Trudnice i porodilje u toku dana moraju imati tri osnovna obroka i dvije užine, njihova hrana treba da bude raznovrsna, da u njoj budu zastupljene namirnice iz svih pet grupa, a ljekari im savjetuju da izbjegavaju čvrste masti jer su one opasne bez obzira da li su biljnog ili životinjskog porijekla.

Specijalista higijene i uži specijalista dijetoterapije, doc. doktor Snežana Barjaktarović Labović objašnjava da u ishrani trudnica i porodilja treba da dominiraju ugljeni hidrati sa 55 do 65 odsto, bjelančevine do 15 odsto i do 30 odsto da budu zastupljene masti.

„Ako izdvojimo kao posebnu grupu masnoće u koje spadaju svinjska masta, loj, maslac, margarin i slično, ne treba im davati prednost u odnosu na tečne odnosno ulja. Čvrste masti su „opasne masti“ i bez obzira da li su biljnog ili životinjskog porijekla uvijek treba dati prednost tečnim mastima. Dakle one koje su tečne na sobnoj temperaturi“, kazala je ona za portal Roditelji.

Pojašnjava da i masti koje se nalaze u mesu, koje mesar obično skloni prilikom rezanja, treba uklanjati jer su one nosioci masnih kiselina koje nam ne trebaju.

Preporuka je, kako kaže, i inače ali i u toku perioda trudnoće i laktacije, da se ugljeni hidrati unose prije svega iz cijelih žitarica, povrća i voća, da se mora misliti o količini mlijeka i mliječnih proizvoda koji se konzumiraju tokom trudnoće i dojenja, kao i unosu vode.

„Iz grupe mesa, koja nam obezbjeđuje dobre proteine, ali i masti, treba forsirati ribu i živinu. Kada je riječ o živini misli se na piletinu i ćuretinu ali bez kožice i masnoće“, kaže doc. dr Barjaktarović Labović.

Pravilna ishrana, kaže doktorka, nije važna samo u toku trudnoće već žena koja ima namjeru da zatrudni mora itekako da vodi računa o tome kako se hrani i u kakvom će nutritivnom statusu da dočeka začeće.

Kada zatrudni žena treba da bude u dobrom stanju uhranjenosti i da na taj način obezbijedi da pravilnim izborom hrane tokom trudnoće obezbijedi sve ono što treba za očuvanje zdravlja.

Prema riječima dr Barjaktarović Labović zbog samog fiziološkog stanja u kojem se žena nalazi, a koje izaziva povećane potrebe, istovremeno se mora misliti i o tome da plod u materici majke raste i da za njegove potrebe treba nadoknaditi nutrijente.

To ipak ne znači da žena treba da jede za dvoje. Dotorka objašnjava zašto:

Čak oko 60 odsto energetske potrebe majke namijenjeno je za razvoj fetusa i rast njenih tkiva i organa. Energetske potrebe se u toku trudnoće povećavaju za oko 40 odsto zbog toga što je povećan bazalni metabolizam, jer je tijelo sve veće i sve teže i treba veću količinu energije.

„Okvirne preporuke za dodatak energije putem hrane tokom trudnoće iznose od 200 do 300 kilo kalorija, ali ih ne treba dodavati u prvom trimestru trudnoće već u drugom i trećem težiti da se nadoknade energetske potrebe majke“, pojašnjava Barjaktarović Labović.

Naglašava važnost vođenja računa u toku trudnoće o zdravstvenoj bezbjednosti hrane odosno da onaj ko priprema hranu – bilo da je trudnica ili se hrani u institucijalnoj kuhinji moraju brinuti o pravilnom rukovanju  i termičkoj obradi,  higijeni i hrane i ruku, kao i adekvatnim temperaturama čuvanja.

Na jelovniku trudnice treba da budu namirnice iz svih grupa, i žitarice, i proizvodi od brašna, mlijeko i mliječni proizvodi sa smanjenim sadržajem masnoće, i povrće i voće i meso, i obavezno dovoljna količina vode.

U toku trudnoće, savjetuju ljekari, žena treba posebno da obrati pažnju na status gvožđa u svom organizmu, a doktorka Brajaktarović Labović objašnjava da je to iz razloga jer se ono troši jer se stvara novi život.

Navodi da je veliki problem što veliki broj žena već uđe u trudnoću sa nekim blagim oblikom anemije, pa se onda u toku nje deficit brzo ispolji.

„Treba voditi računa i unositi dovoljno hrane bogate gvožđem. Tokom laktacije to nije toliki problem s obzirom na to da majčino mlijeko ne sadrži veću količinu gvožđa …. “, kaže ona.