Nacionalni akcioni plan za djelovanje protiv vršnjačkog nasilja predstavlja sveobuhvatan resurs za pomoć roditeljima, djeci i zaposlenima u obrazovnom sistemu, a primjenom tog dokumenta biće obezbijeđeno sigurno i podsticajno okruženje za djecu i mlade.

To je saopšteno na konferenciji Nacionalni akcioni plan za prevenciju i djelovanje protiv vršnjačkog nasilja, koju je organizovalo Udruženje Roditelji, a na kojoj je potpisan Memorandum između te organizacije i Ministarstva prosvjete.

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji, Kristina Mihailović, pojasnila je da su u procesu kreiranja Nacionalnog akcionog plana bili uključeni svi relevantni akteri za temu vršnjačkog nasilja.

„To su prevashodno predstavnici Ministarstva prosvjete, prosvjetni, stručni radnici, djeca. Prije godinu, čuli smo da je svaki četvrti osnovac i srednjoškolac u Crnoj Gori rekao da je svjedočio vršnjačkom nasilju i shvatili smo tada, da regulativu i propise koji se tiču djelovanja i odgovornosti moramo da unaprijedimo i da mijenjamo. Da tražimo kvalitetniji odgovor, svi u lancu, počev od porodica i škola, do institucija, i da obezbijedimo sistem podrške na lokalnom nivou“, istakla je Mihailović.

Ona je kazala da je Nacionalni akcioni plan fokusiran na odgovornost roditelja i podršku porodicama čija djeca su akteri vršnjačkog nasilja.

„Kada do nasilja dođe, najmanje je važno reći „Sve je do vaspitanja“ i „Problem je u porodici“, što najčešće činimo. Neophodno je da, ukoliko ne znamo kako da riješimo problem, naučimo kako to da uradimo. Mi i naša djeca smo građani ovog društva i svaki naš problem, sjutra će biti veći problem društva ako ga odmah ne rješavamo“, poručila je Mihailović.

Ona je istakla da je potrebno obezbijediti različite servise podrške porodice, još od ranog uzrasta.

„Jedan od modela je da se od ranog uzrasta obezbijedi podrška za roditelje i jedan od načina za to je poseban program koji se pokazao kao jako uspješan, odnosno Program roditeljstva kroz cjeloživotno zdravlje, koji bi im mogao pomoći da rade na prevazilaženju određenih problema u odnosu sa djetetom“, rekla je Mihailović.

Kao neke od aktivnosti koje su rezultat rada prethodnih mjeseci i saradnje, ona je navela otvaranje posebne SOS linije za prijavu nasilja, mijenjanje sistema evidencija ovih slučajeva, formiranje Nacionalnog tima za prevenciju i djelovanje protiv vršnjačkog nasilja.

Ona je kazala da se Nacionalni tim za prevenciju i djelovanje protiv vršnjačkog nasilja već sastao i analizirao prve prijave vršnjačkog nasilja.

„To je već pokazatelj i rezultat spremnosti da se saradnjom rješavaju problemi. Na jednom mjestu su okupljeni predstavnici Ministarstva prosvjete, Ministarstva rada i socijalnog staranja, policije i civilnog sektora, koji ne samo što će dobijati informacije sa terena, već će primjećivati gdje treba dodatna podrška, koji su to modeli dobri. Kontinuirano će se raditi na unapređenju ambijenta, kako bismo imali što bolji odgovor na nasilje“, navela je Mihailović.

Ministar prosvjete u Vladi Crne Gore, Damir Šehović, rekao je da je vršnjačko nasilje pojava na koju nijedan sistem nije imun, a koja, kako je poručio, može biti suzbijana djelovanjem svih aktera društva.

„Nasilje moramo i možemo rješavati jedino onako kako je i nastalo, prvenstveno promjenom modela ponašanja svakog od nas pojedinačno, a tek nakon toga institucionalnim promjenama. Ovaj problem niko ne rješava sam, pa se ni mi nećemo pretvarati da ga možemo iskorijeniti isključivo sa nivoa škole. Čak i da zamislimo da je od ovog trenutka eliminisano svako nasilje unutar same škole, ukoliko se nakon časova dijete vraća lošoj sredini, problem nijesmo riješili“, istakao je Šehović.

Ministarstvo prosvjete pokreće novi sistem borbe protiv vršnjačkog nasilja, koji se, kako je kazao, zasniva na saradnji sa različitim sudionicima u društvu.

„Sistemski odgovor Ministarstva prosvjete podrazumijeva činjenicu da smo nedavno izgradili program koji se tiče suzbijanja nasilja i vandalizma u školama, a koji će primjenjivati i kontrolisati tijelo formirano na nacionalnom nivou. Svaka škola, do kraja godine, imaće formiran tim za borbu protiv vršnjačkog nasilja. Otvorena je i telefonska linija, koja vodi u Ministarstvo prosvjete, a putem koje se može prijavljivati vršnjačko nasilje“, pojasnio je Šehović.

On je istakao da je unaprijeđen sistem evidentiranja nasilja u školama, a da će sada uprava škole unositi podatke o nasilju direktno u informacioni sistem, neposredno nakon slučaja nasilja.

