U Crnoj Gori je prošle godine usvojeno samo jedno dijete, iako je interesovanje za usvojenje veliko i postoje liste čekanja, dok je troje mališana dom pronašlo u hraniteljskim porodicama.
Trenutno u Domu boravi 68 djece uzrasta od tri do 19 godina.
Direktor Dječjeg doma Mladost u Bijeloj, Vladimir Delić je objasnio da su djeca raspoređena po polu i uzrastu u sedam vaspitnih grupa i pod stalnim nadzorom vaspitača i medicinskih sestara, dok su kao spoljni saradnici uključeni neuropsihijatar, logoped, kao i profesori različitih struka koji pomažu u učenju.
„Najveće interesovanje je za usvajanje djece što manjeg uzrasta, dok je za stariju djecu malo ili nikoliko“, rekao je Delić izjavi Agenciji MINA i istakao da na osnovu Porodičnog zakona mali broj djece smještene u Domu ispunjava uslove da budu usvojena.
Prema njegovim riječima, mmalo roditelja obilazi i pravi kontakte sa djecom.
Prema riječima Delića, stručni radnici Doma u saradnji sa organom starateljstva, planiraju i trude se da, gdje god postoji mogućnost, uspostave kontakt sa članovima porodice.
„Takođe, gdje postoji mogućnost organ starateljstva planira da nakon boravka u Domu, djecu spoji sa biološkom porodicom ili ih bar približi porodici“, pojasnio je Delić.
Dječiji dom Mladost je ustanova socijalne zaštite koja se bavi zbrinjavanjem djece lišene roditeljskog staranja i djece čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama kao osnovne djelatnosti.
„Pored toga, Dom je kroz transformaciju otvorio i nedostajuće usluge iz oblasti socijalne i dječije zaštite kako na lokalnom, tako na državnom nivou i to Dnevni boravak za djecu sa teškoćama u razvoju, Nacionalnu SOS dječiju liniju i Prihvatilište za djecu žrtve nasilja u porodici“, ukazao je Delić.
Prema Porodičnom zakonu, za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja ili jedinog roditelja djeteta, ako zakonom nije drukčije određeno. Saglasnost nije potrebna ako je roditelj usvojenika lišen roditeljskog prava, ne živi sa djetetom, a tri mjeseca je u većoj mjeri zanemario staranje o djetetu, koji je lišen poslovne sposobnosti, kome je boravište nepoznato najmanje šest mjeseci, a u tom periodu se ne brine za dijete. Odluku o oduzimanju roditeljskog prava donosi sud.
Usvojenje se zasniva odlukom organa starateljstva. Za vođenje postupka zasnivanja usvojenja nadležan je organ starateljstva mjesta prebivališta, odnosno boravišta djeteta, ako se njegovo prebivalište ne može utvrditi.
Lice koje želi usvojiti dijete podnosi zahtjev organu starateljstva preko ministarstva nadležnog za poslove socijalnog staranja. U postupku zasnivanja usvojenja isključena je javnost.
Organ starateljstva, na osnovu priloženih, odnosno po službenoj dužnosti pribavljenih dokaza, utvrđuje da li su ispunjeni uslovi za zasnivanje usvojenja propisani ovim zakonom.
Organ starateljstva po službenoj dužnosti pribavlja mišljenje o podobnosti lica koje želi da usvoji od organa starateljstva njegovog prebivališta, porodičnog savjetovališta, drugih odgovarajućih ustanova, kao i obrazloženo mišljenje odgovarajućih stručnjaka (socijalni radnik, psiholog, doktor, pedagog i dr.)
U postupku zasnivanja usvojenja roditelj djeteta, bračni supružnik lica koje namjerava usvojiti i dijete daju svoj pristanak za usvojenje pred organom starateljstva koji vodi postupak ili organom starateljstva svog prebivališta, odnosno boravišta, ako se prebivalište ne može utvrditi.
Ako je pristanak dat pred organom koji ne vodi postupak zasnivanja usvojenja, ovaj organ će ovjereni zapisnik odmah dostaviti organu koji vodi postupak.
Dijete svoj pristanak na usvojenje daje bez prisustva roditelja i lica koje ga želi usvojiti.
Roditelj svoj pristanak na usvojenje može dati i prije pokretanja postupka zasnivanja usvojenja, ali tek kad dijete navrši tri mjeseca života.
Organ starateljstva će roditelja, prije nego on da pristanak na usvojenje, upoznati sa pravnim posljedicama njegovog pristanka i usvojenja.
Roditelj može odustati od pristanka na usvojenje u roku od 30 dana od potpisivanja zapisnika.
Roditelj čiji pristanak na usvojenje djeteta nije potreban, kao i roditelj koji je pristao da dijete usvoje njemu nepoznati usvojioci, nije stranka u postupku.
Prije donošenja rješenja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva može odlučiti da smjesti dijete u porodicu budućih usvojilaca na period od šest mjeseci bez naknade, osim kad je usvojilac strani državljanin.
Za vrijeme trajanja smještajadijete će biti pod posebnim nadzorom organa starateljstva kako bi se utvrdilo da li je usvojenje u njegovom najboljem interesu.
