Datum za raspisivanje konkursa za upis na crnogorske fakultete još nije poznat. Ranijih godina je praksa bila da upisi na fakultete počinju tokom posljednje sedmice juna, međutim zbog reforme visokog obrazovanja i pripreme Zakona o visokom obrazovanju, ove godine taj datum može biti pomjeren.
Ipak, prema saznanjima Dnevnih novine, ovaj Zakon biće razmatran na sjutrašnjoj sjednici, a konkurs će biti raspisan do kraja mjeseca.
“Vlada Crne Gore, na predlog Univerziteta, donosi odluku o broju studenata koji će se finansirati iz budžeta. Ukupan broj studenata koji se upisuje mora biti u skladu sa rješenjem o licenci. Odluka o upisu će biti donijeta nakon stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju”, objasnili su za DN u Ministarstvu prosvjete.
Kako su pojasnili “sami proces izrade zakona teče po planiranom dinamikom, zbog čega očekuju njegov skori završetak”.
Bez obzira na to, maturanti se već uveliko pripremaju da izaberu buduće zanimanje. Kako bi izbor suzili, oni neodlučni se za pomoć obraćaju Karijernom centru u Zavodu za zapošljavanje.
“Maturanti dolaze po stručni savjet kada se dvoume, ili su neodlučni pri donošenju odluke o izboru fakulteta, a često se dešava da dođu samo da provjere i potvrde ispravnost svoje odluke”, navode u Centru za informisanje i profesionalno savjetovanje (CIPS).
Kako ističu, u samom savjetodavnom procesu kandidatu se omogućava da stekne potpuniju sliku o svojim osobinama, opštim i specifičnim sposobnostima, interesovanjima i vrijednostima.
“Uvodnim intervjuom određuje se težište profesionalnog problema, nakon čega, ukoliko je to potrebno slijedi psihološko testiranje. Testiranje se obavlja radi dobijanja neophodnih podataka vezanih za izbor zanimanja, kroz popunjavanje testova i upitnika profesionalnih sklonosti i interesovanja. Učenike upoznajemo sa stanjem na tržištu rada, mogućnostima zapošljavanja i alternativnim zanimanjima koja su u bliskoj vezi sa rezultatima koje učenik dobije na testiranju”, kažu u CIPS-u.
Kada mladi dođu po pomoć, u CIPS-u ih savjetuju da posjete korisne sajtove vezane za izbor i razvoj karijernog puta, gdje mogu naći dodatne upitnike, upoznati se sa planom i programom obrazovnih ustanova, zahtjevima i uslovima rada za određena zanimanja.
“Kada mlada lica dođu na savjetovanje dobijaju informacije o trenutnom stanju na tržištu rada, mogućnostima zapošljavanja i zahtjevima poslodavaca. Poruku koju im želimo poslati jeste da sve te informacije dovedu u vezu sa svojim mogućnostima, preispitaju realnost profesionalnih želja i usklade ih sa tržištem rada”, navode u CIPS-u.
Najviše ekonomista, vaspitača, nastavnika
Ipak, prema njihovim riječima, kod većine zanimanja danas ponuda radne snage, prevazilazi prijavljenu tražnju.
“U ponudi visokoškolaca najviše ih je bilo iz grupe zanimanja: ekonomisti, vaspitači i nastavnici društveno humanističke oblasti, odsjek za učiteljske studije, menadžeri i organizatori, pravnici. Upravo kod tih zanimanja je i najveća razlika između ponude i tražnje, ali sa druge strane to su i zanimanja koja su se najviše zapošljavala u poslednjih godinu dana”, ističu u CIPS-u.
Što se tiče deficitarnih zanimanja, najtraženija su ona iz “prirodno matematičke grupe”.
“Karakteristični primjeri veće tražnje od ponude su kod nekih zanimanja iz grupe zanimanja nastavnici prirodno matematičke struke (profesor matematike, profesor fizike, profesor biologije, profesor hemije), elektroničari, neka zanimanja iz grupe vaspitači i nastavnici društveno humanističke oblasti (profesor muzičke grupe predmeta, profesor klavira, profesor violine, profesor gitare) pravnici, menadžeri i organizatori”, naglašavaju u CIPS-u.
S duge strane, na zaposlenje najviše čekaju lica bez dodatnih vještina i znanja, a čija su zanimanja zapošljiva u usko specijalizovanim oblastima, čime im je, kako napominju, smanjena mogućnost zapošljavanja u alternativnim, srodnim oblastima rada.
Pored ličnih afiniteta i potreba tržišta rada, na izbor budućeg zanimanja čest imaju uticaj roditelji.
“Uticaj roditelja i porodice na izbor zanimanja je značajan i proizilazi iz osnovnih funkcija koje porodica ima u socijalizaciji i formiranju ličnosti djeteta. U porodici se formiraju prvi profesionalni uzori, jer roditelji predstavljaju ”primarne modele rada” svoje djece, a vrijednosni sistemi utiču na potrebu za daljim profesionalnim rastom i napredovanjem. Značajne su i ekonomske mogućnosti porodice koje donekle opredjeljuju izbor škole – fakulteta koju će djeca pohađati i utiču na njihove obrazovne i profesionalne aspiracije”, pojašnjavaju u CIPS-u.
Kako dodaju, najvažnija uloga porodice prilikom profesionalnog razvoja trebala bi biti pružanje podrške, “da se mlada osoba ohrabri da samostalno i odgovorno odluči o svom budućem zanimanju”.
Aktivnosti u CIPS-u zasnivaju se na obezbjedjivanju uslova za podsticanje karijernog razvoja od momenta donošenja prve odluke o nastavku školovanja, izboru fakulteta- zanimanja, traženju zaposlenja, stručnom usavršavanju…
“Naši korisnici su: mladi – kojima su potrebne informacije o mogućnostima obrazovanja, školovanja i zapošljavanja, zahtjevima pojedinih zanimanja i usklađenosti njihovih karakteristika sa tim zahtjevima, kao i mladi nezaposleni – kojima je potrebno profesionalno savjetovanje pri traženju zaposlenja (sezonskog ili povremenog radnog angažovanja) ili odlučivanju o dodatnom obrazovanju”, predočili su u CIPS-u.
Izvor: CDM
