Gotovo svaki drugi osnovac i svaki četvrti srednjoškolac prošlu školsku godinu završili su sa odličnim uspjehom, ali te ocjene, kako upozoravaju sagovornici Vijesti, ne odražavaju stvarno znanje.

Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, školsku 2023/24. godinu 23.794 učenika završilo je odličnim uspjehom.

“Dok je 13.918 godinu završilo vrlodobrim, 9.873 dobrim, 2.036 dovoljnim i 203 nedovoljnim uspjehom”, precizirali su za Vijesti iz resora na čijem je čelu Anđela Jakšić-Stojanović.

Napomenuli su da se navedeni podaci ne odnose na prvi ciklus osnovne škole, “imajući u vidu da se kod ovih učenika primjenjuje opisno ocjenjivanje”.

Prema njihovim riječima, 5.986 srednjoškolaca je na kraju prethodne školske godine bilo odlično, dok je u svjedočanstvo 7.455 đaka unijet vrlodobar uspjeh.

“Dobrih učenika 7.696, 2.115 dovoljnih, a 155 je imalo nedovoljan uspjeh”, rekli su iz MPNI.

Kako su Vijesti ranije pisale, školsku 2023/24. završilo je oko 4.000 učenika – stranih državljana, a više od četvrtine je odlikaša.

“U prethodnoj školskoj godini 1.110 učenika postiglo je odličan uspjeh, 1.021 vrlodobar, 1.061 dobar, 364 dovoljan i 71 nedovoljan uspjeh. U školskoj 2024/25. godini strani državljani koji pohađaju srednju školu, odličan uspjeh postiglo je 279 učenika, vrlodobar 332, dobar 363, dovoljan 90 i nedovoljan 30”, rekli su iz MPNI.

Vukićević: Reklo bi se da nam nema ravnih

Mnogo odličnih zabrinjava i zaposlene u školama.

“Broj odličnih učenika osnovnih škola alarmira i na osnovnu takvih rezultata bi se reklo da bivamo najpametnija nacija na kugli zemaljskoj”, kazao je “Vijestima” direktor podgoričke OŠ “Vuk Karadžić” Budimir Vukićević.

Prema njegovim riječima, nesavjesnim i šablonskim davanjem ocjena srozava se obrazovni sistem u Crnoj Gori.

“Treba da stavimo prst na čelo i da se zapitamo. Obrazovanje je živa materija. Priča se da ćemo preuzeti švedski model obrazovanja. Očigledno je da se naš, trenutni, nije pokazao kao dobar”, kazao je Vukićević.

Napominje da zemlje Evropske unije (EU) imaju jasan model obrazovanja, koji je, kaže on, dostupan svima – učenicima i odraslima.

“Zahvaljujući tom modelu se stvara koristan član društva. Dijete od 15 ovdje nije osposobljeno za život. Što se tiče obrazovnog sistema u Crnoj Gori – u osnovnoj školi se, ipak, radi najviše. Sve ostalo, mogu slobodno naglasiti, jesu neke vrste oscilacija. Kada je riječ o fakultetima, vidite i sami, diploma može lako da se kupi”, ističe Vukićević, dodajući da je neophodno uvesti i sprovoditi redovno testiranje znanja učenika.

“Toliko veliki broj odličnih đaka, pa i sama diploma ‘Luča’ gubi draž. Treba se posvetiti tome da djeca budu osposobljena za dalji život. Znam da je odličan uspjeh želja nekih roditelja, pogotovo onih koji nijesu nešto postigli kada je u pitanju nauka. Previše zahtijevaju od djece. Angažuju privatne profesore, u trci su za savršenijim mladim osobama, ali nije to to”, ocjenjuje Vukićević.

Naglašava da je potrebno hitno izvršiti temeljnije promjene obrazovnog sistema.

“Nijesmo nepametna nacija, ali imamo mnogo pametnih ljudi. Razumijem da se mi ugledamo u programe drugih država, ali sam protiv svega toga. Nijesmo velika destinacija, a ni populacija…”, kazao je on.

Kaluđerović: Sistemski pritisak

Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović rekla je “Vijestima” da je praksa pokazala da Crna Gora ima model obrazovnog sistema koji se fokusira na kvantitativne, a ne kvalitativne rezultate.

“To je dovelo i do hiperprodukcije visokoškolaca, jer su za upis na studije uglavnom uslov prethodne odlične ili vrlo dobre ocjene. Sve to kreira jedan začarani krug, koji vrti sistemski pritisak da se broj odličnih učenika poveća, a nema pokrića u kvalitetu koji bi stojao iza većine odličnih ocjena”, kazala je Kaluđerović.

Naglasila je da rezultati PISA testiranja za petnaestogodišnjake, kao i druga takmičenja svjedoče da su kvalitet i kvantitet odlikaša u neskladu, kao i da odlične ocjene ne odražavaju stvarno znanje i kompetencije učenika.

“Umjesto da se razvijaju njihovi kreativni i analitički kapaciteti, čini se da ambicije različitih aktera utiču da se učenici usmjeravaju ka ‘mehaničkim’ peticama, a najmanje su to ambicije đaka. U mnogim slučajevima, učenici imaju visoke ocjene zato što su dobri u učenju napamet, a izostaje izgrađivanje njihove sposobnosti da povežu stečeno znanje sa stvarnim životom i problemima”, rekla je.

Crnogorski đaci su na PISA testiranju (Program za međunarodno ocjenjivanje učenika) za 2022. godinu, ostvarili najgori rezultat u protekloj deceniji. “Vijesti” su ranije objavile da su petnaestogodišnjaci u segmentu naučna pismenost na 62. mjestu, čitalačka na 56, a matematička na 54. mjestu. PISA je sistem rangiranja obrazovnih standarda za petnaestogodišnjake, koji je uvela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD)…

Kaluđerović je istakla da veliki broj odličnih srednjoškolaca može da ukaže na to da je “sistem ocjenjivanja u srednjim školama nešto stroži ili da je konkurencija među učenicima veća”.

“Pa se samim tim i ocjene, s obzirom na postavljene kriterijume, manje dodjeljuju. Naravno, treba imati u vidu i da su učenici tada u osjetljivom dobu koji ima uticaja na motivaciju ako nemaju adekvatnu podršku porodice. Programi su zahtjevniji i učenici se često selektuju prema sposobnostima i usmjerenjima za ono što žele da uče. Učenici gimnazija i stručnih škola određenih smjerova često se suočavaju sa rigoroznijim ispitima, dok đaci škola sa specifičnim profilima/zanatima mogu imati lakše uslove”, rekla je.

Izvor: Vijesti