Francuska je prva zemlja koja je donijela Zakon o zaštiti maloljetnih influensera na društvenim mrežama, kako bi spriječila da ih roditelji i kompanije eksploatišu, piše Politico.
Iako je u pitanju Zakon o djeci jutjuberima, on se odnosi i na sadržaje na TikToku, Intagramu i ostalim platforma u kojima su djeca akteri, a služe za zaradu.
Djeca jutjuberi će, kako je izglasao Donji dom tamošnjeg parlamenta, imati ista prava kao i djeca glumci i modeli. To znači da će roditeljima, čija djeca mlađa od 16 godina snimaju i kače video zapise kako bi zaradili novac, biti potrebno odobrenje nadležnih službi. Kazna za nepoštovanje ove odluke može biti do 75.000 eura i pet godina zatvora.
Prema podacima istraživačkog centra Pew, video snimci na kojima su djeca mlađa od 13 godina, u prosjeku privuku gotovo tri puta više pregleda od ostalih vrsta video zapisa. U 2019. je najplaćenija YouTube zvijezda bio osmogodišnji dječak koji je zaradio 26 miliona dolara, navodi se na Forbsovoj listi.
U Francuskoj je desetine maloljetnika uticajno na društvenim mrežama, a zarađuju i do 150.000 eura mjesečno.
Slična situacija je i u Srbiji. Najuspješniji jutjuberi su svoje karijere počeli prije nego što su napunili 18 godina, a na YouTube-u često pričaju o ogromnim svotama novca koje zarađuju. Prate ih milioni obožavalaca, kompanije ih angažuju za reklamiranje, ali su u svoje poduhvate uglavnom ušli samostalno, bez učešća roditelja.
U Francuskoj će roditelji sada morati da ukažu nadležnim službama na aktivnosti svoje dece, kada prihodi i količina sadržaja pređu određeni prag, koji tek treba utvrditi. Ono što se naslućuje jeste da bi sati snimanja morali da budu usklađeni sa školskim obavezama.
Što se zarade tiče, ukoliko ona bude veća od naznačenog praga, nalaziće se na posebnom dječijem računu kojem neće moći da se pristupi sve dok dijete ne postane punoljetno. To znači da i oglašivači moraju da provjere da li novac koji daju za reklamiranje odlazi na taj zaključani račun djeteta ili osobi zaduženoj za emitovanje, odnosno roditelju ili staratelju. U suprotnom, oglašivačima prijeti kazna od 3.750 eura.
Kada su same platforme u pitanju za njih nema kazni, ali bi trebalo da olakšaju način na koji će se označavati sadržaj koji ugrožava dostojanstvo djece.
Ono što nije potpuno jasno su situacije u kojima roditelji objavljuju snimke i fotografije svoje maloljetne djece na sopstvenim nalozima društvenim mreža i na taj način zarađuju novac. Da li će i ovakav oblik korišćenja djece u svrhu zarade biti regulisan zakonima, ostaje da se vidi.
Izvor: Zelena učionica / Startit
