Ravnomjerna dostupnost obrazovanja, smanjenje socijalnih i regionalnih razlika i osposobljavanje djece i mladih za život u savremenom društvu kroz razvoj relevantnih vještina i kompetencija ključni su pravci razvoja crnogorskog obrazovnog sistema u narednih deset godina. To je predviđeno nacrtom Strategije reforme obrazovanja (2025-2035), za koji je u toku javna rasprava.
Ovaj strateški dokument izrađen je u okviru projekta “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore”, koji se sprovodi u partnerstvu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, UNICEF-a i Evropske unije.
Prvi strateški cilj, prepoznat u nacrtu Strategije reforme obrazovanja 2025-2035, je da obrazovni sistem pruža visokokvalitetno, dostupno i pravično obrazovanje koje podstiče cjelovit razvoj sve djece i adolescenata i otporan je na izazove i rizike.
Cilj je i da svi zaposleni u vaspitno-obrazovnim ustanovama jednako i u punoj mjeri podržavaju kvalitet i pravičnost obrazovanja, razvijaju sve ključne kompetencije i vještine učenika i imaju pozitivne stavove i visoka očekivanja u odnosu na svu djecu i mlade. Kao strateški cilj prepoznato je i unapređenje kvaliteta i pravičnosti u sistemu obrazovanja putem poboljšanog upravljanja i finansiranja, s naglaskom na upotrebu dokaza i učešće u procesu donošenja odluka. Četvrtim strateškim ciljem predviđeno je da obrazovna infrastruktura i nastavna sredstva podržavaju savremene metode i tehnike rada i obezbjeđuju visokokvalitetan, dostupan i inkluzivan ambijent za realizaciju nastavne prakse.
Obezbijediti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje
Strategija je, prema riječima ministarke Anđele Jakšić Stojanović, obećanje da će svakom djetetu biti omogućeno kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život.
“Naš cilj je da osiguramo da svako dijete u Crnoj Gori ima pristup obrazovanju koje ga priprema za izazove savremenog svijeta, kroz sticanje relevantnih znanja i vještina. Posebnu pažnju posvetićemo osnaživanju nastavnika i vaspitača, kako bi pružili adekvatnu podršku djeci iz osjetljivih grupa i njihovim porodicama, stvarajući inkluzivno i podsticajno školsko okruženje. Na taj način radimo na prevenciji ranog napuštanja škole i omogućavamo djeci da ostvare svoj puni potencijal”, kazala je Jakšić Stojanović tokom prezentacije nacrta Strategije.
Liselotte Isakson, zamjenica šefa Sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori istakla je na jučerašnjoj prezentaciji da je strategija od suštinskog značaja, ne samo za Vladu, već i za svakog učenika, nastavnika, roditelja i građanina.
“Zadovoljni smo što su resursi EU omogućili sprovođenje intenzivnog procesa konsultacija, tokom kojih se čuo glas svakog relevantnog aktera”, kazala je Isakson.
Šef predstavniištva UNICEF-a u Crnoj Gori, Mikele Servadei kaže da je sada trenutak kada imamo priliku da investiramo u djecu od njihovog ranog razvoja do adolescencije, i tu priliku moramo iskoristiti.
”Ulaganje u ljudski kapital Crne Gore ključno je za pristupanje EU i istovremeno je i put razvoja za cijelu zemlju”, istakao je Servadei.
Aktuelno gradivo u raskoraku sa vremenom
Rad na izradi Startegije počeo je u aprilu ove godine, a njegov dio bile su i konsultacije sa roditeljima, nastavnicima i učenicima.
Nastavnici su tom prilikom poručili, između ostalog, da treba revidirati nastavne planove i programe da bi bili u skladu sa potrebama 21. vijeka. Potrebno je, smatraju oni, pronaći jasnu vezu nastavnog plana i programa i stvarnog života, te osmisliti povezanost sa tržištem rada. Neophodno je, prema mišljenju nastavnika, povećati ulaganja u školsku infrastrukturu, pristupačnost (arhitektonsku i informatičku) i opremu kako bi se odgovorilo na glavne izazove u ovim oblastima i promovisao stimulativan i siguran ambijent škole (učenje, digitalno, nenasilno).
