Novorođenčad uglavnom, imaju predivnu plavu boju očiju i ona će se u većem broju slučajeva, promijeniti u zelenu ili braon boju. Razlog za to je mala količina melanina, pigmenta koji određuje boju očiju i kojeg sadrži dužica oka.
Melanin je pigment koji određuje boju očiju, kose i kože. Reaguje na sunce i svjetlost i mijenja boju u tamniju.
Boja očiju rezultat je pigmentacije strukture koja se zove dužica, koja okružuje malu crnu rupu u centru oka (zenica) i pomaže u kontroli koliko svjetla može ući u oko. Ne postoji plavi ili zeleni ili sivi pigment. Jedini pigment koji imamo u očima je braon, a njegova količina određuje da li će osoba imati svetle ili tamne oči.
Kada se završava promjena boje očiju?
Promjena boje očiju završava između 6. i 9, mjeseca života bebe, stvaranjem potrebne količine pigmenta. U uzrastu od 1 godine, djeca imaju definisanu boju očiju, iako kod neke boja može da se mijenja do 6. godine, a kod 10% ljudi i tokom života.
Boja očiju se nasleđuje, genetika je bitna?
Boja očiju je definisana nasleđem i zavisi od gena roditelja. Postoji više gena koji određuju boju. Međutim, roditelji imaju svoj genetski kod i u njemu sačuvane gene svojih roditelja i drugih predaka. Tako dijete može imati drugačiju boju od roditelja zbog gena babe i djeda… Genetske varijacije ponekad daju neočekivane rezultate. Jednostavna računica za određivanje boje očiju djeteta, prema tome ne postoji.
Ukoliko oba roditelja imaju braon oči 6% djece može imati plave oči. Ako oba roditelja imaju plave oči 99 % djece nasleđuje plave oči, a ne može da ima braon. Kod roditelja sa zelenim očima 75 % djece ima zelene oči i 1% braon.
Djeca sa svjetlijim očima su podložnija fotofobiji (ojsetljivost na sunčanu svjetlost), jer svijetle oči imaju manje pigmenta za zaštitu. Svakako, sva djeca tokom ljeta treba da imaju zaštitu od pretjeranog sunčevog zračenja, da nose šeširiće, kapice i malo starija djeca i naočare za sunce sa zaštitom od UV zračenja.
Heterokromija
Dijete može da ima ima različite boje očiju (Heterokromija). Na primjer jedno oko je plave, a drugo smeđe boje. Rezultat je manjka ili viška melanina prisutnog u šarenici oka. Najčešće je heterokromija urođena, benigna, i rezultat genetskog nasleđa. Genetske mutacije tokom embrionalnog razvoja.
U nekim slučajevima, heterokromija je simptom nekog drugog stanja koje je prisutno od rođenja. Ili se razvija ubrzo nakon toga. Ako vaše novorođenče ima različitu boju očiju, obratite se svom pedijatru, koji će vas uputiti kod oftamologa na pregled.
Izvor: Trudnoća i zdravlje