Sve veći broj maloljetnika koji se upuštaju u svijet igara na sreću, o čemu svjedoče i rezultati ESPAD istraživanja, a ni zabrinjavajući broj kladionica i automata skrivenih u kafićima u blizini škola, nijesu alarm da Crna Gora odlučnije zaštiti najranjivije od ove pošasti. To smatraju u civilnom sektoru, odakle već mjesecima stižu apeli da država mora odlučnije da reguliše tu oblast. Sa druge strane, predstavnici Vlade tvrde da predloženim izmjenama Zakona o igrama na sreću, koji je u skupštinskoj proceduri, štite prvenstveno mlade.

Nevladine organizacije, okupljene oko inicijative koju je pokrenuo ADP ZID, traže od nadležnih da se u zakon uvrste konkretne intervencije – poput obaveznih registracionih kartica za sve igrače, zabrane spoljnog oglašavanja i uklanjanja terminala za klađenje sa javnih i lako dostupnih mjesta. Ipak, ovi prijedlozi nijesu postali zvaničan dio parlamentarne rasprave.

Iz Uprave za igre na sreću poručuju da je borba protiv maloljetničkog klađenja jedan od prioriteta u njihovom radu, što se, kako kažu, ogleda i u kontinuiranom sprovođenju nadzora, kao i u saradnji sa drugim institucijama kroz potpisivanje memoranduma o saradnji i uspostavljanja zajedničkih aktivnosti usmjerenih na edukaciju mladih i prevenciju zavisnosti.  Ističu da se posebna pažnja posvećuje kontroli udaljenosti kladionica od obrazovnih ustanova, gašenju ilegalnih sajtova i unapređenju digitalnog nadzora, a sve u cilju stvaranja sigurnijeg okruženja za djecu i mlade.

Prema rezultatima ESPAD istraživanja, sprovedenog prošle godine među učenicima prvog razreda srednjih škola, u prosjeku 23% njih je navelo da su se u posljednjih 12 mjeseci kockali za novac. Ovaj evropski prosjek odnosi se i na našu državu.

Otprilike dvije trećine (65%) učenika, koji su izjavili da su se kockali za novac, činili su to putem internetskih platformi ili u kombinaciji sa klađenjem u objektima. Najveći udio u ovoj statistici zabilježen je u Švedskoj (81%), Sloveniji (77%), Kosovu (76%), Islandu (75%), Crnoj Gori (75%), Bugarskoj i Slovačkoj (po 74%), dok su najniži udjeli u Italiji (28%) i Španiji (44%).

Registracione kartice bi udaljile djecu od kocke

Iz ADP ZID podsjećaju da upravo njihov prijedlog izmjena Zakona o igrama na sreću podrazumijeva set mjera, usmjerenih na zaštitu maloljetnika, prevenciju zavisnosti i odgovorno priređivanje igara na sreću.

“Smatramo da samo sveobuhvatni paket mjera može da dovede do istinske zaštite građana, a naročito djece i mladih, koji su trenutno najugroženija i najmanje zaštićena grupa kada je riječ o ovom problemu”, pojasnili su iz ove NVO.

Mjere koje predlažu podijeljene su u tri paketa. Prvi se fokusira na zaštitu maloljetnika i građana i tu je ključna mjera uvođenje registracionih kartica, koje bi bile obavezne za sve korisnike, kako online tako i u fizičkim prostorima. Kartice bi bile povezane sa softverskim nalogom, što bi omogućilo kontrolu pristupa i onemogućilo maloljetnicima da se uključe u igre na sreću. Ove kartice bi se mogle dopunjavati gotovinski ili putem bankovnog računa – ukoliko korisnik to odluči – što omogućava uvid u obrasce ponašanja igrača i eliminiše anonimnost.

“Ova mjera stvara osnovu za uvođenje dodatnih zaštitnih mehanizama i omogućava detaljnu evidenciju uplata i isplata”, kažu u ZID-u.

