjeća Backović, predviđeno da se za upis u sljedeće cikluse školovanja boduju ocjene dobijene na eksternim ispitima kao i ocjene opšteg uspjeha u posljednjem ciklusu osnovne škole i četvorogodišnjem opštem uspjehu u srednjim školama.

Ocjene sa eksternih ispita, kaže on, sada treba da kvantifikuju pad postignuća: po predmetima, po školama, po gradovima, po regijama i daju opštu sliku stanja u obrazovnom sistemu Crne Gore. Ti podaci “mogu biti od velikog značaja za one koji vode i planiraju obrazovnu politiku ako oni to žele”.

Prijedlog da se ne boduju ocjene

“Niže ocjene na eksternim provjerama, po važećim pravilnicima, mogu umanjiti šanse za nastavak željenog daljeg školovanja i to je vjerovatno jedan od razloga za zahtjeve da se ove godine ukinu eksterne provjere znanja. Ovaj strah se može otkloniti tako da se ovogodišnje ocjene sa eksterne provjere ne boduju, odnosno da ne utiču na upis sljedeće škole, fakulteta”, predlaže Backović.

Dodaje da pravilnici za upis u srednje škole i visokoškolske ustanove mogu da se izmijene tako da se za upis ne vrednuju ocjene sa ovogodišnjih eksternih provjera znanja.

“Pravilnici za upis su u nadležnosti Ministarstva i visokoškolskih ustanova”, rekao je akademik.

Ćalasan iz Ministarstva, međutim, smatra da ta ideja nije izvodljiva.

“Zakonom je utvrđena obaveza vrednovanja rezultata postignutih na eksternoj provjeri znanja, kao i na maturskom ispitu. Ukoliko bi se prihvatio taj prijedlog prvo bi se morali promijeniti zakoni i podzakonska akta”, rekao je on.

Očekuju sastanak u ponedjeljak

Predsjednica Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta profesorica Stanka Vukčević rekla je da su prije nekoliko dana poslali dopis Ministarstvu u kom su zatražili da se dogovore na koji način će da se obavi provjera znanja đaka.

“Očekujemo od njih poziv da održimo sastanak u ponedjeljak. Tražićemo najbolje rješenje za đake. Nijesmo za to da se ukine eksterna provjera znanja, ali jesmo za odlaganje”, rekla je Vukčević.

Udruženje će organizovati besplatnu onlajn pripremu maturanata za polaganje maturskog i stručnog ispita.

Postoje li zakonski okviri

Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanja Snežana Kaluđerović kaže da nije dobro što Ministarstvo nije uvažilo apele učenika da se ove i iduće školske godine ne održi eksterno testiranje učenika. CGO je podnio inicijativu za ukidanje eksterne provjere znanja do kraja trajanja pandemije, a Ministarstvo je odbilo uz obrazloženje da za to ne postoji zakonski osnov.

“Cijenimo da taj osnov postoji u Ustavu Crne Gore i Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, te da je Vlada mogla podnijeti Skupštini Crne Gore prijedlog za hitne izmjene i dopune Zakona o osnovnom obrazovanju, Zakona o gimnaziji i Zakona o stručnom obrazovanju koji propisuju obavezu polaganja eksterne provjere znanja, odnosno da se te zakonske odredbe ukinu zbog sveukupne situacije i smanjenog obima usvojenog gradiva”, rekla je Kaluđerović.

Dodaje i da je prije početka školske 2020/2021. morao biti donijet drugačiji školski kalendar imajući u vidu vanrednu situaciju, ali se očito “preokupirano partijskim predizbornim aktivnostima na terenu tadašnje rukovodstvo Ministarstva nije imalo kad baviti ovim pitanjem”.

“Nažalost, na ovom primjeru se pokazuje i da je bilo pogrešno spajanje važnog i velikog resora prosvjete sa još tri, jer je ovo pitanje u tim preslaganjima tema i prioriteta ostalo do sad neadekvatno adresirano”, navodi ona.

Kaže da je Ministarstvo moglo, da je bilo razumijevanja, predložiti hitne izmijene zakona iz oblasti obrazovanja u dijelu ukidanja eksterne provjere za ovu i sljedeću školsku godinu, a u završnim odredbama definisati polaganje sa odloženim dejstvom za dvije godine, kako za eksternu provjeru znanja tako i za prijemne ispite.

“Na kraju krajeva, nijednim zakonom nije propisana mogućnost održavanja onlien nastave, pa su je učenici imali kao logičan odgovor na ove vanredne okolnosti i praktično jedinu mogućnost da održe kontinuitet i uče makar minimum gradiva koje im može biti dovoljno da završe školsku godinu i nastave obrazovanje. Ali preispitivati znanje sticano na takav način je vrlo upitno, a dodatni su i razlozi visokog epidemiološkog rizika i izazivanja opasnosti u momentu jako visoke stope zaraženosti u kojoj se Crna Gora nalazi”, rekla je Kaluđerović.

Zakašnjele reakcije

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kaže da su se početkom marta obraćali Ministarstvu, jer su im se roditelji i đaci žalili da nijesu mogli da se valjano pripreme za polaganje eksterne provjere znanja. Prema propisima, ističe ona, između ostalog, ove godine se obavljaju testiranja ranije, a srednjoškolcima je promijenjen način ispitivanja iz stručnih ispita, te imaju čak osam predmeta u okviru jednog.

“Tražili su da se odlože te novine. Pisali smo Ministarstvu, ali se nijesu udostojili odgovora. Javljaju se roditelji i osnovci da nemaju klasičnih pripremnih časova, da nijesu spremni. Vrlo se kasno reaguje. Ovo nijesu normalne okolnosti”, rekla je ona, podsjećajući da đaci nijesu na vrijeme ni krenuli u školu.

Udruženje nastavnika matematike organizovaće u saradnji sa udruženjem Roditelji pripremne online časove iz tog predmeta za đake devetog razreda.

“Za dva dana stiglo je više od 800 prijava djece da iskoriste tu priliku. Očito da se nijesu mogli dobro pripremiti”, poručuje Mihailović.

Izvor: Pobjeda