Rezultati PISA testiranja govore u prilog tome da učenici naši nažalost stiču nefunkcionalna znanja i u tome nema dileme. Uglavnom se radi o znanju koje oni reprodukuju za ocjenu, bez obzira o kojem se nivou obrazovanja govori i nažalost ta znanja ne umiju da primijene u realnom kontekstu, poručila je na konsultativnom saslušanju na sjednici skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Posebno je zabrinjava što imamo veoma mali broj „izvanrednih“.
“To ukazuje na novi problem kad se uporedi broj dobitnika diplome luča u osnovnim i srednjim školama. U osnovnim školama imamo osam i po odsto lučonoša, pa kad uporedimo to sa ovim rezultatima testiranja onda vidimo da imamo problem i sa kriterijumima ocjenjivanja”, navela je Jakšić Stojanović.
Ukazala je na to da se od 2006. godine naši učenici ne mogu pohvaliti dobrim rezultatima na PISA testiranjima.
“Analizirala sam rezultate svih testiranja i ono što prvo upada u oči je da smo uvijek bili ispod prosjeka. Dobro je da smo se sad prvi put stvarno svi zapitali što je do ovoga dovelo i što je potrebno uraditi da bi se to popravilo”, istakla je Jakšić Stojanović.
Koraci
Ona smatra da je potrebno jednom za svagda staviti tačku na politizaciju obrazovnog sistema.
“U obrazovanju ne smije biti naših, vaših, njihovih – podobnih i nepodobnih. Kad ovo kažem mislim i na direktore i na nastavno osoblje. Sve dok to svi ne razumijemo na pravi način, naš obrazovni sistem ne može da ide naprijed”, istakla je Jakšić Stojanović.
Rekla je da će se tokom svog mandata zalagati za depolitizaciju obrazovnog sistema.
“Mislim da sam to u dosadašnjem radu već pokazala činjenicom da su dvije državne sekretarke osobe koje nemaju nikakve veze sa politikom već sam se vodila isključivo njihovim biografijama, stručnošću, referencama. Bez depolitizacije ne možemo napraviti ništa, PISA je samo jedan segment koji govori o kvalitetu obrazovnog procesa, ali ni u jednom ne možemo napraviti napredak ukoliko ne shvatimo da je obrazovanje od javnog interesa i definitivno tačka spajanja svih nas”, poručila je ministarka.
Ocijenila je da je potrebno analizirati nastavne planove i programe.
“Svima je jasno da sa našim nastavnim planovima i programima nešto nije u redu. Vidi se da nemamo dovoljan fond časova iz oblasti prirodnih nauka, očigledno je da nedostaju predmeti i metode i tehnike rada koji podstiču učenike i studente na kritičko razmišljanje. Našim učenicima i studentima nedostaju tkz. meke vještine, moramo poraditi na emocionalnoj inteligenciji jer u njoj često leži uspjeh obrazovnog procesa. Neophodno je uraditi analizu i reviziju udžbenika, mislim da je to svima i više nego jasno. Neophodno je raditi na unapređenju metoda i tehnika rada, meni se čini da smo nedovoljno vremena, pažnje i finansijskih sredstava uložili u kontinuiranu edukaciju prosvjetnih radnika. I oni su ti koji moraju da prate sve novine u obrazovnom sistemu”, ukazala je Jakšić Stojanović.
Treba, poručuje, da budemo svjesni da se promjene brzo dešavaju.
“Stvarno moramo da nekako i obrazovni sistem učinimo takvim da možemo brzo da se prilagodimo. Naš obrazovni sistem je na svim nivoima nekad vrlo krut, rigidan i sve promjene koje se dešavaju se dešavaju previše sporo. To bi trebalo da mijenjamo”, navela je Jakšić Stojanović.
Smanjiti administrativne obaveze
Smatra da je neophodno raditi na smanjivanju dijela administrativnih obaveza.
