Dolazak novog člana porodice jedan je od najsretnijih trenutaka u životu, ali briga o novorođenčetu je zahtjevan period, a sada kada smo u jeku epidemije koronavirusa i roditelji su sigurno u velikoj brizi. Jedno od glavnih pitanja je kako bebu ne izložiti riziku od zaraze, a poseban strah izazvala su nedavna medijska izvještavanja o zaraženoj novorođenčadi iz Australije i Ujedinjenog Kraljevstva.

Stručnjaci iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba sastavili su set pravila i savjeta jer žele pomoći novopečenim roditeljima u doba nezapamćene zdravstvene krize.

Novorođenčad i mala djeca, prema dosadašnjim naučim spoznajama o koronavirusu, u načelu mogu oboljeti i od težih oblika ove bolesti. Stručnjaci još uče o Covidu-19, zato ne postoji značajan broj istraživačkih spoznaja na koje bi mogli osloniti zaključke. Ipak, statistički podaci o oboljelima pokazuju da mala djeca u većini slučajeva budu zaražena isključivo kroz kontakt s bliskim članovima porodice s kojima žive u domaćinstvu.

Pandemija koronavirusa može imati uticaj na brigu o novorođenčadima na razne načine. Utiče, na primjer na smanjenu dostupnost zdravstvenih ustanova, dječjih potrepština u supermarketima i manju dostupnost podrške i pomoći u brizi o djetetu.

Zbog navedenih okolnosti preporučuje se jednom sedmično obezbijediti proizvode potrebne za primjerenu brigu o djetetu (pelene, hranu i dr.), ograničiti kontakte djeteta s drugim osobama, ali i osigurati jednu osobu (roditelje/bliskog člana porodice/prijatelja) koja može pružiti pomoć ili podršku, koja je roditeljima nužna.

Kada je u pitanju dostupnosti zdravstvene zaštite, trenutno je najbolja opcija savjetovati se s lijekarom ili pedijatrom putem telefona ili se u slučaju pojave simptoma koji nisu povezani s Covidom-19 konsultovati s izabranim pedijatromnadležnim pedijatrom. Kako bi se potreba za odlaskom pedijatru svela na minimum, roditelji treba prethodno da dogovore pregled i adekvatno brinuti o sopstvenoj i higijeni novorođenčadi, ali i čistoći domaćinstva i površina s kojima dijete dolazi u neposredan kontakt. Uz to, zdravstvene institucije preporučuju redovito vakcinisanje djece protiv drugih zaraznih bolesti, ali uvijek u dogovoru s nadležnim pedijatrom.

Majčino mlijeko štiti bebu

Dojenje je najbolji način ishrane za novorođenčad i dojenčad. Majčino mlijeko ima sve nutritivne sastojke koji su potrebni djetetu, u idealnim omjerima. Upravo zato se za mliječne formule koristi izraz “adaptirano mlijeko”, želeći time da se naglasi da su tehnološkim postupcima adaptirani njegovi sastojci, kako bi bilo što sličnije majčinom mlijeku. Uz nutritivne prednosti, majčino mlijeko sadrži zaštitne sastojke koje štite novorođenče od infekcija, s obzirom na još nedovoljno razvijen i potentan imunološki odgovor.

Kod novorođenčadi je važno ne ometati niti prekidati dojenje zbog potencijalne sumnje na postojanje infekcije kod majke jer ono može dovesti do već od ranije poznatih nepovoljnih stanja kako kod djeteta (emocionalna trauma, pad u proizvodnji imunosnih faktora), tako i kod majke (mastitis, pad u proizvodnji mlijeka). Majke u uobičajenim, fiziološkim okolnostima, tokom trudnoće ili neposredno nakon porođaja, tokom perioda dojenja proizvode u mlijeku sekretni imunoglobulin A, ali i druge imunološke sastojke koji djetetu mogu biti od velike koristi u borbi protiv virusa i infekcija.

Preporuka lijekara je da se prilikom dojenja preduzmu sve nužne mjere zaštite koje važe i za druge osobe, a to su nošenje zaštitne maske (u slučaju sumnje za zarazu) i redovno pranje i dezinfekcija ruku (u trajanju ne kraćem od dva minuta), u skladu sa uputstvom koje su izdale nadležne institucije.

Izbjegavajte ljubljenje djeteta u lice 

Potrebno je voditi posebnu brigu o higijeni ruku prilikom dodirivanja djetetovog lica, kako bi se smanjio rizik prenošenja virusa, a poljupce davati djetetu u glavu umjesto na područje lica zbog kapljične prirode prenošenja infekcije. Ove preporuke odnose se uglavnom na druge ukućane i one koji zbog posla ili nabavke ipak moraju izlaziti iz svojih domova.

Majke koje vrijeme provode kod kuće i dalje mogu nesmetano pružati djetetu poljupce i zagrljaje istovremeno brinući o redovnoj higijeni ruku. Potrebno je imati na umu i da je mozak u ranom periodu izvanredno osjetljiv na spoljašnje nadražaje, koji će ga trajno i bespovratno oblikovati, kako u morfološkom, tako i u funkcionalnom smislu, i zato ih ne bi trebalo biti nedovoljno.

Drugim riječima, ono čemu je dijete izloženo uticaćena strukturu mozga i njegovo djelovanje. Isto tako, tfizički kontakt između majke i djeteta od izuzetne je važnosti. Njime se uspostavlja snažna emocionalna veza koja implicira ugodnost, neophodnu za primjeren i nesmetan razvoj intelektualnih funkcija djeteta, u skladu s njegovim potencijalom.

Ne uključujte osobe van domaćinstva u brigu o djetetu

Iako je u praksi poželjno uključivanje drugih članova porodice ili bliskih prijatelja u poslove pomoći oko brige o djetetu, trenutne okolnosti u vezi sa pandemijom koronavirusa ipak nam ograničavaju socijalnu podršku koju bismo inače mogli tražiti od svojih bližnjih.

S obzirom na smjernice nadležnih institucija, ne preporučuje se u brigu o djetetu (a naročito bliske kontakte s djetetom) uključivati druge osobe, već da to rade osobe unutar domaćinstva koje ograničavaju svoje fizičke kontakte i nemaju poslovne obaveze van kuće.

Ne primajte posjete, radije koristite videopozive za upoznavanje s bebom

Rodbina i prijatelji novopečenih roditelja nerijetko izražavaju želju da vide novorođenče, uzmu ga u naručje, fotografišu se s njim i slično, ali u ovim okolnostima takve posjeti predstavljaju rizik prenošenja virusa i bilo bi najbolje u doglednom periodu u cijelosti redukovati navedene situacije.

Alternativa viđanju novorođenčeta, osim fotografija, svakako su i videopozivi, koji mogu do određene mjere biti zamjena za posjete i direktne fizičke kontakte drugih osoba s novorođenčetom ili malim djetetom.

Izvor: Jutarnji list