Prosvjetni radnici smatraju i da treba revidirati programe obuke za buduće i aktuelne nastavnike i učiniti ih efikasnijim, usklađivanjem sa potrebama nastavnika i reformama obrazovanja.
Među sugestijama nastavnog kadra našlo se i podsticanje njihove autonomije i korišćenje za stvaranje ambijenta za učenje za sve učenike koji je motivišući i obogaćujući. Nastavnici su stave I da treba unapređivati saradnju između učenika, nastavnika i roditelja, kao i raditi na sistemskom osnaživanju djevojčica i dječaka i adolescenata iz osjetljivih grupa.
Jedan od njihovih stavova je i da se moraju uložiti napori da se obezbijedi povećano i održivo finansiranje dugoročnih reformi.
Roditelji, koji su učestvovali u ovom procesu, kao ključne probleme koji utiču na obrazovanje istakli su preobimno gradivo, nedovoljno razumljive udžbenike, nedostatak praktične nastave… Smatraju da nastava nije zanimljiva i da gradivo ne ide u korak sa vremenom, a atmosfera u školi je takva da se djeca ne osjećaju prihvaćeno i uvaženo.
Osnovci nemotivisani za školu
“Mnoooogooo nam je dosadno!!! Nemamo pravo da nas nešto ne interesuje”, mišljenje je zabilježeno tokom konsultacija sa učenicima osnovnih škola.
Osnovci su ukazali na to da ne osjećaju da je škola centar razvoja, a priznaju i da nijesu motivisani za dolazak u školu.
Primjećuju razliku u radu različitih nastavnika, a važno im je da nastavici budu zanimljivi i empatični, otvoreni da čuju glas učenika, razmjenjuju mišljenja i iskustva.
Učenici osnovnih škola ukazali su da je važno da nastava bude usmjerena ka interesovanjima i otvorenoj komunikaciji između učenika/ca i nastavnika, a da su škole čiste, uslovne, prijatnog izgleda, moderne i opremljene savremeno.
Ne prepoznaju benifite koje bi donijelo drugačije osmišljavanje zimskih i ljetnjih raspusta, kao i da nastava bude cjelodnevna.
MIšljenja su da bi bolja opremljenost škola doprinijela da se i oni osjećaju bolje i motivisanije da usvajaju nova znanja i stiču iskustva iz različitih oblasti, a u tom dijelu posebno sui m važni kabineti prirodnih nauka i sale za sportske aktivnosti.
Srednjoškolci žele znanje koje mogu primijeniti
Srednjoškolci smatraju da obrazovni sistem treba od korijena mijenjati, te da su stariji nastavnici u velikom generacijskom jazu sa učenicima i treba da im se više prilagođavaju, jer je nastavnik tu zbog djece.
Istakli su i da je potrebno da nastavnici više osluškuju i razumiju potrebe djece, uvažavaju probleme, rade na sebi, edukuju se u skladu sa promjenama. Srednjoškolci bi željeli da u školi stiču znanje koje će biti primjenjivo, odnosno da se napravi sveobuhvatna analiza što od ukupnih sadržaja koje izučavaju u školi mogu da koriste u daljem životu i radu.
Žele više rada u grupi i više interakcije u učionici, veću angažovanost kroz projekte, preuzimanje odgovornosti, više praktičnih vježbi, a smatraju da je neophodna i nabavka opreme i sredstava za interesantniju teorijsku nastavu i kvalitetniju praktičnu nastavu.
Srednjoškolci u Crnoj Gori, koji su učestvovali u konsultacijama o predstojećoj reformi obrazovanja, istakli su da bi voljeli da imaju više slobode u iskazivanju svojih ideja u da se ne boje greške.
Neprilagođena nastava, nedovoljna podrška
Prema mišljenju djece sa smetnjama u razvoju, nastava im nije u dovoljnoj mjeri prilagođena, a gradivo je zahtjevno. Naveli su da je prisutan pritisak i ekskluzija, kao i da stručni saradnici nijesu jednako dostupni (brojem, pristupom i odnosom).
“Nedostaje pozitivnijih stavova, istinske socijalizacije, individualne i podrške za emocije, samozaštitu”, poručila su djeca sa smetnjama.
