Crna Gora je napravila određene pomake u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti, ali brojni problemi i dalje opterećuju sistem brige o djeci.

Evropska komisija u izvještaju za 2026. godinu ukazuje na nedovoljnu podršku porodicama, kašnjenje u donošenju važnih strateških dokumenata i propuste u zaštiti djece od nasilja, dok u pojedinim oblastima, poput kontrole duvana i sprečavanja štetne upotrebe alkohola, nije bilo napretka.

Prema podacima Monstata koje navodi Evropska komisija, u 2025. godini 35 odsto djece mlađe od 18 godina bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, dok je prethodne godine taj procenat bio 34,6. Djeca su najizloženija siromaštvu, a rizik je izraženiji u sjevernom regionu države.

Komisija bilježi napredak u reformi socijalne i dječje zaštite, posebno u prelasku sa sistema pretežno usmjerenog na novčana davanja na model koji uključuje više usluga podrške porodicama i djeci.

Ipak, kako se konstatuje i u izvještaju, nacionalni akcioni plan za sprovođenje Evropske garancije za djecu, čiji je cilj unapređenje pristupa osnovnim uslugama za djecu u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, još nije usvojen, već je u završnoj fazi izrade.

Nedostaci u nadzoru i saradnji institucija

Evropska komisija upozorava da sistem zaštite djece i dalje ima nedostatke u pogledu odgovornosti institucija, njihovih kapaciteta, nadzora, održivog finansiranja, kontrole kvaliteta i međusektorske saradnje.

Nacionalna strategija za ostvarivanje prava djeteta još nije usvojena, iako se na nju čeka od 2023. godine. Crna Gora nije, kako navode, dostavila ni četvrti periodični izvještaj Komitetu Ujedinjenih nacija za prava djeteta, što je takođe obaveza iz 2023.

Komisija navodi da se garancije pravosuđa prilagođenog djeci još ne primjenjuju sistematski, te da su mjere predviđene Strategijom za prevenciju i zaštitu djece od nasilja i njenim Akcionim planom za 2025–2026. i dalje izazov.

Kada je riječ o hraniteljstvu i deinstitucionalizaciji, realizovano je 61 odsto aktivnosti planiranih za 2025. godinu. Komisija, međutim, navodi da su potrebni dodatni napori kako bi Centar za hraniteljstvo i porodični smještaj postao operativan, kao i da je neophodno razvijati usluge podrške u zajednici.

U oblasti prava osoba sa invaliditetom zabilježen je napredak u zakonodavnom i institucionalnom okviru, ali Komisija upozorava da osobe sa invaliditetom i dalje nailaze na prepreke u ostvarivanju prava i različite oblike diskriminacije.

Bolji rezultati u obrazovanju, kvalitet i inkluzija i dalje izazovi

Evropska komisija pozitivno je ocijenila napredak u reformi obrazovanja. Prema izvještaju, realizovan je 81 odsto aktivnosti planiranih Akcionim planom za period 2025–2026. u okviru Strategije reforme obrazovanja 2025–2035.

Rezultati PISA testiranja iz 2025. godine pokazali su poboljšanje u odnosu na 2022, ali su postignuća crnogorskih učenika i dalje ispod prosjeka OECD-a.

Najmanje osnovni nivo znanja dostiglo je 60 odsto učenika iz prirodnih nauka, 55 odsto iz čitanja i 45 odsto iz matematike.

Komisija navodi i rezultate istraživanja TALIS 2024, prema kojima svaki četvrti nastavnik u Crnoj Gori namjerava da napusti profesiju u narednih pet godina.

Uključivanje romske i egipćanske djece u obrazovanje ostaje izazov. Tokom 2025. godine njihov broj u ranom obrazovanju povećan je za 14,43 odsto, na ukupno 333 djece. Istovremeno je upis u osnovno obrazovanje smanjen za jedan odsto, a u srednje za osam odsto.

U redovnim obrazovnim ustanovama na svim nivoima bilo je 1.794 djece sa posebnim obrazovnim potrebama. U poređenju sa 2024. godinom, njihov broj u osnovnom obrazovanju povećan je za sedam odsto, dok je u predškolskom zabilježen pad od tri odsto, a u srednjem od 0,3 odsto.

Komisija ukazuje na potrebu kontinuiranog jačanja stručnih kapaciteta zaposlenih u obrazovanju i kvalitetnog sprovođenja započetih reformi.

Pomaci u mentalnom zdravlju

U oblasti zdravstva Evropska komisija bilježi uspostavljanje prvog odjeljenja dječje i adolescentne psihijatrije u okviru Kliničkog centra Crne Gore, a nastavljeno je i sprovođenje Programa unapređenja mentalnog zdravlja za period 2025–2026, sa fokusom na razvoj usluga u zajednici i podršku mladima.

U oblasti zaštite od zaraznih bolesti usvojeni su novi propisi i planovi za pripravnost na prekogranične zdravstvene prijetnje. Ipak, nacionalna strategija imunizacije još nije završena i usvojena. Evropska komisija navodi da su pokrenute inicijative za povećanje obuhvata djece vakcinacijom protiv malih boginja, zaušaka i rubeole, ali ne daje konkretan podatak o stopi obuhvata u ovom dijelu izvještaja.

Kada je riječ o zdravlju djece, sprovedene su, kako se navodi u izvještaju EK, aktivnosti podizanja svijesti o dojenju, pravilnoj ishrani i fizičkoj aktivnosti. Međutim, izvještaj ne daje pokazatelje njihovih konkretnih rezultata.

Komisija navodi napredak i u razvoju digitalnog zdravstva, ali i potrebu za daljim usklađivanjem propisa o pravima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na javno zdravlje, Evropska komisija izričito navodi da u izvještajnom periodu nije bilo novih pomaka u oblasti kontrole duvana.

Takođe konstatuje da nije bilo razvoja u oblasti sprečavanja štetne upotrebe alkohola.

Zaštita djece od seksualnog nasilja

U septembru 2026. usvojene su izmjene krivičnog zakonodavstva radi daljeg usklađivanja sa evropskim pravilima o seksualnom zlostavljanju i iskorišćavanju djece. Komisija, međutim, navodi da je potrebno dodatno uskladiti zakonski okvir koji se odnosi na seksualno zlostavljanje i iskorišćavanje djece, kako na internetu tako i van njega.

Grupa za suzbijanje visokotehnološkog kriminala nastavila je aktivnosti identifikovanja žrtava seksualnog iskorišćavanja djece i preventivnog informisanja maloljetnika. Istovremeno se upozorava na nedovoljne kadrovske kapacitete. Prema podacima iz marta 2025. godine, u toj grupi bilo je popunjeno svega sedam od predviđenih 18 radnih mjesta.

Komisija bilježi napredak u borbi protiv trgovine ljudima, posebno u oblasti prinudnog rada i prosjačenja, ali ukazuje na potrebu proširenja smještajnih kapaciteta za žrtve. U Crnoj Gori postoje tri licencirana skloništa za žrtve trgovine ljudima, od kojih je jedno namijenjeno djeci.