Od ulaska u bolnicu do završetka porođaja, trudnice se podvrgavaju određenim procedurama. Pošto su one standardne, ne razlikuju se mnogo od jednog porodilišta do drugog.

Kada dođete u bolnicu – na jedan od znakova da je porođaj počeo, prvo će vas na prijemnom pregledati dežurni ljekar. Na osnovu podataka koje ćete mu dati: kada je očekivani termin porođaja, u koliko sati je došlo do prskanja vodenjaka, kakva je bila plodova voda, da li imate kontrakcije i od kada ih osjećate, na koliko se javljaju… i pregleda kojim ljekar utvrđuje koliko je grlić otvoren (poželjno je da to bude više od 2,5 centimetra) i slušanja tonova bebe (slušalicama) – ako ste «kandidat» za porodilište, otvoriće vašu istoriju porođaja. Na prijemnom ćete se presvući, a dežurna sestra će vas ispratiti do porodilišta.

U sobi za pripremu

Vaš prvi kontakt sa osobljem porodilišta je u sobi za pripremu. Tamo će vam izmjeriti pritisak, ponovo će slušalicama da provjere tonove bebe, uzeće vam karlične mjere i pripremiti za porođaj – što podrazumijeva brijanje stidnog dijela i davanje klizme. Nakon obavljene pripreme, ponovo će vas pregledati ljekar. Na taj način se prati napredovanje u otvaranju, a važan je i ultrazvučni pregled ploda. Osim toga, priključiće vas na CTG, da bi se provjerili tonovi bebe i prisustvo kontrakcija.

Šta tačno podrazumijeva priprema za porođaj?

*Oblik i veličina karlice imaju veliki značaj za procjenu načina vođenja porođaja, pa je uzimanje karličnih mjera neophodna procedura, koja se sprovodi prije ulaska u samo porodilište. Mjere se uzimaju santimetrom i specijalnim instrumentom (pelvimetar), koji je od metala i podsjeća na šestar. Sva mjerenja se obavljaju «spolja», a na osnovu dobijenih podataka i očekivane veličine bebe – sagledava se mogućnost njenog prolaska kroz porođajne puteve.

*Brijanje je dio rutinske pripreme. Ono olakšava kasnije eventualno izvođenje epiziotomije i obezbjeđuje čistiju površinu za rad prilikom ušivanja rane.

*Davanje klizme je takođe rutinsko, a obavlja se da bi se ispraznila crijeva, što olakšava izlazak bebe (u debelo crijevo se irigatorom ubacuje mlaka voda sa sapunicom). Dobro je da prije polaska od kuće ne uzimate puno hrane, posebno ne onu koja se dugo vari.

Ukoliko na prijemno dođete sa prsnutim vodenjakom, velikom otvorenošću i jakim kontrakcijama – koje nagovještavaju skori porođaj, neće biti vremena za klizmu, već ćete odmah ići na sto u porodilište.

U porodilištu

Po ulasku u porodilište (negdje postoje boksovi za porođaj, negdje odvojene prostorije) – smjestiće vas na  krevet (koji se kasnije pretvara u sto za porođaj), na kome ćete ležati dok se ne porodite.  U oba slučaja, ljekar ih nakon određenog vremena ponovo pregleda – kako bi na osnovu trenutnog stanja i prethodnog pregleda mogao da planira vođenje porođaja.

Šta sve ljekar provjerava dok vas pregleda?

Dilataciju (otvorenost) grlića, što se izražava u centimetrima. Počinje od 0, što predstavlja potpunu zatvorenost, koja je poželjna tokom trudnoće. Kada se kaže da je grlić zatvoren do preko 0,5 – to znači da je počeo da se otvara. A onda, tokom porođaja, ide 2-3-7-9  do 10 centimetara, odnosno do potpune dilatacije. Ona predstavlja kraj prvog porođajnog doba i početak drugog, odnosno mogućnost da se porođaj završi vaginalno, to jest da se beba rodi prirodnim putem.

