Piše: dr Lidija Perunović, spec. ortopedije vilica, stomatološka ordinacija Perunović

Šta je to zalivanje fisura i zašto se preporučuje? Koji su to zubi koji se zalivaju? Kada je pravo vrijeme?

Najosjetljivija mjesta za razvoj zubnog kvara jesu žljebovi (fisure) i jamice na griznim površinama svih bočnih zuba. Tu lako zapadaju ostaci hrane, ljepljiva tečnost iz zaslađenih sokića, lizalica, bombona….., formira se zubni plak koji u prisustvu kariogenih bakterija dovodi do razvoja karijesa (zubnog kvara). Kod nekih zuba, oblik fisurnog sistema je takav da je gotovo nemoguće četkicom ili nekom drugom metodom ukloniti naslage (slika 1).

Na ovim mjestima razvoj karijesa počinje iznutra, pa kad ga roditelj primijeti, on je već prodro jako duboko (slika 2), razorio veliki dio zubnog tkiva, čak kod mlijecnih zuba i izazvao zapaljenje  pulpe (“zubnog živca”).

Razvoj karijesa u fisurama može da se spriječi zalivanjem fisura. Viskozni materijal zatvara ulaz u fisuru i spriječava taloženje ostataka hrane, a još važnije prodor bakterija. Današnji zalivači mogu u sebi sadržati fluor koji lokalno ispoljava svoj efekat.

Zalivanje fisura ni na koji način ne remeti integritet zuba. Radi se o kratkotrajnoj neinvazivnoj metodi, koja osim benefita po zub predstavlja dobar uvod i upoznavanje sa terapeutom i ambijentom stomatološke ordinacije.

Moguće je i preporučljivo da se zalivaju svi bočni zubi (mliječni i stalni). Postoji nekada (ne često) i potreba za zalivanjem  jednog anatomskog lijevkastog udubljenja (foramen ceakum-a) sa zadnje strane gornjih bočnih stalnih sjekutica (dvojki).

Poučeni iskustvom iz ranijeg perioda, roditelji su mišljenja da je potrebno zalivati samo prve stalne kutnjake (šestice). Ovo shvatanje je proisteklo iz dosadašnjeg pravilnika Fonda za zdravstvo, da je o trošku države moguće zaštiti samo ove zube.

Zalivena grizna površina bočnih mliječnih i stalnih zuba štiti samo tu najosljetljiviju (najpodložniju kvaru) površinu zuba, ali ne i ostale četri površine. To znači da se održavanju pravilne higijene i odgovarajućem režimu ishrane (o čemu smo govorili u ranijim tekstovima) i na dalje mora posvećivati pažnja.

Najoptimalnije vrijeme za zalivanje zuba je odmah po njihovom nicanju. Za mliječne zubiće, to su navršene 3 godine, jer do tada nije moguće ostvariti prijateljsku saradnju sa djetetom. Između 5. i 6. godine života, očekuje se nicanje prvih stalnih kutnjaka (šestica). U narednom periodu, do kompletiranja stalne denticije, sa svakim novim pojavljivanjem bočnih zuba, preporučljivo je zaštiti i njih.

Zalivene zubiće povremeno treba kontrolisati, jer se dešava da usljed skrgutanja  (karakterističnog za dječiji uzrast) neki dio zalivača ispadne, pa ga treba samo dodati.