„Izmijenjeno je i uputstvo za ponašanje škola u slučajevima nasilja i pojačana je odgovornost uprave škole u slučajevima nereagovanjima, na način što je dodat još jedan od uslova za razrješenje direktora, a to je nepostupanje u slučajevima nasilja i vandalizma. Naredne godine, u 30 škola kojima je to najpotrebnije, biće angažovana lica koja će štititi objekte od vandalizma i preventirati vršnjačko nasilje“, saopštio je Šehović.

Šef Delagacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav, poručio je da se EU snažno zalaže za zaštitu dječijih prava.

„Ohrabrujemo svaki napor u pronalaženju najboljih mogućih rješenja, modela zaštite i reakcije na pojavu vršnjačkog nasilja i podržamo Vladu, škole i druge partnere u postizanju tog cilja. Dobra praksa država članica EU može biti od velikog značaja i poslužiti kao uzor i model Crnoj Gori“, istakao je Orav.

On je podsjetio na istraživanje sprovedeno prošle godine, a čiji rezultati su pokazali da je svaki peti učenik osnovne ili srednje škole doživio u prethodnih mjesec dana neki oblik vršnjačkog nasilja.

„Prepoznajući i sprečavajući nasilje, ohrabrujemo djecu da prijave svaki oblik i svaki slučaj koji primijete u školi, šaljući jasnu poruku da žive u društvu koje ne toleriše nijedan oblik nasilja“, kazao je Orav.

Autorka Nacionalnog akcionog plana, Aleksandra Gligorović, istakla je da je taj dokument napravljen sa ciljem da bude jedan resurs, koji pruža temeljne informacije o pojavi vršnjačkog nasilja.

„Motiv za izradu tog plana nije bio da riješimo sve ove probleme, jer ih ne možemo riješiti sami nijednim dokumentom. Ideja je bila da se adresira ovaj problem vršnjačkog nasilja i da se daju predlozi za neke aktivnosti koje mogu svi da sprovedu“, kazala je Gligorović.

Ona je rekla da je prostor u kojem se događa nasilje mnogo širi i da se nerijetko zanemaruje posljedice onlajn nasilja.

„Skloni smo da kažemo da je to neki svijet koji ne postoji, ali činjenica je da je to prostor u kojem živi ljudi komuniciraju. Treba naučiti djecu i mlade da treba da se kreću kroz taj prostor sigurno i da komuniciraju na nenasilan način“, poručila je Gligorović.

Ona je navela da je rad sa djecom, koja su prepoznata kao svjedoci vršnjačkog nasilja, prepoznat kao izuzetno važan.

„To su djeca koja ne trpe nasilje, ali ga vide. Naše istraživanje je pokazalo da se većina njih, u situaciji nasilja, povuku. Naši predlozi su da se radi što više sa takozvanim svjedocima i da se kod njih razvije osjećaj odgovornosti, koji svi mi treba da imamo“, istakla je Gligorović.

Autor Nacionalnog akcionog plana, Sava Kovačević, kazao je da je cilj tog dokumenta obezbjeđivanje sigurnog i podsticajnog okruženja za djecu i mlade, u kome se, kako je pojasnio, njeguje atmosfera saradnje, uvažavanja i konstruktivne komunikacije u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama.

„Ovaj Nacionalni akcioni plan ima sveobuhvatan pristup. Pored institucija koje su kreatori cijelog sistema, plan smo usmjerili na više nivoa, odnosno na nivou učenika, nastavnika i roditelja“, naveo je Kovačević.

On je pojasnio da Nacionalni akcioni plan uključuje osam aktivnosti, pojašnjavajući da to podrazumijeva unapređivanje normativno-pravnog okvira i nacionalnu koordinaciju odgovora na vršnjačko nasilje.

„Takođe, aktivnosti se odnose na jačanje kapaciteta zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama za prevenciju i djelovanje u situacijama vršnjačkog nasilja, kao i unaprjeđenju znanja i vještina za nenasilno rješavanje konflikta i asertivnu komunikaciju. Dio aktivnosti podrazumijeva uključivanje roditelja kao partnera u procesu kreiranja podsticajnog okruženja za razvoj i obrazovanje mladih“, istakao je Kovačević.

Nacionalnim akcionim planom, kako je pojasnio, teži se obezbjeđivanju podrške djeci žrtvama vršnjačkog nasilja i djeci koja su počinioci vršnjačkog nasilja u školi i školskom okruženju.

„Aktivnosti su usmjerene i na angažovanju postojećih resursa u obrazovno-vaspitnim ustanovama za stvaranje bezbjednog i podsticajnog okruženja, jačanje saradnje sa organizacijama civilnog društva i akademskom zajednicom u oblasti kreiranja društva nenasilja, prevencije i reagovanja na ovu pojavu. Značajno je i unapređenje saradnje svih aktera na lokalnom nivou“, kazao je Kovačević.

Nacionalni akcioni plan je izrađen u okviru projekta Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama, koji sprovodi Udruženje Roditelji u saradnji sa NVO Juventas, Unijom srednjoškolaca Crne Gore i Centrom za podršku lokalnog i regionalnog razvoja, a uz institucionalno parnerstvo sa Ministarstvom prosvjete i finansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Izvor: PR Centar