Pojedini parovi u Crnoj Gori i dalje se drže one tradicionalne devize “Da je živo i zdravo, i da je muško”. Zbog toga se trudnice, zahvaljujući napretku medicine, nerijetko podvrgavaju metodi ranog utvrđivanja pola djeteta, kako bi donijele odluku o tome da li da zadrže dijete ili pobace.

Većina parova, uglavnom zbog diskrecije, odlučuje se da rano utvrđivanje pola obavi u susjedstvu, na klinikama u Srbiji, iako je to moguće učiniti i u jednoj od crnogorskih privatnih klinika za nešto više od ЗОО eura.

Specijalista ginekologije i akušerstva privatne ginekološke ordinacije “Dr Protić” iz Beograda, Dušan Protić kazao je za “Vijesti” da se toj klinici tokom godine za pomoć obratilo dvadesetak parova iz Crne Gore koji su se odlučili da utvrde pol djeteta u prvih devet sedmica trudnoće, sa željom da plod bude muškog pola.

“Na metodu ranog utvrđivanja pola djeteta najčešće se odlučuju parovi iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Raške i Kosova i uže Srbije. To su većinom parovi koji imaju dva ženska djeteta, a žele muškog nasljednika”, objasnio je Protić.

Prema njegovim riječima, u posljednje vrijeme se pomjerila starosna granica trudnica, pa sve češće dolaze i one starije od 35 godina, čak i u slučajevima kada su prethodno rodile samo jedno žensko dijete.

Protić kaže da se u 99 odsto slučajeva, ukoliko se utvrdi da nije željeni pol, trudnoća završava abortusom. U njegovoj 37-godišnjoj karijeri bilo je svega dva slučaja, gdje se horiocenteza obavljala jer su se roditelji nadali isključivo ženskom djetetu.

Metoda ranog utvrđivanja pola – horiocenteza predstavlja uzimanje horionskih ćupica, odakle će nastati posteljica, i sigurna je 98 odsto. Obično se obavlja u
osmoj ili devetoj sedmici trunoće kada se može sa sigurnošću odrediti pol, ali i uraditi genetske analize u slučajevima gdje postoji negativno genetsko nasljeđe. Relativno je bezbolna, a u jedan odsto slučajeva postoji rizik od infekcije plodove vode (bez obzira na sve sterilve izvođenja) što može dovesti do spontanog pobačaja. Takođe, veoma rijetko, može da dođe i do traumatskog oštećenja ploda.

On je istakao da su svi ti rizici opravdani isključivo ukoliko se horiocinteza obavlja da bi se isključila genetska oštećenja ploda (Daunov sindrom, trizomija i drugo).

Rano utvrđivanje pola djeteta nije moguće obaviti u Kliničkom centru Crne Gore.

Ginekolog Azis Haliti je rekao da se u Kliničkom centru obavljaju amniocenteza i kordocenteza da bi se odredio kariotip ploda kod trudnica starijih od 35 godina, kod kojih postoji rizik od hromozomskih anomalija ploda, istih kao anomalija u porodici, a kada je trudnoću nemoguće prekinuti sem u izričitim slučajevima iz medicinskih opravdanih razloga.

Amniociteza je pregled u kojem se uzima uzorak plodove vode između 16. i 18. sedmice trudnoće, a kordocentezaiz krvi pupčanika ploda oko 22 sedmice.

U Crnoj Gori zakoni dozvoljavaju da se abortu na zahtjev trudnice može obaviti do desete sedmice trudnoće, a da pri tome ona nije obavezna da obrazloži razloge zbog kojih se na to odlučila. Haliti pojašnjava da žena tada može da prećuti da je već unaprijed negdje obavila metodu ranog utvrđivanja pola.

Za njega je neprihvatljivo i nerazumljivo da  pol djeteta bude razlog za prekid tmdnoće ali je to, kako kaže, pitanje za sociologe i psihologe.

Cijena horiocinteze u privatnim klinikama u Srbiji iznosi između 400 i 500 eura, dok se prekid trudnoće do desete nedjelje, uključujući totalnu anesteziju, plaća oko ЗОО eura. U pojednim državnim bolnicama, za strane državljane je ta cijena utrostručena.

U Kliničkom centru Crne Gore abortus u lokalnoj anesteziji se obavlja po cijeni od oko 30 do 40 eura shodno tome da li pacijentkinja ima uput, dok u opštoj anesteziji košta oko 200 do 250 eura, što se u privatnim ordinacijama plaća od 220 do 230 eura.

Savjet Evope je nedavno predstavio nacrt rezolucije Savjeta Evrope kojom se doktorima zabranjuje rano otkrivanje pola djeteta, kako bi se spriječili takozvani selektivni abortusi. Predlog je potekao od nekoliko zemalja iz bivšeg Sovjetskog Saveza, u kojima je trend da se roditelji odluče na prekid trudnoće ukoliko saznaju da je reč o bebi ženskog pola. Ukoliko rezoluciju izglasa Parlamentarna skupština SE, odnosiće se na svih 47 članica, uključujući i Crnu Goru

U svijetu se posljednjih godina rađa veći broj dječaka neg djevojčica, što pokazuju I podaci Monstata da je u prošloj godini na svijet stiglo 202 dječaka više nego djevojčica kojih je rođeno preko 3,8 hiljada.

Dječaci su prednjačili i dvije godine ranije, pa je u 2009. godini rođeno četiri hiljade djevojčica i skoro 4,6 hiljada dječaka, odnosno čak 552 dječaka više, a u 2008. godini, 3,94 hiljade djevojčica i 4,3 hiljade dječaka.

Stručnjaci upozoravaju kažu da je neuravnoteženo rađanje djece donijelo pojavu „zemalja samaca”, posebno u državama u kojima se obavljaju selektivni abortusi, kao što su Kina i Indija.

Normalan odnos je rađanje 105 dječaka na 100 devojčica. Međutim, u Kini trenutno na svijet dolazi 120 dječaka na 100 djevojčica, a u nekim oblastima te zemlje odnos je čak i 130 prema 100, dok se u Indiji i Vijetnamu rađa oko 112 dječaka na 100 devojčica. Ta tendencija, upozoravaju stručnjaci, sve više zahvata i drage zemlje Azerbejdžan, Gruziju, Jermeniju, Albaniju, a prisutna je i na Kosovu.

Demografi uvjeravaju da čak i kada bi se odnos između polova u Kini i Indiji za desetak godina vratio u normalu, muškarcima će u tim zemljama još decenijama biti problem da sebi nađu ljepšu polovinu.

Izvor: Vijesti