Grip je okidač za druge bolesti, od upale pluća, encefalitisa (upale moždane ovojnice) do febrilnih konvulzija, koje najčešće pogađaju djecu, a često je smrtonosan i za djecu i za zdrave mlade ljude mada ga mnogi ne doživljavaju kao opasnog, objašnjava rukovodilac Nacionalnog centra za influencu Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatkoj, Vladimir Draženović.

Prema njegovim riječima, smrtnost od gripa je relativan pojam jer se taj broj ne može tačno utvrditi s obzirom na to da se svi smrtni slučajevi ne prijavljuju, kao ni svi slučajevi oboljenja.

“Nažalost moguće je, koliko god je to roditeljima i najbližima teško da prihvate. Kod sasvim mladih ljudi događa se tzv. citokinska oluja. Riječ je o ekstremnoj reakciji imunološkog sistema na nepoznati virus”, objašnjava on za Slobodnu Dalmaciju.

Taj pojam je počeo da se upotrebljava od 90-ih godina prošlog vijeka, nakon što su u SAD-u zbog relativno banalnih bolesti počeli umirati mladi ljudi.

Smatra se da je upravo ta citokinska oluja bila uzrok ogromne smrtnosti koju je za sobom ostavio španski grip 1918. godine, kada je umrlo 50 miliona ljudi širom svijeta. Tada nisu umirali samo stari i bolesni, nego i jako mladi ljudi, napominje dr Draženović i objašnjava o čemu se radi.

“Citokinska oluja je proces u kojem naš imunološki sistem u susretu s nepoznatim virusom (posebno virusom gripa koji se svako toliko mijenja i mutira, pa se svake godine zbog toga koriguje i sastav vakcine), reaguje pretjeranim umnožavanjem imunoloških ćelija. Stvara se hiperimunizacijska reakcija, odnosno nasumična hiperprodukcija citokina zbog koje dolazi do začepljenja alveola u plućima, stvara se edem koji onemogućava ulazak kiseonika u krvotok, dolazi do začepljenja krvnih žila u bubrezima i drugim organima, i ubrzo do zatajenja vitalnih sistema organizma”, kaže dr Draženović.

Ističe da je najgore što se takva reakcija događa jako brzo, u roku od 24 do 48 sati, i lijekari su doslovno nemoćni da išta urade, iako su im na raspolaganju i uređaji za intenzivno liječenje i svi mogući antibiotici i drugi ljekovi.

To je rodbini, posebno roditeljima male djece, teško prihvatiti. I nedavni smrtni slučajevi djece u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori mogu se objasniti upravo ovom citokinskom olujom, s tim da se uz virus grips dogodila još virusna i bakterijska infekcija disajnih puteva, što je samo pogoršalo situacijui u nekim slučajevima dovelo do sepse.

“Svaki roditelj, ali i svako ko izgubi člana porodice u ovakvim okolnostima traži krivca, jer je teško prihvatiti činjenice. To je u ljudskoj prirodi, ali, ponavljam, grip je vrlo ozbiljna i smrtonosna bolest koja se još potcjenjuje i gotovo poistovjećuje s prehladom i virozom, i zato nismo ni spremni prihvatiti smrtni ishod, ali nažalost, lijekari nijesu uvijek svemoćni”, ukazuje Draženović.