Prebukiranost podgoričkih vrtića uzrok je sanitarno-higijenskih problema koji ugrožavaju zdravlje djece, ocijenili su predstavnici Instituta za javno zdravlje (IJZ), nakon obilaska vaspitnih jedinica u Glavnom gradu.

Specijalista higijene, doktor Ivana Joksimović, kazala je za portal Roditelji.me da IJZ  nadzire objekte u kojima su smještena ili borave djeca i mladi, sa ciljem preveniranja štetnih dejstava sredine koji mogu da utiču na rast, razvoj ili zdravlje djece i mladih. Predviđeno je da nadzorom budu obuhvaćeni svi objekti u kojima borave djeca i mladi – osnovne i srednje škole, predškolske ustanove, studentski i učenički domovi i dječja odmarališta.

“Tokom prethodnih obilazaka vaspitnih jedinica, konstatovani su određeni sanitarno-higijenski nedostaci koji proističu iz veće gustine smještaja. Smanjenjem broja djece u vaspitnim jedinicama, svi uočeni nedostaci riješili”, pojasnila je ona.

Joksimović je navela da bi sredina u školama, predškolskim i drugim objektima u kojima djeca i mladi borave, trebalo da bude sigurna i bezbjedna po zdravlje, čime se djeca štite od fizičkih, hemijskih i bioloških noksi, koje u rizičnom okruženju, s obzirom na epidemiološke uslove, odnosno veliki broj djece u ograničenom prostoru tokom dugog perioda, mogu značajno da utiču na povređivanje, pojavu i širenje akutnih i hroničnih bolesti, kao i na nastanak i dalju progresiju deformiteta.

Ona je dodala da se detaljnim sagledavanjem i analizom svih ekoloških faktora sredine mogu procijeniti rizici po zdravlje djece, a donošenjem i sprovođenjem mjera sanacije ono se može značajno unaprijediti.

“Osnovni sanitarno-higijenski problemi koji ugrožavaju zdravlje, rast i razvoj djece, a  proističu iz prenatrpanosti prostora, jesu veći rizik obolijevanja djece od respiratornih i drugih bolesti, povećan rizik od povređivanja, loši mikroklimatski uslovi, odnosno povećana temperatura i vlažnost vazduha, nedovoljan kapacitet sanitarnih prostora, deficit krevetića, stolova, stolica i ostale opreme”, precizirala je ona.

Na očuvanje i unaprjeđenje zdravlja djece utiču mnogobrojni faktori, a neki od njih su ishrana, fizička aktivnost i higijensko-sanitarni uslovi prostora u kome borave. Na fizičko zdravlje djece utiče veličina i kubatura prostora, ventilacija, grijanje, osvjetljenje, gustina smještaja, oblik, veličina i stanje namještaja, kvalitet i zdravstvena ispravnost igračaka i učila, čistoća prostora, kvalitet, zdravstvena bezbjednost i adekvatnost  hrane, a takođe i zdravstveno stanje nastavnog i drugog osoblja koje svakodnevno dolazi u kontakt sa djecom.

Broj djece koji boravi u vrtiću zavisi od uzrastne grupe, prema zdravstveno sanitarnim preporukama, a to je deset metara kvadratnih za jasleni uzrast i šest do osam kvadrata po djetetu za dio vrtića. Optimalna temperatura u prostorijama za predškolsku djecu je 20-24 stepena Celzijusa. Sve prostorije treba da budu dobro prirodno osvjetljene – sa zdravstvenog aspekta minimalni odnos površine prozora u odnosu na površinu poda je 1:4. Namještaj treba da odgovara uzrastu djece, bezopasan, bez oštrih ivica i neravnina.

Joksimović je dodala i da predškolske ustanove treba da obezbijede snabdjevanje higijenski ispravnom vodom za piće, kao i riješeno pitanje kanalizacione mreže.

Prema njenim riječima, na psihičko zdravlje djece djeluju pedagoške metode i dnevni režim organizovanja boravka.

“Predškolske ustanove treba najmlađim generacijama da obezbijede povoljne uslove za normalan psihofizički razvoj. Prostorije u okviru predškolskih ustanova u kojima borave djeca moraju da zadovoljavju određene zdravstveno sanitarne preporuke”, smatra Joksimović.

Ona je kazala da Centar za zdravstvenu ekologiju IZJ planira da, tokom ovog mjeseca, nastavi realizaciju aktivnosti iz Programa javno-zdravstvene kontrole u predškolskim i školskim objektima i studentskim domovima u Podgorici, u cilju smanjenja negativnog uticaja neadekvatnih uslova sredine na rast, razvoj i zdravstveno stanje djece i omladine.

Na pitanje šta je sa vrtićima u drugim gradovima, s obzirom na to da prebukiranost vaspitnih jedinica nije problem samo u Glavnom gradu, Joksimović je pojasnila da svaka opština ima higijensko epidemiološku službu pri domu zdravlja, koja je zadužena za taj posao.

„Takvu službu nema jedino Podgorica, pa zbog toga to radi IJZ“, precizirala je ona.