Problem nasilja nad djecom najprisutniji je u okviru porodice, a tradicionalno shvatanje porodičnih odnosa u crnogorskom društvu doprinosi da se ono nedovoljno prijavljuje, saopšteno je na konferenciji koju su u Podgorici organizovali Vlada i UNICEF.

Konferencija Zaustavimo nasilje nad djecom organizovana je okviru globalne kampanje o zaštiti djece od nasilja kojoj se Crna Gora pridružila u julu prošle godine.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković, kazao je da je na osnovu njihovog rada sa djecom i njihovog obraćanja, evidentno da je problem nasilja nad djecom prisutan u crnogorskom društvu, a posebno nasilja u porodici, u školama i vršnjačkog nasilja.

„Naša su zapažanja da je ovo nasilje najprisutnije u okviru porodice. U većini djeca su žrtve – svjedoci nasilja. Tradicionalno svatanje porodice i porodičnih odnosa doprinosi da se ovo nasilje nedovoljno prijavljuje, odnosno da ostaje u krugu porodice“, naveo je Baković.

On je istakao da postojeći sistem evidencija o slučajevima nasilja, preduzetim mjerama i konačnom ishodu postupanja nije zadovoljavajući, i da nedostaje jedinstvena evidencija.

„Evidencije koje vodi centri za socijalni rad, Uprava policije, Državno tužilaštvo i sudovi nijesu komplementarne, tako da još nemamo jasnu sliku o rasprostranjenosti ove pojave u crnogoskom društvu. Naše postupanje po pritužbama i druga saznanja ukazu nam da međuinstituciona saradnja na planu suzbijanja nasilja u porodici nije zadovoljavajuća“, kazao je Baković.

Kako je naveo, prema podacima Sudskog savjeta, sudovi u Crnoj Gori su imali u radu u 2015.godini 228, a u prošloj 249 predmeta zbog krivičnog djela nasilje u porodici i porodičnoj zajednici.

„U 2015. godini donijeto je 128, a u 2016.godini 167 osuđujućih presuda“, kazao je Baković.

Prema njegovim riječima, da bi se stalo na put nasilju u porodici, a time i nasilju nad djecom, moraju se značajnije pojačati mjere za zaustavljanje nasilja, u prvom redu efikasnim istražvanjem svakog prijavljenog slučaja i adekvatnom kaznenom politikom.

Ministri čiji su resori učestvovali u izradi Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2017 – 2021. godine, poručili su Vlada je spremna i odlučna da se suprotstavi nasilju nad djecom, kao jednom od najnegativnijih fenomena u društvu.

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, kazao je da su specifični ciljevi strategije definisani tako da u naredne četiri godine usmjeravaju resurse države ka jačanju sistema zaštite, u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta i drugim međunarodnim dokumentima kojima se reguliše ta oblast.

On je kazao da će resor na čijem je čelu koordinirati procesom izrade analize zakonskog okvira o nasilju nad djecom, kako bi se identifikovale potrebe izmjena i donošenja novih zakonskih rješenja koja će regulisati oblast.

„U saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i partnerima, Ministarstvo rada i socijalnog staranja učestvovaće u kreiranju i funkcionisanju nacionalne dječje kuće za djecu žrtve nasilja, u kojoj će se razviti posebni programi za djecu-žrtve“, rekao je Purišić.

Kako je pojasnio, u dječjoj kući će se obavljati forenzički razgovori sa djecom koja su bila izložena seksualnom i fizičkom zlostavljanju ili nasilju u porodici, obavljaće se medicinski pregledi, procjena traume i kratkoročni tretman.

Ministar pravde Zoran Pažin podsjetio je da Vlada još nije usvojila strategiju ali se, kako je naveo, na njoj predano radi.

On je kazao da je potrebno uspostaviti i registar osoba osuđenih za krivična djela protiv polne slobode počinjena nad djecom.

