Nastavnici iz srednjih stručnih škola širom Crne Gore, njih više od 100, zatražili su od Ministarstva prosvjete da izmijeni uslove za upis u te obrazovne ustanove. Smatraju da zbog prevelikog broja bodova koji se očekuje od budućih srednjoškolaca i kasnih preciznih informacija o tome, koje dobijaju tek u maju, sve veći je broj djece koja se, iako žele, ne mogu upisati na četvorogodišnje smjerove. Mnogi od njih, nakon trogodišnje srednje škole, ipak nastavljaju školovanje, ali vanrednim polaganjem četvrtog razreda, što je veliki izdatak za njihove porodice.

Zakonom o stručnom obrazovanju iz 2017. godine. kao kriterijum za upis u članu 20 stav 3. postavljen je dodatni uslov, koji se odnosi na minimalni broj bodova za upis u četvorogodišnju stručnu školu.

Nastavnik u podgoričkoj Srednjoj stručnoj školi “Ivan Uskoković” Buto Abdović ističe da, kao i njegove kolege koje su uputile zahtjeve Ministarstvu, smatra da nema potrebe za postavljanjem dodatnih kriterijuma za eliminaciju kandidata.

“Broj mjesta je već ograničen konkursom i dovoljno je da se na osnovu rang liste radi odabir kandidata za upis. Inače, takva praksa koliko smo mi upoznati ne postoji trenutno ni u okviru visokoškolskog obrazovanja”, navodi Abdović.

Mjesta ima, ali ne i kandidata

Djeca koja ove godine upisuju srednju školu još ne znaju kolika će biti granica potrebna za upis u četvorogodišnju stručnu školu, a to neće ni znati sve do maja.

U prvoj godini primjene ovog stava minimalni broj bodova bio je 45, a nakon toga 48 bodova. Ovim pristupom, iako ima mjesta, tvrdi Abdović, određenom broju učenika se onemogućava da upišu IV stepen i preusmjeravaju se na III stepen. Onemogućavanjem upisivanja na IV stepen u budućnosti se toj djeci zatvaraju vrata da konkurišu u poslovima na kojima se traži taj nivo stručne kvalifikacije, kazao je on.

Ističe da je među djecom koji su bila prisiljeni da na ovaj način upišu III stepen veliki broj nezadovoljnih, iako ostvaruju odlične uspjehe u učenju i vladanju.

“Od samog početka jednostavno ne vide sebe u toj oblasti, već će težiti da nastave školovanje kroz vanredno polaganje, čime se njihove porodice izlažu dodatnim troškovima. Takođe kao njihovi nastavnici saglasni smo da bi oni sasvim regularno sa prikazanim pristupom u učenju i radu mogli da redovno prate nastavu u okviru četvorogodišnjeg obrazovanja i da čak u okviru stručnih predmeta ostvaruju odlične rezultate”, naglasio je Abdović.

Uglavnom je riječ o učenicima iz porodica koje pripadaju srednjoj ili siromašnijoj ekonomskoj klasi, za koje je veliki izdatak da plate troškove vanrednog polaganja.  

“Škole koje pružaju srednje stručno obrazovanje iz oblasti saobraćaja, mašinstva, građevinarstva, elektrotehnike, drvoprerade, ovim gube i određeni dio ženske populacije – učenica iz razloga jer njihova trogodišnja zanimanja nijesu dovoljno atraktivna za njih”, navodi Abdović.

Bodovanje se obavlja na osnovu Pravilnika o vrednovanju kriterijuma za upis učenika u stručnu školu.

Neki četvorogodišnji programi bez ijednog đaka

Podaci sa upisa u srednje stručne škole prethodih godina, otkada je uveden i novi kriterijum, potvrđuju da znatno smanjen broj djece na programima IV stepen.

„Ako se analizira način bodovanja jasno se može uočiti da učenik koji želi upisati obrazovni program četvrtog nivoa kvalifikacije potrebno je da je završio posljednja tri razreda dobrim uspjehom, da je položio polumaturski ispit ocjenama dovoljan iz dva predmeta i dobar iz jednog predmeta, kao i da su njegove ocjene iz predmeta koji su značajni za sticanje obrazovanja tri dvojke i tri trojke“, pojašnjava Abdović.

Kao primjer navodi da je broj upisanih učenika na obrazovne programe četvrtog nivoa kvalifikacije u oblastima Inženjerstva, proizvodnje i građevine na nivou Crne Gore iz tog razloga smanjen čak za oko 50 odsto.

“Karakteristično je da u nekim školama nije bilo upisanih učenika na pojedine obrazovne programe od početka primjene pomenutih kriterijuma za upis i pored interesovanja”, ističe Abdović, dodajući da su neki od tih smjerova tehničar za kompjutersko konstruisanje i upravljanje i mašinski tehničar za energetiku.

Djeca do maja ne znaju šta ih čeka

Zakonom o stručnom obrazovanju iz 2017. godine kao kriterijum za upis u članu 20 stav 3. određuje Ministarstvo najkasnije do kraja nastavne godine. Dosadašnja praksa je da su rješenja o bodovnom minimumu donošena u maju mjesecu, što je u zakonskom roku, ali kako smatraju nastavnici kasno za učenike.

“Sistem određivanja bodovnog kriterijuma je netransparentan – ne zna se princip utvrđivanja bodovnog minimuma, a djeca i njihovi roditelji do maja mjeseca nijesu upoznati sa potrebnim bodovnim minimumom. Možda je i diskriminatroski  – zašto je za upis u gimnaziju potreban veći broj bodova od upisa u srednjestručnu školu? Da li se na taj način djeca iz stručnih škola potcjenjuju ili djeca iz gimnazije izlažu dodatnom pritisku”, pita se Abdović.

On ukazuje da su primjenom ovog stava Zakona posebno otežani uslovi za upis u četvorogodišnje stručne škole iz oblasti mašinstva, saobraćaja, elektrotehnike i građevinarstva.

“U tim školama predmeti od značaja su matematika i fizika, gdje djeca u osnovnim školama uglavnom ostvaruju lošije rezultate u odnosu na druge predmete (CSBH, engleski jezik, biologija, hemija, likovna umjetnost) koji su od značaja za upis na druge obrazovne programe”, objašnjava Abdović.

Ukinuti ili korigovati dodatne uslove za upis

Nastavnici stručnih predmeta još nijesu dobili odgovor Ministarstva od kojeg su tražili da kroz izmjene i dopune Zakona o stručnom obrazovanju ukloni kriterijum minimalnog broja bodova potrebnih za upis u stručnu školu. Kao alternativno rješenje, nadležnima su predložili da, do izmjene i dopune Zakona, formira radna grupa predstavnika stručnih aktiva i  Ministarstva, koja bi na osnovu  relevantnih podataka korigovala minimalni broj bodova za upis u prvi razred četvorogodišnje stručne škole.

Ta radna grupa bi, navodi Abdović, bila zadužena i za definisanje minimalnog broja bodova za upis za svaki obrazovni program, kao i drugih predmeta od značaja za upis.