Zemlje regiona se pripremaju za novu školsku godinu, ali se situacija razlikuje od jedne do druge pa su vlade nekih država spremne da krenu sa nastavom, dok druge još nijesu odlučile koji model da primijene i čekaju na instrukcije epidemiologa.

Razni pristupi uključuju skraćene časove, smanjen broj učenika u odjeljenju, smjenjivanje perioda onlajn i neposredne nastave i kombinaciju ovih dviju metoda, piše Balkan insajt.

Ministar prosvjete Srbije Mladen Šarčević navodi da je planirano da nastava u osnovnim školama krene uživo ukoliko epidemiološka situacija to dozvoli. Smjernice su dosta razrađene.

Niži razredi osnovnih škola pohađaće nastavu u prijepodnevnoj smjeni, dok će učenici viših razreda u školu ići poslije podne. Uporedo sa časovima u školi, planirano je da počne i nastava na daljinu za osnovce, jer je roditeljima biti ostavljena mogućnost da biraju da li će djecu da šalju u školu ili da ostave kod kuće i da prate TV nastavu. Ipak, preporuka je da niži razredi osnovne škole krenu od 1. septembra u školu, naročito prvi razred zbog socijalizacije i prilagođavanja na školsku sredinu, prenosi RTS.

Ministar navodi da će časovi trajati 30 minuta, između časova su planirani petominutni odmori, a poslije drugog časa odmor od 15 minuta. Nakon svakog bloka nastave, učionice moraju da se dezinfikuju po preporukama koje su pripremili epidemiolozi. Sva odjeljenja u kojima ima više od 15 učenika dijeliće se na dva dijela, a biće obavezno nošenje maski.

Školska godina u Hrvatskoj počinje 7. septembra. Pomoćnik ministra obrazovanja Momir Karin kazao je njegov resor nastoji da učenici budu u svojim učionicama i da se nastava potpuno izvodi u školama.

Karin je rekao kako postoje tri scenarija. Osim nastave u potpunosti u školama, drugi scenario je mješovita nastava, a treći, najmanje poželjan, onlajn nastava.

“Više neće biti kao dosad potpuna blokada cijelog sistema, nego ćemo, ako se pojavi neko žarište, za njih davati jasne upute, tako da neće biti generalno za cijelu Hrvatsku,“ rekao je Karin.

Naglasio je da će biti teško pridržavati se mjera, ali i izrazio sigurnost da su djeca dovoljno savjesna i da će poštovati smjernice. Nastava će biti organizovana tako da podrazumijeva što manje kretanja, da se između smjena pravi vremenski razmak kako bi se mogle dezinfikovati prostorije.

Što se tiče obaveze nošenja maski, koristili su se primjerom Njemačke, ali ipak čekaju smjernice epidemiologa.

“Vidjeli smo da u Njemačkoj takođe unutar učionica ne, ali na hodnicima da. To će sve odrediti stručnjaci, epidemiolozi i sigurno će škole dobiti na vrijeme jasne upute i informacije,“ kazao je Karin.

Vlasti u Republici Srpskoj i Federaciji BiH su najavile da će izaći sa planom nastave poslije konsultacija sa epidemiolozima, prosvjetnim radnicima, sindikatima i roditeljima. Tri najčešće pominjane opcije su potpuno otvaranje škola, kombinovanje onlajn i neposredne nastave i isključivo onlajn nastava.

Na Kosovu takođe razmatraju tri scenarija – djelimično otvaranje škola u septembru, neotvaranje škola uopšte ili zatvaranje škola, pa otvaranje u nekom drugom terminu tokom školske godine, kazao je ministar obrazovanja Rama Lahaj.

Ni Sjeverna Makedonija još nije donijela odluku da li da otvori škole i vrtiće u septembru, ali je ministar zdravlja Venko Filipče nagovijestio da je „velika vjerovatnoća“ da će škole i vrtići prvo morati da se prilagode protokolima, te da će se nakon toga donijeti konačna odluka.

Albanija planira da otvori škole u septembru, ali je ta odluka donijeta u junu kada je broj zaraženih bio značajno opao. U međuvremenu se statistika značajno pogoršala, pa je moguće da će i odluka o otvaranju škola biti revidirana.

Roditelji traže pravo izbora

Dok se s jedne strane hrvatske vlasti suočavaju sa pritiskom roditelja i privrede da se škole i vrtići otvore kako bi se roditeljima omogućilo da rade, čuju se i oprečni stavovi.

Hrvatska inicijativa „Sigurnost prije svega – mogućnost odabira online nastave za 2020/2021”, koja je za nedjelju dana na društvenim mrežama prikupila čak 2.000 pratilaca, smatra odluku da se na jesen pošto-poto kreće u školu ishitrenom. Traže od ministarstva opciju dva paralelna nastavna modela – konvencionalnu nastavu u školi i onlajn nastavu od kuće, a roditeljima na izbor koji će model za svoje dijete izabrati.

“Nismo mi zaplašeni ili iracionalni roditelji. Gledamo što se oko nas događa i smatramo da sigurnost mora biti ispred svega. Ono što se sada događa, bojimo se, je srljanje i forsiranje otvaranja škola iako postoji mogućnost da škole postanu nova žarišta koronavirusa. Argumenti poput ‘rade kafići, pa zašto ne bi i škole’ su krajnje bedastoće,“ kazala je Jutarnjem listu Ana Basić, majka zagrebačkog gimnazijalca i jedna od pokretačica inicijative.

Prema njenim riječima, škola je na prvom mjestu, a zalaganje za onlajn nastavu, gdje bi djeca bila sigurnija, nije protiv škole, već suprotno.

“Znamo da postoji mogućnost da će se žarišta pojaviti u školama, a šta će onda biti? Dijete će morati u samoizolaciju, a i roditelji s njima. Kako će se to onda odraziti na ekonomiju?,“ pita se Basić.