UNICEF Crna Gora sugerisao je Ministarstvu prosvjete da u izradi plana o realizaciji naredne školske godine osmisle kvalitetni i fleksibilni scenariji koji će omogućiti školama da relativno lako i brzo prelaze sa sistema učenja na daljinu, na kombinovani pristup ili na potpuno otvaranje.

Škole će, kako kažu u UNICEF-u, morati da imaju više različitih scenarija tokom narednih godinu ili dvije, zavisno od epidemiološke situacije.

Koordinatorka programa obrazovanja u UNICEF-u Crna Gora Maja Kovačević, objasnila je za Pobjedu da kombinovani pristup može da podrazumijeva, na primjer, da djeca koja pohađaju prva tri razreda osnovne škole imaju redovnu nastavu, a da se učenici starijih razreda smjenjuju po sedmicama ili uče online.

Mogućnosti su, prema njenim riječima, brojne, “uključujući nastavu na otvorenom kada to prilike dozvoljavaju ili u drugim prostorima u lokalnoj zajednici”.

“Pa je zato najvažnije da se u saradnji sa svim akterima nalaze rješenja koja su u najboljem interesu djece”, poručila je ona.

Regionalna kancelarija UNICEF-a u Ženevi, kroz konsultacije sa ekspertima i predstavništvima ove organizacije u cijelom regionu, pripremila je Ključna pitanja za donosioce odluka u oblasti obrazovanja na nacionalnom, lokalnom i na nivou škole. Taj dokument su podijelili sa Ministarstvom prosvjete Crne Gore, kao i sa ostalim institucijama koje se bave obrazovanjem na nacionalnom nivou, u cilju podrške za kvalitetno planiranje, pripremu i realizaciju naredne školske godine. Kovačević kaže da je za primjenu tih smjernica neophodno formiranje timova na nacionalnom i lokalnom nivou sa predstavnicima raznih sektora i svih zainteresovanih strana.

Ovo pitanje tiče se prije svega učenika, njihovih porodica i nastavnika, ali je ono relevantno i za javno zdravlje i ekonomiju cijele zemlje, tako da sve odluke treba donositi na osnovu kontinuiranih konsultacija i u saradnji sa svima kojih se te odluke tiču, smatraju u UNICEF-u.

Kompromis

Kovačevič navodi da da je upravo jedna od ključnih preporuka UNICEF-a da se odluke o organizaciji nove školske godine zasnivaju na konsultacijama sa različitim sektorima, prije svega obrazovanja, javnog zdravlja i ekonomije, da se uzmu u obzir sve nove informacije o rizicima, kao i da se rad škola prilagođava mjerama očuvanja javnog zdravlja koje se tokom vremena mijenjaju usljed promjena zdravstvene situacije u zemlji.

“Takođe, na osnovu dosadašnjeg iskustva u odgovoru obrazovnih sistema na pandemiju na globalnom nivou, prepoznato je nekoliko krupnih izazova na koje UNICEF preporučuje da se obrati posebna pažnja. Potrebno je unaprijediti kvalitet obrazovanja i prilagoditi podršku potrebama svakog djeteta, a posebno djeci iz osjetljivih grupa. U protivnom, gubitak u učenju biće nesaglediv i može izazvati dugoročne posljedice po djecu i, samim tim, po cijelo društvo”, napominje ona.

Ministarstvu prosvjete skrenuli su pažnju i da sva djeca treba da imaju pristup obrazovanju, bez obzira na način na koji se nastava odvija. Prema istraživanju koje su sprovele UN agencije u aprilu ove godine, u našoj zemlji skoro svaka peta porodica s djecom uzrastado 18 godina nema pristup kompjuteru ili laptopu s internetom, čime im je onemogućeno da učestvuju u nastavi na isti način kao ostala djeca.

Kovačević podsjeća i da je istraživanje UNICEF-a pokazalo da je 81 odsto roditelja djece uzrasta od 4 do 17 godina reklo da je zadovoljno kako su škole i vrtići reagovali na krizu izazvanu koronaviruso.

Svaki drugi (49 odsto) je rekao da i nakon ove krize treba nastaviti sa produkcijom nastavnog sadržaja na televiziji i internetu, a skoro dvije trećine (61 odsto) je naveo da su njihova djeca bolje naučila da koriste nove tehnologije kako bi pratila školski program preko interneta.

Kasnije istraživanje koje su Ujedinjene nacije sprovele u junu pokazalo je da skoro dvije trećine (62 odsto) roditelja smatra da su djeca tokom krize naučila manje nego što bi kroz tradicionalne metode nastave.

“Ovi nam podaci govore da su roditelji prepoznali brzu i pravovremenu reakciju obrazovnog sistema na krizu, ali i da su i svjesni mana ovako postavljenog načina nastave na daljinu u vanrednim okolnostima”, navodi Kovačević.

Bitno je, poručuje ona, napraviti razliku između “nastave na daljinu u vanrednim uslovima” i nečega o čemu inače pričamo pod nazivom “učenja na daljinu.” Nastava na daljinu u vanrednim okolnostima je odgovor na krizu, tako da se ne radi o planiranom obrazovnom programu, jer za planiranje, testiranje i razvijanje kvalitetne onlajn nastave u krizi nema vremena.

“Kvalitetno učenje onlajn podrazumijeva postojanje digitalnog kurikuluma i upotrebu novih medija u nastavi i učenju u skladu sa prinicipima digitalne pedagogije. Online nastava i učenje ne znači samo digitalno opismenjavanje učenika koje je neophodno u 21. vijeku, već i razvoj kvalitetnih digitalnih materijala za učenje, uspostavljanje efikasnog onlajn sistema praćenja napretka i ocjenjivanja učenika, i, podjednako važno, inkluzivan pristup koji podrazumijeva prilagođavanje potrebama svakog učenika. Na primjer, zahvaljujući digitalnoj tehonologiji, djeca sa smetnjama vida ne moraju da zavise od članova porodice i prijatelja koji im čitaju školske knjige, već mogu imati pristup digitalnim izdanjima ili Daisy udžbenicima čije je uvođenje u crnogorski obrazovni sistem podržao UNICEF”, precizirala je ona.

Naš obrazovni sistem se, ističe Kovačević, u tom smislu tek izgrađuje i ključna je dalja podrška nastavnicima za efektnu upotrebu novih tehnologija u učionici, izrada digitalnog kurikuluma, kao i opremanje svih škola.

Ministarstvo prosvjete ove sedmice saopštilo je da se pripremaju za redovan početak školske godine, i da će u narednim danima o tome razgovarati sa Instititom za javno zdravlje. Najavili su da će za svaki slučaj snimiti časove za prvo tromjesečje, da to bude plan B, a nikako kao već utvrđena zamjena za redovnu nastavu.

Zbog pandemije koronavirusa škole u Crnoj Gori su zatvorene 16. marta, a nakon toga startovala je onlajn nastava kroz projekat Uči doma, te su na taj način đaci okončali nastavu i nijesu se vraćali u školske klupe.