Zakon je na strani lošeg roditelja, a ne dobrog usvojitelja.
Svugdje u svijetu je nazalost slicna situacija. Gora je i cinjenica da bi vecina usvojila sto manju djecu a rijetko tko zeli ili trazi usvojit djecu starijeg uzrasta ili pak djecu u paru npr dva brata itd. Kod nas na Balkanu jos uvijek zivi ona pogrdna “ja sam te rodila ja cu te ubiti”, ili “Nisi ti musko cim nisi mogo napraviti sam”. Dugo ce vremena proci da se to rijesi i krene naprijed. Roditelj je onaj koji odgrani i izvede na pravi put, a ne ko rodi.
Eli Tupk U pravu si. Ali, konkretno za Crnu Goru znam, mnogo je parova koji zele da usvoje dete. Ali nema dece za usvajanje, iako su domovi puni.
Sanela Pajazitovic Da li postoji foster sistem? Mozda nesto tako.
Eli Tupk Sta je to?
Postoji. Hraniteljstvo. To se i forsira mnogo više nego usvojene. Na institucije mislimo.
Sanela Pajazitovic Privremena njega ili tako nesto. U vecini slucajeva zakon jeste da se dijetetu zastiti sansa da roditelji kojima su oduzeta djeca pokusaju dovesti svoj zivot u red. Pri tome “privremena njega” pomaze, iako u mnogim slucajevima roditelji ne ispune uslove. Sa tim njegovatelji imaju vece sanse usvojiti isto dijete.
Eli Tupk Postoji, hraniteljstvo. Ali, to ne mozemo posmatrati kao trajno i uvek dobro resenje. Ljudi koji su hranitelji, primaju za to novcanu naknadu i nisu roditelji tom detetu. Dakle, parovima koji zele da imaju dete, taj oblik zbrinjavanja deteta, ne pruza mogucnost da se kao roditelji ostvare. Zatim, javnost je dodatno zbunjena, ljudi ne prave razliku izmedju usvojenja – kada dete dobija roditelje, i hraniteljstva – koje predstavlja staranje o deci u odredjenom vremenskom periodu za novcanu naknadu.
Eli Tupk Jedino sto nisam sigurna oko toga da je plus ako dete zeli da usvoji hranitelj, kod nas. Slucajevi koje ja poznajem, uzmu po nekoliko dece kao hranitelji, cesto i sami u losoj materijalnoj situaciji. Tesko da bi se neki od njih nasli kao visokorangirani na listi cekanja za usvojenje, zbog nedostatka zaposlenja itd.
Sanela Pajazitovic Ah ok, dok ja prevedem i nadjem prave rijeci izgubim se :). Slazem se mada je sistem u CG mozda malo drugaciji od Australijskog. I ovdje ima tih koji dobijaju novcanu naknadu za hraniteljstvo. Sada sam trenutno u Kolumbiji, ovdje su domovi puni i prepuni. Rijetko je ko usvojen nazalost. Bas sam pricao neki dan sa porodicom koja je na listi cekanja, a domovi prepuni ostavljene djece. Tako da CG situacija ni malo ne varira od drugih zemalja :(. Nadam se da ce to biti bolje u buducnosti. Ja uvijek postujem cinjenicu da je roditelj onaj koji pruzi sansu za zivot i buducnost.
Eli Tupk Apsolutno se slazem sa tobom i zato mi je krivo sto je zakon uporno na strani loseg bioloskog roditelja. Dakle, kod nas dete moze da provede svoju mladost u domu, po hraniteljskim porodicama, ali dok taj isti bioloski roditelj ne da saglasnost da dete moze na usvajanje, i ispunjava minimum poseta i poziva ka detetu dok je u domu (mislim da je jednom u tri meseca zakonska obaveza) dete jednostavno nema sansu da ima roditelje i da bude deo nove porodice. Hraniteljska porodica jeste mozda bolja od doma, ali niti ljudi dobijaju dete niti dete roditelje.
Ljudi na zalost danas ne zele ni najmanji humani gest da naprave, dobrovoljno da daju krv… Usvajanje je samo za hrabre i pomalo lude..
Sabina, mnogo ljudi zeli da usvoji dete, lista parova koji cekaju na dete je velika. Nema dece za usvajanje.
Sanela Pajazitovic nadam se da je tako… mada sumnjam jer nisu ljudi ovde bas toliki humanisti
To mozete lako da proverite. Jako punoooo parova ceka na dete. Ali, godisnje bude jedno – dvoje koji su za usvajanje.
Sanela Pajazitovic to mu sad dodje kao sreca u nesreci
Sabina Imeri Eh, nije, nazalost. Jer, deca su zanemarivana od strane bioloskih roditelja, provode godine u domu, vuku se po hraniteljskim porodicama, povremeno se vracaju kod bioloskog roditelja i dete nije za usvajanje dok bioloski roditelji ne dozvole to. Drzava ne cini nista protiv toga, tj. zakon i dalje stiti biolosku porodicu i roditelja, cak i kada je najgori.
Sanela Pajazitovic da to znam, a zakoni su kod nas kontradiktorni… a roditelj nije samo onaj koji rodi