Ne postoji mjesto na svijetu u kome se nada i vjera u ljubav i život mogu osjetiti snažnije nego što je to na mjestu gdje se vodi bitka za život prijevremeno rođene djece. Svaki dah je važan i dragocjen, svaki plač djeteta ima posebno značenje, nad svakim usnulim djetetom se posebno bdi, svaki otkucaj srca se broji i svaki se računa kao znak nade.

Oni su najranjivija ljudska bića, ali su i najjača. To su borci koji se bore u iskonskom smislu, za početak svih početaka – za život. Danas je njihov dan – 17. novembar se obilježava kao Svjetski dan prijevremeno rođenih beba. U Crnoj Gori ih se godišnje rodi 600 do 860.

Od 2011. godine, ovaj dan je uvršten u kalendar  Svjetske zdravstvene organizacije kao dan podizanja svijesti o svim izazovima sa kojima se susreće nedonošče, o informisanju o jednostavnim, a djelotvornim rješenjima i o saosjećanju sa roditeljima  prijevremeno rođene bebe. Ljubičasta boja je simbol Dana prijevremeno rođenih beba,  kao simbolična podrška roditeljima prijevremeno rođene djece, na važnim institucijama upale se svjetla te boje.

Centar za neonatologiju Insituta za bolesti djece Kliničkog centra u Podgorici juče je bio okićen dječijim čarapicama, jednim od simbola tog praznika.

Reporteri Vijesti juče su  gledali ta malena, ranjiva bića. Jedni su spavali, drugi su plakali, treći su se meškoljili i protezali u posebno napravljenim posteljama koje ljekari zovu gnijezdo. To gnijezdo im zamjenjuje majku.

Neke od beba  podsjećaju na male astronaute, zbog sprave oko glave  preko kojeg dobijaju dodatni kiseonik (hood).

Njihovi roditelji dolaze i po nekoliko puta na dan. Neki već mogu da drže svoju djecu u naručju, neki ih još gledaju kroz staklo inkubatora – kreveca u kojem se kontroliše temperatura i vazduh koji beba diše. Cijeli Centar za neonatologiju mirisao je slatkim mirisom,  kako samo bebe mogu da mirišu.

U Centru za neonatologiju liječe se prijevremeno rođena djeca koja zahtijevaju stalni, dvadesetčetvoročasovni nadzor. Liječenje prijevremeno rođene djece složeno je i dugotrajno.

Načelnica Centra za neonatologiju, dr Lidija Banjac, i njene koleginice dr Rada Rudanović, dr Danojla Dakić, dr Envera Lekić, dr Ljubinka Dragaš, dr Sandra Burić, dr Mira Rudanović Perović i dr Jelena Vukićević i glavna medicinska sestra Stana Čurović, sa preko 50 medicinskih sestara, godišnje brinu o prijevremeno rođenim bebama.

“Centar za neonatologiju je jedina ustanova tercijalnog nivoa za liječenje ugrožene novorođenčadi u Crnoj Gori. Centar multidisciplinarno zbrinjava ugroženu preterminsku, terminsku i hiruršku novorođenčad (preoperativna priprema i postoperativni tretman). U Centru se hospitalizuju novorođenčad iz svih porodilišta u Crnoj Gori, i iz dijela Republike Srpske“, kazala je juče Vijestima načelnica Centra  Banjac.

Ona je rekla da je od 55 do 70 odsto udio preterminske novorođenčadi u ukupnom broju hospitalizovane novorođenčadi.

„Broj porođaja na godišnjem nivou u Crnoj Gori je sedam hiljada, a udio preterminske novorođenčadi u ukupnom broju živorođene djece je od 4,5 do 5 odsto“, kazala je Banjac.

U Centru za neonatologiju reporteri Vijesti su juče razgovarali sa osobljem samo prve smjene. Roditelji čija djeca su sada u njihovim rukama kažu da oni bez trena odmora bdiju nad njihovim bebama i da u svakom trenutku mogu da im se obrate za informaciju i savjet. Utisak je da svi dišu  jednim dahom, dahom nade  i volje  i zajedno se  bore i raduju svakom novom   dahu  djece  o kojima brinu.

Centar za neonatologiju ima mjesta za 28 beba. U  svakom krevecu u svakom danu u godini  njeguje se jedna beba. U nekim slučajevima u jednom krevecu je po dvoje djece, ali su to  braća i  sestre, koji se nerijetko drže za ruke.

„Imamo  28 inkubatora (krevetaca),  devet respiratora, od kojih su dva transportna, devet monitora, laminarnu komoru, foto-lampe, aspiratore, inhalatore…”, kazala je Banjac.

Na pitanje da li imaju sve što je neophodno,  ona je rekla da postoje potrebe za dodatnom opremom.

„Eventualne potrebe za dodatnom opremom su inkubatori, respiratori, kardio-respiratorni monitori, CPAP aparat za neinvazivnu potporu disanju, Bioanalajzer – aparat za određivanje laboratorijskih nalaza iz kapilarne krvi, aparat za hipotermiju (“cooling” – hlađenje)- za tretman asfiktične novorođenčadi”, kazala je ona.

Banjac je, na pitanje da li imaju donatore i ko su oni, kazala da im pomažu mnoge farmaceutske kuće, kao što su Nestle, Avent, HIPP-Donator, 8 Red, Urion…

“Pomažu nam  zahvalni pojednici, a to su roditelji djece koja su liječena na našem odjeljenju. Oni su nam pomogli  da renoviramo neonatološku ambulantu, dobijemo monitore, protokometre za kiseonik, ćebad, odjeću za naše pacijente, pelene. Na tome smo im jako zahvalni”, kazala je Banjac.

Pored osam ljekara i glavne sestre, o prijevremeno rođenim bebama brinu medicinske sestre Darinka Perović, Dragana Marković, Slavica Jelić, Nataša Marunović, Ranka Šarčević, Milena Mirović, Milica Boljević, Tanja Bulatović, Vanja Perišić, Anđela Đukanović, Suzana Kostić, Tonka Čelebić, Sandra Đuričković, Milena Brnović, Milica Dukić, Ana Radović, Ana Žugić, Milena Velimirović, Žana Tomašević, Biljana Drobnjak, Tijana Tošković, Tijana Dakić, Vesna Rajović, Svetlana Vukčević, Maja Kovačević,Milica Lalević, Jasna Stajović, Sanja Otašević, Radmila Ašanin, Sanja Tomović, Anela Ciriković, Jelena Pejović, Milica Vujisić, Vera Mugoša, Dijana Adžić, Gorica Bakočević, Sabaheta Koljenović, Marija Bečić, Marija Vujadinović, Jana Pajović,Branka Dedić, Dragana Ražnatović, Božana Perunović, Jelena Jovanović, Vanja Srdanović, Jelena Femić, Ivana Kovačević, Jadranka Dubljević, Milica Đokić, Milena Vukčević i Angelina Đuković.