Blogerke i Jutjuberi koji dijele savjete djevojčicama kako da se našminkaju, koju kozmetiku i odjeću da kupe, kako da srede orman i proslave rođendan, postali su opsesija tinejdžerki u svijetu, ali i kod nas.

Najpopularnija među njima u regionu, Novosađanka Marija Žeželj, nedavno je boravila u Podgorici, ali zbog prevelike gužve i haosa koji su djeca napravila, nastup popularne tinejdžerke je otkazan. Mališani iz Podgorice su čak Žeželjevoj pokvarili opremu.

Marija je prvi snimak na Jutjub postavila prije dvije godine uz dopuštenje roditelja. Sada na Instagramu ima 486.000 pratilaca, na Jutjubu 336.000, na Fejsbuku 51.000, a nedavno je objavila i knjigu.

“Prati me mnogo tinejdžera, neki me vole, a neki ne. Ono što me usrećuje jeste kada vidim da sam svojim radom pozitivno uticala na nekoga i prenijela mu dobru energiju”, kaže ova blogerka.

Marija tvrdi i da joj je najveći uspjeh to što uprkos popularnosti čvrsto stoji na zemlji. Priznaje i da joj je slava donelija veliku odgovornost i da joj često ne dozvoljava da se opusti.

“Obično sam dijete, baš kao i oni koji me gledaju. Sve ono što pokazujem u svojim snimcima nije nedostižno za njih. Trudim se da sadržaji budu šaroliki. Moj svijet, i ono o čemu razmišljam, sličan je njihovom. Vjerujem da me vole i prate zbog toga, a ne zbog materijalnih stvari”, dodaje ona.

“Sve djevojčice ih prate i iščekuju njihove nove postove. U školi u kojoj radim imam djevojčicu koja je treći razred i ima svoj blog! Gledaju šta im te djevojčice savjetuju, traže od roditelja da im kupe ono što i one imaju. A roditelji popuštaju, ne žele da ih djeca vide kao neprijatelje. Kupuju ono što im traže i što je katkad van njihovih mogućnosti, zadužuju se. To ide toliko daleko da i opremu za fizičko moraju da nose u ‘firmiranoj’ kesi”, kazala je ona za Novosti.

Roditelji uglavnom, kako kaže Bjelogrlić, ne znaju gdje da podvuku crtu, jer ne žele da im se djeca osjećaju uskraćeno. To, upozoravaju stručnjaci, utiče na razvoj ličnosti i gubljenje individualnosti i jedinstvenosti.

“Djeca nam postaju nezainteresovana i nezadovoljna, osjećaju se odbačeno ako nisu dovoljno u trendu. A za njih je izopštenost iz grupe najveći oblik nasilja”, tvrdi Buj Bjelogrlić.

Đorđe Trajković, dječji psiholog, kaže, za Novosti, da djeca i adolescenti sada kroz mrežnu interakciju i komunikaciju zadovoljavaju neke od svojih osnovnih društvenih potreba, poput one za pripadanjem, priznanjem od drugog …

“Lakše suočavanje sa stidom, bezbolnije podnošenje raznih vrsta odbijanja i odbačenosti, projektovanje i ‘izbacivanje’ određenih neželjenih emotivnih stanja, to su sve mogući razlozi zbog kojih su djeca satima pred kompjuterom”, ističe Trajković.

“Ali, da bi bili sigurni šta je u osnovi, roditelji moraju da ‘uđu u cipele’ svoje djece, da pokušaju da ih razumiju”.