Istraživanje o ulozi zaštitara u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori pokazalo je da je njihovo prisustvo postalo važan segment bezbjednosti u školama. Prema rezultatima ankete koje su MInistarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Zavod za školstvo sprovedeli među direktorima škola, 62 odsto njih imalo je angažovanog zaštitara, što ukazuje da se njihova uloga sve više prepoznaje kao neizostavna u očuvanju sigurnosti učenika i osoblja. Rezultati ankete pokazali su da prisutnost zaštitara doprinosi preventivnoj funkciji, jer u većini škola incidenti nisu zabilježeni ili su spriječeni prije nego što eskaliraju.
Direktori škola uglavnom smatraju da su zaštitari djelimično ili veoma efikasni u sprečavanju nasilja i vandalizma. Kada do incidenata ipak dođe, njihova reakcija se, prema mišljenju većine, pokazuje kao efikasna ili zadovoljavajuća. Ipak, dio rukovodilaca ukazuje na potrebu za dodatnim usavršavanjem i boljom saradnjom sa nastavnim osobljem, jer bi upravo ta koordinacija mogla dodatno da poveća efikasnost u kriznim situacijama.
U dokumentu, koji su izradili MInistarstvo i Zavod, navodi se da su kao glavni izazovi u radu zaštitara prepoznate nedefinisane nadležnosti, ograničena ovlašćenja i nedostatak stručne obuke.
Problem predstavlja i nedovoljna komunikacija između zaštitara i školskog osoblja, kao i česta promjena kadra, što otežava kontinuitet i poznavanje školskog okruženja. Uspješan zaštitar, navodi se u istraživanju, mora da pronađe balans između autoriteta i prijateljskog odnosa prema učenicima – da bude prisutan i odlučan, ali istovremeno pristupačan i smiren.
Većina direktora, više od tri četvrtine, smatra da zaštitari imaju pozitivan uticaj na prevenciju vršnjačkog nasilja i doprinose stvaranju osjećaja sigurnosti u školi. Ipak, manji broj njih ocjenjuje njihov rad kao nedovoljno efikasan ili neefikasan, što ukazuje na razlike u iskustvima koje zavise od veličine škole, organizacije rada i kvalifikacija samih zaštitara.
Preporuke proistekle iz istraživanja jasno ukazuju na potrebu za daljim razvojem ovog sistema. Kao najvažniji korak navodi se redovna stručna edukacija, koja bi obuhvatila rad sa djecom, krizno reagovanje, prvu pomoć, komunikacijske vještine i nenasilno rješavanje sukoba. Predlaže se i izrada jasne regulative kojom bi bile precizno definisane nadležnosti i odgovornosti zaštitara, kao i protokoli postupanja u incidentnim situacijama.
Poseban značaj ima saradnja zaštitara sa nastavnicima, pedagozima i psiholozima, jer zajedničko planiranje i razmjena informacija doprinose boljem razumijevanju i prevenciji problema. Broj zaštitara u školama, smatraju autori istraživanja, trebalo bi prilagoditi veličini objekta i broju učenika, uz fokus na hodnike, dvorišta i ulazne prostore kao najkritičnije tačke.
Tehnička unapređenja, poput uvođenja video-nadzora i kontrole unošenja zabranjenih predmeta, mogu dodatno ojačati sistem bezbjednosti, ali ključ ostaje u ljudskom faktoru – obučenom, motivisanom i stalno prisutnom zaštitaru koji poznaje svoju školsku zajednicu. Kontinuirano praćenje njihovog rada i evaluacija učinka kroz povratne informacije direktora, učenika i roditelja pomoglo bi da se sistem usavrši i prilagodi realnim potrebama.
Cilj anketiranja direktora škola u Crnoj Gori bio je da se sagledaju stavovi i iskustva u vezi sa ulogom zaštitara u sprečavanju vršnjačkog nasilja i vandalizma. Rezultati će, kako ocjenjuju u Ministarstvu, doprinijeti boljem razumijevanju značaja zaštitara u školskom okruženju, identifikaciji izazova sa kojima se suočavaju, kao i mogućnostima za unapređenje njihove uloge u cilju stvaranja sigurnijeg i prijatnijeg okruženja za učenike i zaposlene.
Uzorak istraživanja su predstavljali svi direktori osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori. Na anketu je odgovorilo 126 direktora, što predstavlja 59% od ukupnog broja direktora. Od tog broja, po tipu škola. odgovorilo je 32 od 51 direktora srednjih škola. što procentualno predstavlja 63%. Procenat zastupljenosti direktora osnovnih škola je 58%.
Zaštitari su bili angažovani u školama u drugom polugodištu prošle školske godine, a nedavnom odlukom Vlade obezbijeđene su finansije za njihov angažman od 1. oktobra do kraja 2025. u 68 osnovnih škola, 44 srednje škole i jednom domu učenika i studenata.