“Uveli smo nešto što se zove digitalizacija, elektronske servise – od kojih se očekivalo da će olakšati rad prosvjetnih radnika, međutim mi smo to zakomplikovali, pa nastavnici umjesto da nešto unose elektronski – oni sad em unose elektronski i ručno… Da situacija bude još gora – ne može ni odštampano nego mora da bude ručno pisano jer postoje pravilnici iz negdje 2010/2011/2012 koji nažalost nijesu promijenjeni, i mi zbog jedne stvari kao što je promjena pravilnika smo uspjeli da zakomplikujemo prosvjetnim radnicima život i da od nastavnika koji bi trebalo da se bave obrazovnim procesom i napravimo administrativne radnike”, istakla je Jakšić Stojanović.
Kaže da infrastruktura nije suštinsko ali jeste značajno pitanje.
“Znate u kakvim uslovima uče naši đaci. Zaista mislim da je tužno da u 21. vijeku ja kao veliki domet ističem da je škola dobila grijanje jer se đaci na sjeveru u pojedinim školama griju na drva. Opet da pomenemo one čuvene čučavce u 21. vijeku u školskim ustanovama – to mislim da je sramno”, dodala je resorna ministarka.
Poručila je da ne možemo govoriti o digitalizaciji kad su računari u školama stari 20-30 godina ili imamo jedan računar na desetoro djece.
“U takvim uslovima ne možemo da govorimo o digitalizaciji nego je neophodno stvoriti preduslov – što smo uradili u prethodnom periodu: potpisali ugovor, da platimo opremu i obezbijedimo je crnogorskim školama”, navela je ona.
Saopštila je da su u Ministarstvu prosvjete prekjuče imali sastanak sa ambasadorkom pri Evropskoj uniji Oanom Kristinom Popom i da su dobili sredstva od milion eura za strategiju obrazovnog procesa.
“To je jedan krovni dokument gdje će biti uključeni svi relevantni akteri. Ta strategija trebalo bi da nam posluži kao putokaz za sve nivoe u obrazovnom sistemu. Ono što je vrlo važno, a stavili smo u plan rada Vlade je izmjena svih zakonskih rješenja i naravno priprema svih strategija za sve nivoe obrazovanja. Kad su u pitanju zakonska rješenja, na svim nivoima obrazovanja imamo velike probleme – znate što se desilo sa Zakonom o visokom obrazovanju koji je tri- četiri godine u proceduri… Formira se radna grupa, pa je nema, pa se organizuje javna rasprava na kojoj bude tekst zakona koji ljudi tada prvi put vide.. pa se formira druga radna grupa… i tako već tri godine nemamo zakon”, navela je Jakšić Stojanović.
Problem školskih odbora
Rekla je da je jedan od ključnih problema funkcionisanje školskih odbora.
“Novim zakonom je predviđeno da izbor direktora bude u rukama školskih odbora, razumijem da je namjera dobra i ideja depolitizacija obrazovnog sistema, ali je nekad i najbolje namjere teško realizovati u praksi. Sad imamo članove školskih odbora koji se tretiraju kao javni funkcioneri, svi ti ljudi treba da prijave imovinu. Zamislite škole u Murini ili Petnjici i onog čovjeka koji čuva ovce a kojeg ja treba da ubijedim da je on javni funkcioner i da treba da prijavi imovinu Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) pri čemu on kao član školskog odobra prima nula eura nadoknade”, rekla je ministarka.
Istakla je i aktuelni problem da ogroman broj članova školskog odbora podnosi ostavke i da je veoma teško naći nove.
Predložila je da je potrebno posebnu sjednicu posvetiti ovom pitanju, ali i da održavaju kvartalne sjednice.
Drugi problem je, kaže, što je u pojednim školama inspekcija više puta utvrdila nepravilnosti, a da školski odbor iz nekog razloga nije pokrenuo inicijativu za smjenu direktora/ce.
“U takvim uslovima vrlo je teško voditi obrazovni sistem i ja kao ministarka imam obavezu i odgovornost a nemam pravo. Kad se desi bilo što u Crnoj Gori – počev od toga da prokišnjava krov, preko nasilja, da se pojavila neka anketa u školi, od sitnih do krupnih problema.. svi traže izjavu od ministra. Međutim, kad treba da se donese odluka, ona je prepuštena školskom odboru”, dodala je Jakšić Stojanović.
Izvor: Pobjeda