Registar počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode djece tehnički je završen kao softversko rješenje, kako je i bilo najavljeno, 15. decembra, a u Ministarstvu pravde očekuju podatke Vrhovnog suda koji treba da budu unijeti u tu evidenciju.
Kako su saopštili za portal Roditelji.me, podaci od Vrhovnog suda sa pravosnažnim presudama počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode biće unijeti u posebnu evidenciju kada pristignu.
“Posebna evidencija o licima osuđenim za krivična djela po članu 123a Krivičnog zakonika Crne Gore, tj. registar počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode djece tehnički je završen kao softversko rješenje 15. decembra 2023. godine. Međutim, trenutno u njemu nema podataka o počiniocima, jer podaci treba da se dobiju od Vrhovnog suda Crne Gore, kome je upućen dopis”, pojasnili su iz Ministarstva pravde.
Izmjenama Krivičnog zakonika, koje su usvojene prije više od dvije godine, u decembru 2021, predviđena je, osim registra, i primjena posebnih mjera nadzora za počinioce djela protiv polne slobode maloljetnika. Iz Ministarstva pravde ranije su kazali da sprovođenju posebnih mjera nadzora treba da prethodi donošenje podzakonskih akata, što je u nadležnosti drugih resora.
“Iz Ministarstva unutrašnjih poslova su nas obavijestili da je u toku izrada Nacrta podzakonskog akta koji će u narednom periodu dostaviti Ministarstvu pravde radi davanja sugestija i mišljenja”, istakli su danas iz Ministarstva pravde.
Odredbama Krivičnog zakonika, koje su stupile na snagu prije dvije godine, predviđeno je, između ostalog, da osobe koje su osuđene za krivična djela protiv polne slobode učinjenih nad djecom snose i dodatne pravne posljedice. Za njih je previđen prestanak javne funkcije, kao i prestanak radnog odnosa ili obavljanja određenog poziva, djelatnosti ili dužnosti koje podrazumijevaju rad sa maloljetnim licima.
Posebne mejre nadzora podrazumijevaju da poslije izdržane kazne zatvora počinioci ovih krivičnih djela budu u obavezi da se javljaju policiji, a sudovi bi trebalo da mogu da im zabrane posjećivanje mjesta na kojima se okupljaju djeca – vrtića, škola i dvorišta tih ustanova, igrališta… Jedna od njihovih obaveza bila bi i da, nakon izlaska iz zatvora, odlaze u profesionalna savjetovališta i ustanove i prijavljuju nadležnima promjene prebivališta, boravišta ili radnog mjesta, kao i odlazak u inostranstvo. Mjere posebnog nadzora bi se sprovodile 20 godina poslije izvršenja kazne zatvora ili kazne dugotrajnog zatvora, uz mogućnost ukidanja.
Krivičnim zakonikom predviđen je i način funkcionisanja registra, što predviđa da se podaci iz posebne evidencije mogu dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, odnosno nadležnoj organizacionoj jedinici policije, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti.
“Podaci iz posebne evidencije mogu se, na obrazložen zahtjev, dati i državnom organu, privrednom društvu, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako još traju pravne posljedice osude. Državni i drugi organi, kao i pravna lica ili preduzetnici koji rade sa maloljetnim licima dužni su da zatraže podatak da li je lice koje treba da zasnuje radni odnos kod njih, odnosno obavlja poslove sa maloljetnim licima, upisano u posebnu evidenciju. Podaci iz posebne evidencije mogu se dati i inostranim državnim organima, u skladu sa međunarodnim sporazumom”, navodi se u Krivičnom zakoniku Crne Gore.
