Iako dojenje u javnosti treba da bude sasvim prihvatljivo i uobičajeno, mnoge majke imaju problem da se suoče sa takvim situacijama. Podršku da uspiju u dojenju, čije su dobrobiti neprocjenjive, na svoj način pruža i Dalida Ćorović Martinović, koja izrađuje marame za dojenje.

Ideja o pokretanju GU GU radionice, u kojoj stvara zajedno sa Sabinom Kardović Sinanović, proistekla je upravo iz želje da pomogne majkama u dojenju.

“Marame će olakšati majkama da se opuste, bebe ce zaštititi od svega što ih vizuelno ometa dok doje. Svrha marame je višenamjenska, a cilj je jedan – podrška majkama da doje svoje bebe sa ili bez marame”, ističe Dalida.

Ideja o izradi marama nastala je još prije pet godina, kada je rodila prvu kćerku.

“Potreba za maramom se javila vrlo brzo, a nemogućnost da je tada nabavim kod nas mi je dala zadatak da uradim nešto povodom toga, pogotovo kada su počele da mi prilaze majke da me pitaju gdje sam je kupila. Iz iskustva sam vidjela da malo žena zna da postoji tako nešto ali su većinom pozitivni komentari. Mogu reći da sam prva u svom okruženju počela koristiti maramu za dojenje, ali vremenom su ih počele koristiti majke iz moje porodice i moje prijateljice i to je dovelo do toga da pokrenem GuGu priču i proizvodnju marama za dojenje”, ističe Dalida.

Marame izradjuju od 100% pamuka. Osim za dojenje mogu se koristiti kao lagan prekrivač za bebu, kao i prekrivač za kolica tj. za zaštitu od sunca i vjetra dok beba u njima spava.

“Praktične su, a uz zanimljiv i jednostavan način slaganja, marame će uvijek biti uredno složene i čiste za sljedeću upotrebu. Iskustva majki koje koriste naše marame su odlična! Potražnja iz dana u dan raste, i svakodnevno dobijamo poruke podrške i pohvale i od onih majki koje ne doje i koje su sa dojenjem davno završile”, ističe Ćorović Martinović.

Na pitanje kada je krenulo osvješćivanje majki po pitanju dojenja u Crnoj Gori, Dalida smatra da se to desilo posljednjih 5 do 6 godina, u čemu u velikoj mjeri doprinose vršnjačke savjetnice udruženja Roditelji, čija je članica. Besplatno savjetovalište i podrška 24/7 koju nude je ogromna podrška svim majkama koje imaju bilo kakvu dilemu, pitanje i strah.

”Podršku i benefite koje pružaju osjetila sam i na svom primjeru kada sam uplakana, prvu (neprespavanu) noć sa bebom provela u kući. Nažalost, veoma mali procenat žena u Crnoj Gori doji svoju djecu, oko 20 %. Mislim da je u eri Interneta i lakoće informisanja ovo poražavajući procenat. Vodim se izrekom ‘budi promjena koju želiš vidjeti’ pa je ovo moj mali doprinos promociji i podršci dojenju. Naime, kada govorim o maramama za dojenje, ja primarno govorim o dojenju. Makar i na ovaj način želim podići svijest o značaju i dobrobitima dojenja za bebu i majku. Marame će olakšati majkama da se opuste, bebe ce zaštititi od svega što ih vizuelno ometa dok doje. Kao što rekoh, svrha marame je višenamjenska a cilj je jedan – podrška majkama da doje svoje bebe sa ili bez marame”, smatra Ćorović Martinović.

Po dolasku kući iz porodilišta, žena ulazi u specifičan emotivan period, kada im je potreban razgovor. Prema njenim riječima, razgovor bi trebalo da bude na druge teme, a ne samo o ulozi u kojoj su se našle.

“Blagotvorno djeluje i povremeno drugačiji ambijent. Mislim da marama pomaže da se beba i mama prilagode jedna drugoj, da nadju zajedničko rješenje za oboje. Marame pružaju mami i bebi komfor i intimu gdje god ih podoj zatekne. Sa maramom za dojenje mama neće brinuti o tome da li će uspjeti na vrijeme da se vrati kući iz šetnje, kako bi podojila bebu i neće se ustručavati da prihvati poziv prijatelja za zajednički ručak u restoranu”, govori o prednostima marame, dodajući da je dojenje najprirodnija moguća stvar i majčino mlijeko treba da bude isključiva ishrana bebe do navršenog šestog mjeseca života.

Ćorović Martinović se prisjeća da je uz pomoć marame savladala barijeru, koju je imala kada je riječ o dojenju u javnosti.

“Dojenje u mom slučaju nije imalo alternativu. Osim toga, jedna od ključnih stvari kod dojenja je hormon oksitocin koji se drugačije naziva hormon sreće i zadovoljstva. Samim tim ako je majka u grču iz bilo kog razloga, to se odmah reflektuje i na dojenje”, objašnjava ona.

Prema njenom mišljenju, kampanja o dojenju nije dovoljno efikasna, pa bi trebalo dodatno da se uključe medicinski radnici.

“Osim toga, bračni partner i uža porodica takodje trebaju biti nepokolebljiva podrška i uzdanica majkama u dojenju. I na kraju ono što je presudno i najvažnije je sama volja i želja majke da doji, ali neminovno je i njeno samopouzdanje. Kada ima to, uspjeće iako gore navedene podrške izostanu. Uz pravilne savjete i podršku, dojenje će biti jednostavno i bez značajnih komplikacija”, sigurna je Dalida.

Izvor: dopisnica.me