„Koristim priliku da sugerišem da je rok, koji je predviđen strategijom, 2021. godina, neprimjereno dug, i mislim da to treba uraditi u kraćem periodu“, kazao je Pažin.

On smatra da treba povesti računa o informisanosti djece i njihovih zastupnika o pravima djeteta i dostupnim uslugama podrške u okviru pravosudnog sistema.

„Neophodno je povezivanje i umrežavanje baza podataka svih relevantnih ministarstava u dijelu koji se bavi nasiljem nad djecom“, kazao je Pažin.

Ministar zdravlja, Kenan Hrapović, kazao je da je zdravlje djece najveći kapital društva i pretpostavka održivog razvoja.

„Traumatična iskustva proživljena u djetinjstvu ostavljaju ožiljke, i ta biološka sjećanja slabe fiziološki sistem čovjeka“, rekao je Hrapović.

Prema njegovim riječima, kada je dijete povrijeđeno emotivno i psihički, odrasta uz rizik da poprimi sve karakteristike ponašanja onih koji su do toga doveli.

„Doprinoseći da se održi i opstane ciklus zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja, prenoseći se sa generacije na generaciju“, dodao je Hrapović.

On je kazao da zlostavljanje i zanemarivanje djece nije samo javno-zdravstveni problem, već i pravno i pitanje ljudskih prava, pitanje bezbjednosti, problem kojim treba da se bave svi sektori i ukupno društvo.

„Nasilje se može i mora spriječiti, jer mi dugujemo djeci život bez nasilja i straha“, poručio je Hrapović.

Ministar prosvjete, Damir Šehović, kazao je da je škola mjesto gdje se ukršta opšta društvena klima i manifestuju porodične vrijednosti.

On je podsjetio da je Ministarstvo, u saradnji sa UNICEF-om, školske 2005/2006. godine počelo projekat Škola bez nasilja, koji je namijenjen učenicima, nastavnom i nenastavnom osoblju, roditeljima i cjelokupnoj zajednici, sa ciljem da spriječi nasilje među školskom djecom.

„Važno je da svi uposleni u školama umiju da prepoznaju pokazatelje nasilja – fizičkog, psihološkog, seksualnog, vršnjačkog, ali i finansijsku i materijalnu eksploataciju i socijalnu izolaciju“, naveo je Šehović.

Prema njegovim riječima, naročito je važno da se u školama uoči zanemarivanje djetetovih potreba i druge forme zlostavljanja.

„Još važnije je da uposleni u školama budu odgovorni, da budu spremni, profesionalni, da reaguju i prijave sumnju na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje djece“, naglasio je Šehović.

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić kazao je da će taj resor uložiti dodatne napore u zaštiti djece od porodičnog nasilja i fizičkog kažnjavanja.

Posebnu pažnju će, kako je naveo, posvetiti povećanju broja policijskih službenika osposobljenih za rad sa djecom i njihovog znanja o postupanju u najboljem interesu djeteta.

„Policija koja je edukovana i osposobljena da identifikuje djecu žrtve nasilja i zlostavljanja, kao i da postupa sa dužnom pažnjom, u takvim situacijama, u mnogome može da ublaži traumu kojoj su izložena djeca žrtve“, kazao je Nuhodžić.

Prema njegovim riječima, planirano je da svaki policijski centar i odjeljenje bezbjednosti ima specijalizovane i po standardima opremljene prostorije u kojima bi policijski službenici intervjuisali djecu u prijateljskoj atmosferi.

Ministar za ljudska i manjinska prava, Mehmed Zenka, kazao je da su djeca najveće bogatstvo crnogorskog društva i da se nasilje nad njima mora spriječiti.

„Današnje prisustvo velikog broja predstavnika vlasti dokaz je odlučnosti Vlade u borbi protiv tog najnegativnijeg fenomena jednog društva“, smatra Zenka.

On je kazao da postoji dimenzija nasilja koja uništava čitave generacije djece, i u kojoj su najveći krivci političari.

„Jedan od načina borbe protiv nasilja je da političari vode miroljubive politike“, naglasio je Zenka.