Djeca iz romsko-egipćanske zajednice ukazala su na probleme jezičke barijere, izolovanosti, ponekad i diskriminacije.
Njihov uspjeh u školi zavisi, kako su naveli, od nivoa razumijevanja i vremena za rad.
Većina nastavnika ih poštuje, ali nekada pokažu i nerazumijevanje za njihovu situaciju kod kuće, pa izdvajaju kao potrebno da im se posvete tokom časova kako bi lakše savladali gradivo.
Koji su ciljevi reforme obrazovnog sistema
Da bi djeca dobila visokokvalitetno, dostupno i pravično obrazovanje koje podstiče njihov cjelovit razvoj, otporan na izazove i rizike, potrebno je svima obezbijediti pristup obrazovanju, a rezultati treba da ispunjavaju ciljeve održivog razvoja i u skladu su sa prosječnim postignućima država članica EU. Neophodno je, kako se navodi u nacrtu Startegije, smanjiti nejednakosti u obuhvatu obrazovanjem i obrazovnim postignućima, uključujući ranjive i marginalizovane grupe i usmjeriti nastavu na razvoj ključnih kompetencija i životnih vještina. Školsko ocjenjivanje mora biti u funkciji razvoja učenja i učenika, a škola je sigurna, inkluzivna i podsticajna sredina za cjelovit i potpun razvoj svih učenika.
U okviru cilja koji se odnosi na zaposlene u vaspitno-obrazovnim ustanovama, predviđeno je da obrazovni sistem raspolaže dovoljnim brojem kvalifikovanih i kompetentnih vaspitača, nastavnika, stručnih saradnika, direktora, asistenata i drugih neophodnih kadrova koji se zapošljavaju na osnovu objektivnih kriterijuma kvaliteta i kompetencija. Namjera je da se obezbijedi kontinuirani profesionalni razvoj i napredovanje u karijeri svih zaposlenih u vaspitno-obrazovnim ustanovama u svim elementima, a cilj je i da se sprovedu sistemske mjere za poboljšanje ugleda i dobrobiti prosvjetnih radnika.
“Profesija vaspitača, nastavnika i drugih zaposlenih u vaspitno-obrazovnim ustanovama je atraktivna profesija koja osigurava privlačenje i zadržavanje najkvalitetnijih i motivisanih kadrova, pri čemu se sprovode sistemske mjere koje garantuju ugled i dobrobit zaposlenih”, jedan je od operativnih ciljeva Startegije.
Kada je riječ o upravljanju sistemom obrazovanja, neophodno je, između ostalog, ojačati nacionalni sistem nadzora i planiranja nastavnog kadra, pospješiti atraktivnost nastavničke profesije i unaprijediti praksu upravljanja ljudskim resursima u institucijama. Cilj je i unapređenje Informacionog sistema crnogorskog obrazovanja (MEIS) kako bi obezbjeđivao pravovremene i odgovarajuće informacije relevantne za dijagnostiku sistema, analizu trendova i donošenje odluka na nacionalnom i institucionalnom nivou.
Jedan od strateških ciljeva, prepoznat u dokumentu, je da obrazovna infrastruktura i nastavna sredstva podržavaju savremene metode i tehnike rada i obezbjeđuju visokokvalitetan, dostupan i inkluzivan ambijent za realizaciju nastavne prakse.
Da bi se to ostvarilo potrebno je proširiti mrežu obrazovno-vaspitnih ustanova kako bi se osiguralo kvalitetno, pravično i bezbjedno obrazovanje za svu djecu i mlade i osigurati da sve obrazovne ustanove imaju specijalizovane prostorije i funkcionalan namještaj, u skladu sa razvojnim i obrazovnim potrebama djece i mladih.
Svim obrazovno-vaspitnim ustanovama treba, kako je navedeno, obezbijediti da budu potpuno opremljene za pružanje kvalitetnog obrazovanja u modernoj digitalnoj eri, kroz adekvatne didaktičke materijale i funkcionalnu digitalnu infrastrukturu, uključujući povezivanje, hardver i softver.
Nacrt Strategije dostupan je na ovom LINKU, a u okviru javne rasprave sve primjedbe, predloge i sugestije na ovaj dokument moguće je dostaviti Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija do 2. januara.