Piše: dr Vjera JANKOVIĆ

Gojaznost znači višak tjelesnih masti. Par kilograma viška ne znači pod obavezno da je vaše dijete gojazno. Međutim, to često ukazuje na sklonost ka lakom dobijanju kilograma, pa prema tome i potrebom za posebnim režimom ishrane i fizičke aktivnosti. Gojaznost se najčešće javlja oko 5-6 godina života ili u vrijeme puberteta. Brojna istraživanja su pokazala da dijete koje je gojazno u uzrastu od 10 do 13 godina ima 80% šanse da bude gojazno i kasnije u odraslom dobu.

Šta dovodi do gojaznosti?

Uzroci gojaznosti su kompleksni i brojni i uključuju genetske, biološke, kulturološke i sociološke faktore. Jednostavno rečeno, do gojaznosti dolazi kad se unosi više kalorija nego što organizam može da potroši. I ako pojedina oboljenja mogu dovesti do razvoja gojaznosti, u svega 1% slučajeva gojaznost je posljedica realnog medicinskog problema.

Da li je moje dijete gojazno?

Ako imate bilo kakvu sumnju povedite svoje dijete kod pedijatra koji će na osnovu tjelesne težine i visine djeteta izračunati index tjelesne mase i pomoću specijalnih karti rasta vam dati preciznu informaciju o stanju uhranjenosti vašeg djeteta. Ako se procijeni da se radi o gojaznosti, dijete se upućuje endokrinologu, koji u odnosu na uzrast i pol određuje dijetu po broju kalorija koja neće ometati normalan rast i razvoj djeteta. Koliko ovaj problem može uticati na emotivni život djeteta je veliko poglavlje koje se naknadno otvara.

Kako liječiti gojaznost?

Liječenje gojaznosti je jednostavno za reći, a mnogo komlikovano da se sprovede: promjena načina života, korekcija ishrane i povećana fizička aktivnost. Gubitak kilograma bi trebao da bude postepen, pola kilograma sedmično,tj 10 % od ukupne tjelesne mase.

Šta možete uraditi sami?

Ishrana
– promijeniti način ishrane,naučite dijete da jede sporije, da se uobroči;
– spremajte zdrave izbalansirane obroke i jedite zajedno kao porodica;
– smanjite veličinu porcije, a prepustite djetetu da traži još ako želi. Posuda sa jelom ne treba da stoji na stolu.
– kupujte i nudite dijete sa više voća i povrća;
– kupujte manje gaziranih i slatkih napitaka, grickalica i slatkiša;
– potrudite se da vaše dijete doručkuje svaki dan, jer će preskakanjem doručka dijete biti umorno i gladno tokom dana, a i tako ćete ga spriječiti da u školi jede brzu hranu;
– nudite dijete vodom i obranim mlijekom prije nego sokom. Ako vaše dijete ne može bez soka preporuke su do 160 ml dnevno za djecu uzrasta 1-6 god. odnosno 220-350 ml za 7-18 god;
– nikako ne koristite hranu kao nagradu.

Fizička aktivnost
– dajte dobar primjer djetetu – ako vidi da ste i vi fizički aktivni i da uživate u tome, ono će prihvatiti takav obrazac ponašanja;
– budite aktivni zajedno kao porodica;
– upišite dijete na sport koji voli;
– odredite koliko vremena će dijete provesti ispred TV-a,kompjutera;

Budite podrška svom djetetu, bodrite ga, radite na njegovom samopouzdanju.

Koji su rizici i komplikacije gojaznosti?

– povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti;
– visok krvni pritisak;
– dijabetes;
– problemi sa disanjem.

PZU Doktorica Mica