On je istakao da djecu treba učiti toleranciji, i tome da su različitosti bogatsvo, dodajući da predrasude kod djece ne postoje.

„Predrasude dolaze samo kad se umiješaju stari bolesni umovi. Ako stvorimo pozitivan primjer, i ako želimo našoj djeci dobro, naučimo ih da koliko vole svoje – toliko poštuju tuđe“, poručio je Zenka.

Šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Bendžamin Perks, ukazao je da je za srećan život i dobrobit prvenstveno važan dubok, podsticajan i brižan odnos sa roditeljima, pogotovo u prvih hiljadu dana života, od začeća do druge godine života.

„Nasilje i negativna iskustva u djetinjstvu, uključujući zanemarivanje, emocionalno, fizičko ili seksualno zlostavljanje ili disfunkcionalno roditeljstvo, podrivaju taj odnos poražavajućim posljedicama za svaku pojedinačnu žrtvu nasilja, njihovu zajednicu i društvo“, rekao je Perks.

Kako je kazao, negativna isksutva, nasilje i zanemarivanje daleko su prisutnije nego što se to ikada pretpostavljalo.

„Do 40 odsto djece raste sa lošom povezanošću i sa svojim roditeljima, a samo jedna petina djece ne doživi nikakvu vrstu negativni iskustava u djetinjstvu“, saopštio je Perks.

On je ukazao da se ta negativna iskustva često prenose sa roditelja na dijete u beskrajnom međugeneraciojaskom ciklusu bola, poniženja i očaja sa teškim posljedicama po društvo.

„Čak i najtvrdokorniji ekonomista će vam reći da je najbolje ulaganje javnih sredstava u rani razvoj, jer ono u prosjeku na svaki uloženi dolar donosi do povraćaja od 17 dolara“, kazao je Perks.

Prema njegovim riječima, sve više se shvata da način na koji se javnim politikama pristupa ranom djetinjstvu vjerovatno predstavlja bolju determinantu dugoročnog prosperiteta i bezbjednosti od pristupa u oblasti ekonomije, pravosuđa i odbrane.

„Recimo glasno i jasno da ćemo konačno prekinuti javni tabu kojim se prikriva ovaj problem i da ćemo o njemu otvoreno progovoriti, truditi se da stvorimo snažne i međupovezane servise kojima se promoviše pozitivno roditeljstvo i zaštita od nasilja i negativnih isksutava tokom čitavog djetinjstva, kao i da ćemo osigurati da oni koji žele da naude djeci i da ih iskorišćavaju dođu pod pun udar zakona“, poručio je Perks.

Šef sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Andre Lis, poručio je da se ne smije dozvoliti da ijedno dijete živi u strahu, posebno u svojim porodicama.

Kako je kazao, početak promjene dolazi sa promjenom svijesti kroz rad sa zajednicama i donosiocima odluka.

„Nasilje je zločin protiv koga svi moramo ustati. Svaka pojedinačna osoba je zadužena da mijenja svoju percepciju ka društvu koje vrijednuje ljudska prava i štiti svakog pojedinca“, poručio je Lis.

Pedijatrica Nadin Berk Haris navela je da veći broj negativnih iskustava u djetinjstvu dovodi do lošijeg zdravlja osoba.

„Za osobe koje imaju više od četiri takva iskustva, imaju 2,2 puta više šanse da obole od srčanih oboljela nego osobe sa nula takvih iskustava“, saopštila je Berk Haris.

Kako je kazala, za djecu sa skorom od četiri i više negativnih iskustava u djetinjstvu, postoji 12 puta veća vjerovatnoća ka suicidu.

Konferencija se organizuje u okviru globalne kampanje o zaštiti djece od nasilja kojoj se Crna Gora pridružila u julu 2016. godine.

Cilj kampanje je podizanje svijesti o tome da nenasilno vaspitavanje djeteta ni približno ne znači podsticanje popustljivog roditeljstva.

Izvor:  MINA