U Crnoj Gori, prema posljednim statističkim podacima, živi skoro 45 i po hiljada siromašne djece, a samo je 14.237 djece je dobijalo dječiji dodatak, što znači da više od 30 hiljada mališana, koji su u riziku od siromaštva, nije imalo novčanu pomoć države.
Zamjenica šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mihaela Bauer ukazala je u izjavi za CDM da se, zbog posljedica pandemije korona virusa, širom svijeta ponovo ozbiljno razmatra uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka.
Preporuka UNICEF-a crnogorskoj Vladi je, kako navodi, temeljna analiza troškova i koristi.
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je nakon stupanja na družnost, najavio da će Vlada raditi na uvođenju dodatka za svako dijete ali o iznosima nije govoreno.
“Naša preporuka Vladi je da izabere model koji će podržati najveći broj djece koja žive u siromaštvu, ili su u riziku od siromaštva i koji obezbjeđuje maksimalni uticaj na njihov razvoj. Zbog toga, zagovaramo sveobuhvatniji pristup, koji uzima u obzir ne samo zadovoljavanje trenutnih i neposrednih potreba djece pogođene siromaštvom, već i načine da se djeca zauvijek izbave iz siromaštva”, rekla je Bauer.
Čak 108 država Ujedinjenih nacija u nacionalnom zakonodavstvu predviđalo neki oblik davanja za djecu ili porodicu.
Bauer smatra da bi za Crnu Goru mogli biti najrelevantniji uporedni primjeri iz evropskih ili država članica EU. Rumunija, Estonija, Mađarska, Austrija, Finska, Njemačka, Letonija, Poljska i Slovenija imaju univerzalni dječji dodatak. Validnu opciju predstavljaju i kvazi-univerzalna davanja, gdje se obezbjeđuje dodatak za svu djecu ispod određene starosne granice, kao što je to slučaj u Ukrajini i Bjelorusiji, kazala je ona.
U nekim državama iznos naknade se smanjuje za najbogatije porodice. One dodatak vraćaju u sistem javnih finansija kroz porez ili na drugi način. Ta praksa primjenjuje se u Danskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi.
Bauer naglašava da siromaštvo nije povezano samo sa nedostatkom prihoda i da se ne može riješiti jedino putem materijalnih davanja.
“Ono je povezano sa nedostatkom prilika da djeca od ranog djetinjstva dobiju kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu i zaštitu od nasilja i eksploatacije, isključenosti i diskriminacije, da se redovno bave kulturnim i sportskim aktivnostima i provode kvalitetno vrijeme sa roditeljima i vršnjacima”, istakla je ona.
Prema njenim riječima, ako se dječji dodatak osmisli na odgovarajući način u sklopu šire socijalne politike, njime se može u znatnoj mjeri uticati na privremene ishode po djecu, poput potrošnje na proizvode namijenjene djeci, pohađanja školovanja i pristupa zdravstvenoj zaštiti, tako i na konačne ishode, kao što su kognitivni razvoj i zdravlje djece.
Istraživanje UNICEF-a o višedimenzionalnom siromaštvu pokazuje da djeci u Crnoj Gori veliko psihološko opterećenje predstavlja kada ne mogu da priušte odgovarajuću odjeću ili kada od kuće ponesu užinu u školu, jer im se vršnjaci zbog toga rugaju.