U nekim porodilištima, otvorenost se umjesto u centimetrima, izražava u prstima (ljekar kaže da je grlić uloživ za jagodicu prsta, otvoren jedan ili tri prsta, potom za mali, srednji ili veliki dlan – što odgovara otvorenosti od 10 centimetara).

Izravnavanje je drugi proces koji se prati na grliću tokom trudnoće i porođaja. U trudnoći je poželjno da grlić bude čvrst i zatvoren, da bi nekoliko nedjelja prije termina počeo da se razmekšava, skraćuje i otvara.

Spuštanje bebine glave ili prednjačećeg dijela u porođajni kanal se takođe prati kroz redovne preglede ljekara tokom porođaja, kao i koji položaj beba zauzima.

Zašto su važni pregledi u toku porođaja?

Uobičajeno je da se pregledi obavljaju na svaka dva do dva i po sata, ako ne postoje posebni razlozi da to bude češće. Da bi ljekar mogao da vas pregleda, ali i da vama pregled bude što manje neprijatan, pokušajte da se opustite – što je teško ako imate kontrakcije. Ukoliko se stežete i «bježite» po stolu, ljekar neće moći da utvrdi koliko je grlić otvoren, što je važna informacija za vođenje porođaja, odnosno procjenu trenutka kada treba prokinuti vodenjak ili dodavati ljekove.

Ako ne možete da se opustite dok traje kontrakcija, zamolite ljekara da sačeka njen završetak, kako biste mu omogućili da vas prilikom pregleda «dilatira». Neke žene ne dozvoljavaju da ih pregledaju, a pritom ne znaju da se pri svakom pregledu grlić dilatira («širi»), što skraćuje porođaj.

Kada se probija vodenjak?

Probijanje vodenjaka se obavlja na stolu u porodilištu, ako nije došlo do njegovog spontanog prskanja. Sprovodi se tokom prvog porođajnog doba, kada je glava bebe učvršćena u karlični ulaz. Efekat isticanja plodove vode su jače kontrakcije, pa se ova procedura koristi kada su kontrakcije slabe. Nekada se vodenjak čuva skoro do samog kraja – jer je beba visoko, da bi se podstaklo njeno spuštanje.

O trenutku probijanja vodenjaka odlučuje ljekar (uglavnom je to na tri, četiri, pet centimetara). Iako se probijanje radi makazama ili iglom, važno je da porodilje znaju da to ništa ne boli. Čak se i ne osjeti, pa zato nema razloga za bojazan.

Kada može da se da epiduralna anestezija?

Prsnut ili probijen vodenjak, otvorenost grlića tri, četiri, pet centimetara, prisustvo kontrakcija i stimulacija ljekovima – minimalni su uslovi da bi se uključila epiduralna analgezija, ukoliko se opredijelite za tu varijantu porođaja.

Kada se radi epiziotomija?

Epiziotomija je mala hirurška intervencija kojom se obezbjeđuje nesmetan izlazak bebe i sprječava pucanje međice. Radi se kod najvećeg broja prvorotki, kao i kod jednog manjeg broja žena koje su se već porađale. Postoji puno razloga za i protiv izvođenja epiziotomije. Pošto u našim porodilištima nije predviđena mogućnost izbora, odluka zavisi isključivo od ljekara i babice koji vode porođaj.

Prije nego što se beba rodi, dok se vi napinjete i gurate je napolje, babica masira međicu i procjenjuje da li možete da se porodite bez epiziotomije, ili ne. Ako je potrebna, uobičajeno je obavlja ljekar: u trenutku kada je bebina glava na pomolu, dok se jako napinjete – on će da uradi epiziotomiju i beba će biti napolju. Najveći broj žena i ne osjeti trenutak reza. Veću nelagodnost predstavlja ušivanje – ako se radi bez anestezije, što je rijetkost. Rana se uglavnom ušiva uz lokalnu anesteziju.

Da li se drugorotkama radi epiziotomija?