U okviru ovog paketa predvidjeli su i zabranu spoljnog oglašavanja – to znači uklanjanje svijetlećih reklama sa objekata, uklanjanje reklamnih i vizuelno privlačnih elemenata sa eksterijera prostora igara na sreću, kao i zabranu reklamiranja preko sportske opreme u seniorskim kategorijama. Predviđa se i uklanjanje svih terminala koji se nalaze izvan objekata, jer su upravo ovakvi vidovi oglašavanja i dostupnosti često, kako ističu, okidač za radoznalost i ulazak maloljetnih lica u svijet kocke.

Drugi paket mjera, kako kažu, odnosi se na odgovorno privređivanje. Ovdje je posebno važno uvođenje mehanizma samoisključenja, koji omogućava osobi da sama zatraži da joj se onemogući pristup igrama na sreću na određeni period. Takođe, obavezna bi bila i specijalizovana obuka zaposlenih, kako bi oni znali da prepoznaju znakove problematičnog ponašanja kod korisnika i reagovali na odgovoran način-

Treći paket podrazumijeva konkretne mehanizme pomoći osobama koje su već u problemu.

“Uvele bi se dnevne i mjesečne limite za učestvovanje u igrama, a 10% prihoda koje država ostvaruje od ove industrije bi se izdvajalo za tretman, podršku i prevenciju zavisnosti. Pozvali bismo i same privređivače da učestvuju u ovom fondu solidarnosti, čime bi pokazali društvenu odgovornost,” kažu iz ADP ZID.

Pokušavaju, kako su rekli, da utiču na poslanike i lobiraju da se ovi prijedlozi uvrsti u parlamentarnu proceduru.Njihov cilj je da neko od poslanika, ko ima kapaciteta i integritet, prepozna značaj ovih mjera i izađe sa inicijativom za izmjenu zakona. Predstavnici ZID-a imali su sastanke sa gotovo svim relevantnim ministarstvima koja mogu biti uključena u rješavanje ovog problema, i pokušavaju da izgrade, kako navode, što širu podršku među donosiocima odluka.

I pored toga, nema najava da će njihovi konkretni amandmani biti usvojeni, niti su se do sada zvanično našli na dnevnom redu. Za ZID je zabrinjavajuće što, i pored detaljne pravne argumentacije i javnog interesa, prijedlog ostaje ignorisan.

Dodaju da, nažalost, bez uvođenja njihovih konkretnih mjera, neće doći do stvarnog pomaka.

“Trenutno predložene mjere kao što su određivanje udaljenosti kladionica od škola ili zabrana oglašavanja do 22 časa – same po sebi neće donijeti značajne rezultate. Na primjer, ako bi se striktno ograničio spoljni izgled objekata i zabranila reklamiranja u seniorskom sportu putem sportske opreme, izbjegla bi se empatizacija kod djece. Takođe, uvođenjem registracionih kartica i uklanjanjem terminala van objekata, maloljetnicima bi se značajno otežao pristup onima koji ne ispunjavaju uslove. Dakle, bez ovih mjera, sve ostalo ostaje više simbolično nego efikasno”, ističu u ADP ZID.

U Upravi za igre na sreću ocjenjuju da su u proteklom periodu značajno unaprijedili sistem nadzora nad priređivačima igara na sreću, posebno u dijelu zaštite maloljetnika.

Od 1. novembra 2024. godine uveli su novi jedinstveni informacioni sistem za onlajn nadzor priređivača, što omogućava, kako kažu, centralizovanu i pouzdanu evidenciju svih aktivnosti u ovoj oblasti, efikasnije praćenje poštovanja zakonskih propisa i bržu reakciju na eventualne nepravilnosti.

“Svi priređivači su obavezni da budu povezani na ovaj sistem, čime se značajno povećava transparentnost i kontrola njihovog rada. Time je povećana transparentnost i odgovornost priređivača, što predstavlja važan korak u zaštiti najranjivijih društvenih grupa, naročito djece i mladih“, ističu iz Uprave za igre na sreću.  

Sporna razdaljina od škola

Udaljenost kladionica od osnovnih i srednjih škola ubuduće ne može biti manja od 150 metara, a do sada je ta razdaljina iznosila minimum 250 metara, bez preciziranog načina mjerenja.

