Zavod za školstvo Crne Gore u ovom trenutku ne može da da preporuku da li da škole krenu sa radom redovno ili ne, a isto tvrde i u UNICEF-u u kojem objašnjavaju da se mora prethodno uraditi pažljiva analiza situacije i kapaciteta škola.

„Zdravlje učenika nam je primarno i time se rukovodimo. Zavod nema dilemu kada je u pitanju važnost redove nastave, a sa druge strane moramo da poštujemo mjere Instituta za javno zdravlje. Ne možemo da damo konkretan predlog da li škola krene ili ne“, rekao je Novović u Bojama jutra objašnjavajući da je upravo Institut i NKT treba da donesu odluku u skladu sa epidemiološkom situacijom.

Maja Lalić Kovačević iz UNICEF-a Crna Gora kaže da se ne može primijeniti jedan odgovor odnosno rješenje na nivou cijele zemlje jer je epidemiološka situacija različita u opštinama, kao i veličina škola.

Ona pojašnjava da postoje male škole do 50 učenika koje mogu relativno normalno da nastave rad, dok će za velike sa preko hiljadu djece, koje funkcionišu u tri smjene, to biti poseban izazov.

“Odluke mogu biti donošene na nacionalnom nivou ali se mora pažljivo voditi računa o kapacitetima škola. Zato se prethodno mora uraditi pažljiva analiza”, dodala je Lalić Kovačević.

U UNICEF-u smatraju da je potrebno definisati fleksibilni scenariji, kako bi se lako prešlo sa sistema iz učionice na online sistem.

Zavod za školstvo je napravio nastavni plan za sve predmete osnovne i srednje škole za prvo tromjesječje, u slučaju organizacije nastave na daljinu. U ponedjeljak počinje snimanjeje časova, a nadzornici Zavoda će pratiti taj proces.

Novović je najavio da će Zavod uraditi i preporuke kako organizovati nastavu na daljinu i na šta obratiti pažnju.

“One se odnose na način planiranja i organizacije nastave, komunikaciju između učenika i nastavnika, provjeru i procjenjvanje znanja, na ulogu roditelja, podršku djeci sa smetnjama u razvoju i RAE populaciji”, navodi on.

Psihološkinja Lidija Marković kaže da se već sada suočavamo sa posljedicama učenja sa daljine, a koliko su djeca na gubitku tek ćemo da shvatimo.

„Navike se lako gube, a teško stiču. Učenje na daljinu ne daje mogućnost stvaranje navika. Djeca gube pedagoški momenat, a to je teško nadoknadivo“, istakla je Marković.

Prema njenim riječima, navika da dijete provodi određeno vrijeme u školi je nešto što se lako prihvati jer je institucionalizovano i to rade sva druga djeca.

Ovaj način života sa učenjem na daljinu, kako dodaje, ne daje mogućnost stvaranja tih navika. Djeca nijesu u učinicama nego su ispred ekrana, roditelji imaju svoje obaveze i ne mogu da imaju apsolutnu kontrolu da li će djeca nešto odslušati ili ne, domaći zadaci se predaju elektronski…

“Gubljenje pedagoškog momenta je nešto što je nenadoknadivo i nakon ovih nekoliko mjeseci drugačijeg rada i velikog raspusta i opuštanja biće teška borba”, ocjenjuje Mirković.

Ona ukazuje i na to da se zbog sistema učenja na daljinu gubi i jedan dio koji mi sada ne vidimo. Psihološkinja objašnjava da svako od nas ima kritični period za učenje određenih stvari, i upravo na osnovu toga se prave planovi i programi po uzrastima.

“Kada dijete ne bude izloženo određenoj situaciji u tom kritičnom periodu, ono gubi mogućnost da na najlakši mogući način dođe to te infomacije”, ukazuje Mirković.