Kod žena koje su se već porađale, međica je elastičnija. Ako pri prvom porođaju nije bilo cijepanja, kao ni ožiljaka zbog toga, epiziotomija se uglavnom ne radi u narednim porođajima. Naravno, uvijek postoje izuzetne situacije, kada mora da se radi – na primjer, kada je druga beba mnogo krupnija od prve, sa velikim obimom glave ili kada je jako sitna, kod prijevremenih porođaja, pa previše brzo izlazi, ili iz nekih drugih medicinskih razloga.

U svakom slučaju, rana od epiziotomije se lakše zbrinjava – jer je rez pravilan, nego kada dođe do cijepanja, koje je najčešće u cik-cak, pa može da ostavi nezgodan ožiljak, koji otežava drugi porođaj.

Kada se radi revizija materice?

Izlazak posteljice prati babica, koja je u tom periodu svo vrijeme oko porodilje. Nekada posteljica izađe sama, a u nekim situacijama se povlači pupčanik ili pritiska dno materice i tako pomaže njen izlazak. Babica i ljekar provjeravaju da li je posteljica cijela. Ako nije, ljekar pristupa reviziji materice. Ova procedura se uglavnom radi u totalnoj anesteziji, a pritom se ušiva i rana – ako je rađena epiziotomija ili zbrinjavaju rascjepi na grliću, vagini ili međici – do kojih je eventualno došlo prilikom porođaja.

Zašto porodilja ne ide odmah u sobu?

Poslije porođaja će vas presvući u čistu spavaćicu, staviti vam mrežasti uložak – koji ste ponijeli sa sobom (dobro je da u kesi sa vašim stvarima ulošci budu na vrhu) i prebaciti vas na pomoćni ležaj. Naredna dva sata ćete ostati u porodilištu, kako bi se pratilo vaše opšte stanje. To je period kada se postepeno zatvaraju krvni sudovi materice, a taj proces je pod nadzorom medicinskog osoblja. Međutim, bilo bi dobro da ostanete budni, kako biste odmah prijavili bilo kakvu naglu promjenu (jak bol, krvarenje koje se pojačava…). U tom periodu ne možete ništa da jedete, niti da pijete – kako bi u slučaju pojave komplikacija mogle da se primijene odgovarajuće intervencije.

Nakon isteka ta dva sata, prebaciće vas na odeljenje, u sobu sa drugim porodiljama, ili u apartman – koji najčešće ima dva kreveta. Tamo će vam, u zavisnosti od vašeg stanja, kao i stanja vaše bebe (što procjenjuje pedijatar prilikom pregleda), donijeti bebu na prvi podoj, ukoliko to već nije urađeno u prvim minutima nakon porođaja. Poželjno je da se to obavi što prije, zbog pozitivnog uticaja kolostruma (prvog mlijeka) i njegove zaštitne funkcije.

Kada mama i beba mogu da idu kući?

Majke koje su se porodile prirodno, izlaze sa bebom iz bolnice nakon 48 sati. One koje su se porodile carskim rezom – izlaze nakon četiri, pet dana, a sedmog dana dolaze u bolnicu radi skidanja konaca.

Po dolasku kući, posjetiće vas sestra iz patronažne službe vašeg doma zdravlja. Naredna tri dana, patronažna sestra će vam pomagati prilikom kupanja bebe i obrade pupčanog patrljka, kao i oko njege dojki i rane od epiziotomije, ako ste je imali.

Šta ćete dobiti od dokumenata pri izlasku iz porodilišta?

Prilikom izlaska, dobijate dvije otpusne liste – jednu za vas, a drugu za bebu. Čuvajte ih na posebnom mjestu, jer će vam biti potrebni za kasnije (vađenje dokumenata, otvaranje kartona za bebu, i sl). Na njima su podaci o porođaju, vašem stanju i stanju bebe na otpustu. Ako postoji bilo kakav nalaz koji zahtijeva dodatne preglede, o tome će vas informisati ginekolog ili pedijatar koji je svo vrijeme pratio bebu. Nekada zbog uočenih deformiteta (Torticolis, Pes varus congenitus…) što prije treba otići na pregled kod dječjeg fizijatra ili ortopeda.

Izvor: YuMama