Izmjenama je propisano da nova udaljenost predstavlja putanju vazdušne linije od najbliže tačke ustanove (zgrade) do najbližeg ulaza u objekat u kojem se priređuju lutrijske igre na sreću i posebne igre na sreću.

U Upravi za igre na sreću smatraju da se na ovaj način obezbjeđuje dosljednost u primjeni zakonskih odredbi, način mjerenja je transparentniji i podložan kontroli od strane licenciranih geodetskih organizacija, što doprinosi boljoj zaštiti djece i mladih.

„Najčešća praksa mjerenja udaljenosti, sve do dolaska novog menadžmenta Uprave, bila je da se ona određuje najkraćom bezbjednom pješačkom putanjom od ulaza u obrazovnu ustanovu do ulaza u objekat u kojem se priređuju igre na sreću. Sada se udaljenost mjeri do najbližeg ulaza u dvorište škole, što dodatno udaljava objekte za igre na sreću od obrazovnih ustanova i doprinosi boljoj zaštiti maloljetnika“, ističu iz UIS-a.

Iako novi zakon jasnije definiše minimalnu udaljenost između kladionica i obrazovnih ustanova, u civilnom sektoru smatraju da to nije dovoljno.

“Djeca i dalje svakodnevno prolaze pored ovih objekata, bez obzira na to koliko su udaljeni od škola. Zato je na primjer spoljni izgled objekata mnogo važniji – ukoliko izostanu reklamni elementi i vizuelno privlačan dizajn, interesovanje djece se može smanjiti. Osim toga, kao što je ranije pomenuto, uvođenjem registracionih kartica – onemogućava se ulaz maloljetnicima u ovim prostorijama. Tako da, u poređenju sa našim prijedlogom, maloljetnicima ostaju i dalje dostupni svi oblici kockanja – od prostora igara na sreću, online pristupa, kao i terminala u kafićima i prodavnicama, što ovu mjeru čini suštinski neefikasnom. Kombinovanjem svega pomenutog zajedno sa preostalim mjerama koje smo predložili, efekat bi bio daleko veći”, ističu iz ADP ZID.

Uprava za igre na sreću trenutno, kako ističu, sprovodi  sveobuhvatnu reviziju svih lokacija objekata za igre na sreću u Crnoj Gori. Posebnu pažnju, kako kažu, posvećuju slučajevima gdje postoji sumnja da nije poštovana zakonski propisana udaljenost od obrazovnih ustanova.

„U takvim situacijama, priređivači će najprije biti upozoreni da otklone nepravilnosti, a ukoliko to ne učine, Uprava će pristupiti oduzimanju koncesije na tim lokacijama. Naš cilj je dosljedno sprovođenje zakona i zaštita najmlađih, što potvrđujemo konkretnim mjerama i odlučnošću da sankcionišemo svaki pokušaj zaobilaženja propisa“, ističu iz Uprave za igre na sreću.

Efekti mjera nadzora

U ADP ZID smatraju da do sada Zakon nije omogućavao efikasan rad nadzornih mehanizama, jer nije bio dovoljno precizno regulisan.

“Inspektori su mogli izreći kaznu samo ako zateknu maloljetnika u samom činu – dakle, u momentu kada uplaćuje tiket. Čak i tada, radnici su se mogli opravdati tvrdnjom da su mislili da je lice punoljetno, čime se odgovornost lako izbjegavala”, ističu iz ZID-a.

Iz Uprave za igre na sreću navode da su tokom 2024. godine, shodno svojoj nadležnosti, a u cilju sprečavanja nelegalnog poslovanja i kršenja člana 14a Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja i zbog sumnje na kršenje odredbi čl. 12, 49, 55 i 68f Zakona o igrama na sreću, Upravi za inspekcijske poslove uputila 15 inicijativa za vršenje inspekcijskog nadzora i preduzimanje mjera nadzora.

Po većini navedenih inicijativa izdato je više prekršajnih naloga ili podnijeti zahtjevi za pokretanje prekršajnih naloga po kojima su pokrenuti postupci pred nadležnim sudom za prekršaje.

