U Crnoj Gori djeca uzrasta od 12 do 17 godina u prosjeku provedu osam sati dnevno ispred ekrana, od čega skoro polovinu ispred telefona – oko tri i po sata, pokazuju podaci istraživanja sprovedenog u okviru kampanje medijske pismenosti Agencije za elektronske medije (AEM) i UNICEF-a Birajmo šta gledamo.

Kako se navodi u saopštenju AEM-a, ovo je prvo nacionalno reprezentativno istraživanje s djecom uzrasta od devet do 17 godina i njihovim roditeljima o korišćenju raznih medija.

Istraživanje je sprovedeno je na uzorku od 1050 roditelja i 655 djece kroz upitnik koji se popunjavao u domaćinstvima širom Crne Gore tokom avgusta 2018.

“Istraživanje je, između ostalog, pokazalo da u prosjeku dijete uzrasta 12 do 17 godina provede oko osam sati dnevno ispred raznih ekrana – tri i po sata dnevno koristi mobilni telefon, oko dva sata dnevno gleda TV, oko sat i po je ispred kompjutera ili laptopa, nešto manje od sat vremena dnevno igra igrice i oko dvadesetak minuta dnevno provede ispred tableta”, navodi se u saopštenju.

Kako navode, šest od 10 roditelja nijesu zabrinuti količinom vremena koje njihova djeca provode uz neki od ekrana, već misle da im djeca imaju dobru ravnotežu između vremena provedenog ispred ekrana i vremena za druge aktivnosti.

Prisutan je međugeneracijski jaz u korišćenju medija, pokazalo je istraživanje, pa djeca uzrasta od 12 do 17 godina prvo se informišu preko interneta, dok njihovi roditelji prve informacije potraže na televiziji.

“Ipak, televizija je medij od najvećeg stepena povjerenja i za djecu i za roditelje. Međutim, roditelji pokazuju znatno veću rezervisanost prema društvenim mrežama u odnosu na djecu”, navode iz AEM-a.

Prema podacima istraživanja, skoro 40 odsto djece smatra da je teško prepoznati netačnu vijest na televiziji, dok to isto priznaje jedna trećina roditelja. Za termin fake news čulo je 38 odsto djece uzrasta 12 do 17 godina i 49% roditelja, ali većina ne zna njegovo značenje.

Svako drugo dijete kaže da se dešava da roditelji, kada su zauzeti, upale TV ili YouTube i puste ga/je da gleda šta hoće da bi završili svoje obaveze na miru, dok oko 40 odsto roditelja priznaje da to radi često ili s vremena na vrijeme.

Od djece koja su bila obuhvaćena istraživanjem svako drugo je kazalo da je gledalo TV sadržaj s oznakom da nije za njegov/njen uzrast.

“Kada je porodica na okupu i gleda TV, i djeca i roditelji kažu da je u većini slučajeva daljinski upravljač kod oca, pa samim tim i odgovornost biranja medijskih sadržaja adekvatnih za djecu”, pojašnjavaju iz AEM-a.

Kada su u pitanju najomiljeniji TV sadržaji djece, oni su prvenstveno zabavnog i sportskog karaktera pa djeca uzrasta od četiri do 11 godina najviše vole da gledaju dječji program, dok ona starija (od 12 do 17) najviše prate filmove, sport i muziku.

“Djeca procjenjuju da medijske sadržaje koji odgovaraju njihovim potrebama, interesovanjima i uzrastu mogu najprije pronaći na internetu, pa na inostranim kablovskim TV kanalima, što domaćoj medijskoj produkciji postavlja nove izazove”, navodi se u saopštenju.

Svako drugo dijete, tj. njih oko 47 odsto, zainteresovano je da učestvuje u produkciji TV programa za djecu. Svaki drugi roditelj, tačnije 49 odsto, podržao bi svoje dijete u tome.

Međutim, polovina roditelja ne bi poslala dijete na TV takmičenja u pjevanju, plesu, glumi i slično, jer smatra da je za dijete bolje da kritiku stručnjaka dobije bez pritiska javnosti.

“Zabrinjavajuće je da svako peto dijete uzrasta 9‒17 godina nije pročitalo nijednu knjigu (van školskih zadataka) u posljednjih godinu dana, kao ni 43% njihovih roditelja”, kaže se u saopštenju.

Dodaje se da većina djece i roditelja tokom posljednjih godinu dana nijednom nijesu bili u pozorištu, bioskopu, muzeju ili na izložbi slika, što ukazuje na krizu kulture za djecu, mlade i roditelje.

Ključni rezultati ovog istraživanja biće predstavljeni u ponedjeljak, 12. novembra, u 10 sati, u prostorijama Agencije za elektronske medije Crne Gore. Na pres konferenciji će tim povodom govoriti mladi reporteri ove kampanje Milica Vujošević i Matija Sekulić, direktor AEM-a Abaz Beli Džafić, šef predstavništva UNICEF-a Osama Kogali, ambasador dobre volje UNICEF-a za Crnu Goru Antonije Pušić (Rambo Amadeus) i direktor istraživačke agencije Ipsos u Crnoj Gori, koja je sprovela ovo istraživanje, Vladimir Raičević.

Istraživanje je sprovedeno u okviru kampanje medijske pismenosti Birajmo šta gledamo, koju je Agencija za elektronske medije pokrenula uz podršku UNICEF-a s ciljem podsticanja razvoja medijske pismenosti djece i roditelja, kao i jačanja kapaciteta medija da prave kvalitetne medijske sadržaje s djecom i mladima i da na etički korektan način izvještavaju o svim pitanjima prava djeteta u Crnoj Gori.