Crnogorski đaci su na PISA testiranju rađenom prošle godine iz matematičke pismenosti bili bolji za 12 bodova u odnosu na 2015. godinu,  njihovi rezultati iz naučne pismenosti su bili za bijansu bolji, dok su čitalačke pismenosti na nivou prethodnog ciklusa, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.

Crna Gora zauzela je 52. mjesto među 79 zemalja na PISA testiranju za 2018. godinu, objavljeno je na podsajtu OECD-a. Na prošlom PISA testiranju Crna Gora je bila na 59. mjestu.  Ispred nje su se, na posljednjem testiranju, od zemalja regiona, našli Slovenija na 21. mjestu, Hrvatska na 29. i Srbija na 45. Bosna i Hercegovina je zauzela 62. mjesto, a slabije rezultate imali su Sjeverna Makedonija i Kosovo. Prva dva mjesta zauzimaju Kina i Singapur.

„Nemamo razloga da budemo nezadovoljni rezultatima, ali treba još mnogo rada da bismo bili zadovoljni“, kazala je direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović. “Posebno nas raduje napredak iz matematičke pismenosti, bolji smo za 12 bodova, a statistički posmatrano bilježimo trend rasta od početka učešća u PISA testiranju za 31 bod“.

Ona navodi da su rezultati iz naučne pismenosti za nijansu bolji od prethodnog ciklusa. Kako je kazala, u ciklusu PISA 2018. godine fokus je bio na čitalačkoj pismenosti, gdje je novina bila uvođenje digitalnog čitanja.

„Neznatna razlika u rezultatima i na nivou OECD-a i na nivou Crne Gore u odnosu na prethodni ciklus je zenemarljiva upravo zbog uvođenja digitalnog čitanja, pa možemo reći da su rezultati iz čitalačke pismenosti na nivou prethodnog ciklusa“, rekla je Dmitrović.

Dodaje da je iz čitalačke pismenosti napredak u odnosu na 2006. godinu 29 bodova.

Dmitrić navodi da su ostvareni bodovi iz čitalačke pismenosti su 421, iz matematičke 430 a iz naučne 415 što Crnu Goru svrstava u drugu trećinu ukupnog broja testiranih zemalja.

Prema njenim riječima, interesantni su podaci o najpopularnijim zanimanjima među petnaestogodišnjacima. Navodi da su učenici zainteresovani za sportska zanimanja, za medicinu, za prosvjetu, za informacione tehnologije, za pravne nauke.

Dmitrić navodi da je posebno važan element pripadnost učenika školi od 81 odsto, osjećaj sigurnosti jer učenici koji osjećaju prijateljsku atmosferu u školi postižu bolje rezultate.

Ona navodi da podatkom Nacionalno testiranje na kraju II ciklusa osnovne škole takođe uključuje do 30 odsto zadataka tipa PISA testiranja, i da PISA testiranje ne treba doživjeti kao takmičenje, nego kao još jedan od instrumenata upravljanja obrazovanjem u cilju podizanja kvaliteta.

„U dijelu naučne pismenosti potrebno je  raditi na opremanju kabineta, laboratorija da bi učenici mogli izvoditi vježbe, eksperimente u kontrolisanim uslovima i na taj način sticali praktično i primjenjljivo znanje”, kazala je Dmitrić.

Direktorica direktorata u Ministarstvu prosvjete Arijana Nikolić rekla je da su se postignuća iz čitalačke i matematičke pismenosti poboljšala od prvog učešća Crne Gore na testiranju PISA 2006. godine.

„Iz čitalačke pismenosti najveći napredak je postignut u ranijim ciklusima, dok je napredak iz matematike zabilježen upravo u ovom, posljednjem testiranju. Crna Gora je dakle najnovijim rezultatima pokazala da je ostvarila nemali pomak u matematičkoj pismenosti, te da nas najveći posao tek čeka u naučnoj pismenosti, u kojoj smo na sličnom nivou kao i u prethodnom ciklusu“, kazala je ona.

Nikolić je naglasila da su rodne razlike takve da upućuju na jednak stav prema obrazovanju, i kvalitet obrazovanja među polovima.

„Odnosno, u čitalačkoj pismenosti, u kojoj je i najveća razlika, ona je u korist djevojčica, mada se sada smanjuje. Dječaci su nešto bolji iz matematike, dok su iz naučne pismenosti razlike u bodovima neznatne i to u korist djevojčica“, kazala je ona.

Budući svjesni značaja ovog testiranja, kako je rekla Nikolić, prošle godine multiresorski tim je obišao veliki dio crnogorskih škola, kako bi pripremio u tehičkom smislu učenike na testiranje.

„U suštinskom smislu, obrazovna reforma sprovedena je sredinom 2017. godine, a kako je testiranje bilo 2018. svakako da puni efekat reforme u kontekstu PISA testiranja mozemo, logično, očekivati na narednom testiranju“, rekla je Nikolić.

PISA testiranje sprovodi se svake tri godine i procjenjuje stepen u kom su petnaestogodišnji učenici širom svijeta stekli ključna znanja i vještine, te koliko dobro učenici mogu da koriste ono što su naučili i da primijene svoja znanja u nepoznatom kontekstu. Ovaj pristup polazi od činjenice da savremena ekonomija nagrađuje pojedince ne na osnovu onoga što znaju, nego na osnovu onoga što mogu da urade sa onim što znaju.

PISA istraživanje uključuje ključne školske predmete – čitanje, matematiku i nauku i inovativne oblasti. Čitalačka pismenost definiše se kao sposobnost učenika da razumiju, koriste, evaluiraju, promišljaju i angažuju se u tumačenju pisanih tekstova. Matematička pismenost definiše se kao sposobnost učenika da formulišu, koriste i tumače matematiku u različitim kontekstima. Naučna pismenost definiše se kao sposobnost angažovanja u naučnim pitanjima i s naučnim idejama kao građanina koji kritički promišlja.

Značaj ovog testiranja je u velikoj geografskoj pokrivenosti. Prošle godine u testiranju PISA učestvovalo je svih 37 zemalja članica OECD‐a i 42 partnerske zemlje i ekonomije. Dakle ukupno 79 zemalja. Testiranje PISA 2018. obavljeno je na računaru iz čitalačke, matematičke i naučne pismenosti i trajalo je dva sata.

Zbog razlike u obrazovnim sistemima zemalja učesnica, ne testiraju se učenici istog razreda, već istog godišta. Učesnici PISA testiranja imaju između 15 godina i tri mjeseca i 16 godina i dva mjeseca i završili su najmanje šest godina formalnog školovanja. Uzorkom je obuhvaćeno 6.973 petnaestogodišnjaka iz 51 srednje škole i 15 osnovnih škola.

U ovom ciklusu PISA učestvovalo je 11 gimnazija, 28 srednjih stručnih škola i 12 mješovitih škola.