U prvih pet mjeseci ove godine, Uprava je podnijela 21 inicijativu nadležnoj inspekciji za igre na sreću za vršenje inspekcijskog nadzora, na osnovu čega su nadležni inspektori napisali prekršajne prijave za devet priređivača.

Ističu da su tokom prošle godine, uputili više dopisa Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) sa zahtjevom za blokiranje i onemogućavanje pristupa internet sajtovima koji se bave nelegalnim priređivanjem igara na sreću putem interneta odnosno drugih telekomunikacionih sredstava.

„Agencija je, postupajući po tim zahtjevima, naložila telekomunikacionim operatorima da svojim korisnicima onemoguće pristup navedenim sajtovima. Kao rezultat tih aktivnosti, blokirane su 363 internet adrese. U ovoj godini, Uprava je uputila zahtjev za provjeru i blokiranje ukupno 29 IP adresa, kako bi se učinile nedostupnim za nezakonito priređivanje igara na sreću putem interneta. Ova aktivnost predstavlja važan segment u borbi protiv nelegalnog onlajn klađenja i zaštiti mladih od nedozvoljenog pristupa igrama na sreću“, ocjenjuju u Upravi.

Takođe, postupajući po prijavama radi utvrđivanja nepostojanja propisane udaljenosti iz člana 3a Zakona o igrama na sreću, u slučajevima ranije dodijeljene koncesije nakon utvrđene neispunjenosti udaljenosti, Uprava za igre na sreću oduzela je više koncesija za priređivanje igara na sreću na pojedinim lokacijama.

„Poseban fokus usmjeren je upravo na kontrolu poštovanja zakonskih odredbi o minimalnoj udaljenosti kladionica od obrazovnih ustanova. Konkretno, na lokaciji u Ulici Vasa Raičkovića u Podgorici, gdje se nalazi više srednjih škola, oduzete su koncesije za dva priređivača zbog neispunjavanja uslova udaljenosti. Pored toga, na lokaciji u ulicama Zmaj Jovina i Kozaračka, u neposrednoj blizini osnovne škole, od ukupno pet priređivača, za četiri nije produžena koncesija, dok je preostalom priređivaču takođe najavljeno da neće dobiti produženje koncesije iz istih razloga. Ovakvi primjeri potvrđuju odlučnost Uprave u sprovođenju zakona i zaštiti prostora oko škola od negativnog uticaja igara na sreću“, navode oni.

Nelegalni automati poseban izazov

Poseban izazov kada je riječ o maloljetničkom klađenju su automati skriveni u ugostiteljskim objektima, koje najčešće i posjećuju maloljetnici.

Iz Uprave kažu da, po prijavi ili saznanju o postojanju nelegalnih automata, iniciraju nadzor kod nadležne inspekcije za igre na sreću, koja je u sastavu Ministarstva finansija, Direktoratu za inspekcijski nadzor i zaštitu finansijskih interesa EU.

„U slučaju potvrde nepravilnosti, preduzimaju se zakonom propisane mjere i pokreću odgovarajući prekršajni i krivični postupci protiv odgovornih lica. Rješavanje problema nelegalnih automata zahtijeva kontinuiranu saradnju svih nadležnih institucija, kao i jačanje svijesti javnosti o štetnosti ovakvih pojava. Uprava za igre na sreću će i dalje inicirati redovne i vanredne kontrole, unapređivati sistem prijavljivanja i reagovanja na sumnje u nelegalne aktivnosti, te predlagati dodatne mjere za unapređenje zakonskog okvira i efikasnije sankcionisanje prekršilaca. Kako smo već naveli, poseban akcenat biće stavljen na zaštitu djece i mladih, kao i na edukaciju vlasnika ugostiteljskih objekata o zakonskim obavezama i posljedicama nepoštovanja propisa“, zaključili su iz Uprave za igre na sreću.

Ovaj sadržaj je dio projekta finansiranog kroz Podfond za dnevne, nedjeljne i periodične štampane medije i internetske publikacije Ministarstva kulture i medija.