Uprkos porastu zaraženih koronavirusom i epidemije, Evropa se pokušava pripremiti za povratak učenika u školske klupe. Smanjuje se broj učenika u učionicama, skraćuju se školski časovi i uvodi se obaveza nošenja maski u školama.
Mnogi roditelji i učitelji strahuju da te mjere nisu dovoljne ili da su usvojene prekasno zbog čega su odlučili da ne salju djecu u školu i ostave ih kod kuće.
David Rodrigo, 41-godišnji IT stručnjak iz španske Salamance, rekao je da neće poslati dvojicu sinova, sedmogodišnjaka i devetogodišnjaka u školu jer strahuje za njihovu sigurnost.
Iako djeca uglavnom imaju slabije simptome koronavirusa nego stariji, oni mogu prenijeti zarazu starijim članovima porodice koji žive s njima u istom domaćinstvu, a koji su “vrlo, vrlo ranjiivi”.
“Djeca će u školama poštovati pravila socijalne distance prvih deset sekundi”, uvjeren je Rodrigo.
On pripada grupi roditelja koji u Španiji traže da učenici nastave da prate nastavu na daljinu sve do odobrenja vakcine ili terapije protiv COVID-19.
Španska vlada insistira da se učenici, koji nisu bili u učionicama od marta, vrate u školske klupe u septembru.
Vlada je u četvrtak najavila da će sva djeca starija od šest godina cijelo vrijeme morati da nose maske u školi.
U Italiji, prvom evropskom žarištu, djeca starija od šest godina morati da nose masku kad ne bude bilo moguće poštovati socijalnu distancu, dok je Grčka uvela to kao obavezu za sve učenike.
“Važnost nošenja maski u školi u pandemiji “jasna je kao i vezanje pojasa u automobilu ili potreba za vakcinisanjem vaše djece”, rekla je grčka ministarka obrazovanja Niki Kerameus.
Neke države smanjile su broj učenika u učionicama kako bi obezbijedile distancu među njima.
U učionicama u Grčkoj moći će da bude maksimalno 17 učenika, a u Srbiji i u Bosni i Hercegovini najviše 15.
Madridske vlasti u utorak su najavile da će zaposliti gotovo 11 hiljada učitelja i postaviti improvizovane učionice u školskim dvorištima kako bi se broj učenika u razredima osnovne škole mogao smanjiti na 20.
Predstavnica učitelja Mercedes Sardina sumnja da će to biti moguće i da se se nema vremena za takvu organizaciju.
“Učitelji su jako prestrašeni, kao i učenici i roditelji”, dodala je ona.
Španski sindikat učenika i učenica pozvao je na štrajk 16.,17. i 18. septembra protiv “improvizacije” nove školske godine.
Druga učiteljica Ana da Silva, takođe nije sigurna da će madridske vlasti uspjeti da izvedu sve najavljeno, ali je spremna da se vrate u školu.
“Hoću da vidim svoje učenike, povežem se sa njima. Mi znamo njihove snove, njihove radosti, njihove frustracije”, rekla je Da Silva.
Neke od mjera su često pranje ruku i kraće trajanje školskih časova. Jedan školski čas u urbanim područijima u BiH trajaće samo 20 minuta.
Italija je naručila 2,4 milijuna individualnih školskih klupa, ali bi isporuka mogla potrajati do oktobra.
Grčka će svakom djetetu u osnovnoj školi dati bočicu vode za višekratnu upotrebu da bi izbjegavali gužve ispred školskih umivaonika.
Glavni britanski zdravstveni stručnjak Chris Whitty rekao je ranije u avgustu za BBC, kako bi smirio strasti, da se čini da je “puno manje prenosa s djece na odrasle nego s odraslih na odrasle”. On smatra da će neodlazak u školu napraviti više štete djeci nego korona.
Njemačka bi mogla poslužiti kao primjer opreza. Njeni zvaničnici su zatvorili dvije škole na sjeveru zemlje na početku avgusta nakon što je koronavirus otkriven među učenicima i osobljem samo nekoliko dana nakon povratka u školske klupe.
Izvor: TPortal
