U Crnoj Gori se godišnje vantjelesnom oplodnjom rodi tri odsto beba, a taj trend ima tendenciju rasta, saopšteno je na Kongresu mediteranskog udruženja za reproduktivnu medicinu.

Predsjednica Kongresa Tatjana Motrenko Simić je na otvaranju Kongresa u Bečićima kazala je da je oko 600 ciklusa oplodnje godišnja potreba za vantjelesnom oplodnjom u Crnoj Gori.

Prema njenim riječima, s obzirom da je država omogućila tri besplatna pokušaja vantjelesne oplodnje, očekuje se povećanje broja ciklusa.

U Crnoj Gori se godišnje rodi između osam i devet hiljada beba.

Naša zemlja ima četiri centra za humanu reprodukciju, a do prije devet godina nije bilo ni jednog, pa su pacijenti bili prinuđeni da putuju van države.

Motrenko kaže da se danas sve tehnike vantjelesne oplodnje mogu obaviti u Crnoj Gori, sem donacije gameta koja je dozvoljena, ali se zbog čekanja na formiranje centralnih registara i formiranja agencije za biomedicinu još uvijek ne radi.

U Crnoj Gori je nedavno promijenjen Zakonom o zdrastevnom osiguranju kojim je broj refundisanih pokušaja vantjelesne oplodnje povećan sa dva na tri.

Zakonom nijesu definisiani prioriteti parovi i ne postoji ograničenje koliko su supružnici stari, kao ni da li već imaju djecu.

Oni su obavezni da ispoštuju proceduru, da popune zahtjev za uput  koji se može preuzeti sa sajta Fonda za zdravstveno osiguranje i dostaviti na njegovu arhivu.

Uz zahtjev je neophodno i da se priloži izvještaj Konzilijuma Kliničkog centra za liječenje steriliteta.

Osim sa opštom bolnicom Cetinje,  Fond je krajem prošle godine potpisao ugovor za 150 postupka vantjelesne oplodnje sa tri crnogorske privatne zdrastvene ustanove i to sa  Life-om, Ars medicom i Codrom.

Fond će za ovu godinu za finansiranje vantjelesne oplodnje izvojiti od 500 do 600 hiljada eura. Cijena jedne takve intervencije iznosi oko dvije hiljade eura.

Izvor: MINA