https://www.roditelji.me Prvi roditeljski portal u Crnoj Gori Fri, 26 Apr 2019 07:10:53 +0000 en-GB hourly 1 https://wordpress.org/?v=6.1.7 https://www.roditelji.me/wp-content/uploads/2016/03/cropped-FlatLogoIconHuge-1-32x32.png https://www.roditelji.me 32 32 https://www.roditelji.me/blog/2019/04/26/crvenim-kupusom-do-tirkiznih-uskrsnjih-jaja/ https://www.roditelji.me/blog/2019/04/26/crvenim-kupusom-do-tirkiznih-uskrsnjih-jaja/#respond Fri, 26 Apr 2019 07:10:53 +0000 https://www.roditelji.me/?p=76591 Tirkizna je jedna od omiljenih i najoriginalnijih boja za farbanje jaja, a ukoliko ste se pitali kako da dobijete najbolju nijansu u nastavku teksta slijedi recept.]]> https://www.roditelji.me/blog/2019/04/26/crvenim-kupusom-do-tirkiznih-uskrsnjih-jaja/feed/ 0 http://hrana.roditelji.me/2016/12/10/kolaci-sa-dumbirom-gingerbread/#new_tab http://hrana.roditelji.me/2016/12/10/kolaci-sa-dumbirom-gingerbread/#new_tab#respond Sat, 10 Dec 2016 20:09:02 +0000 http://www.roditelji.me/?p=60274 Decembar je uveliko počeo, i praznici su sve bliži, što znači da je pravo vrijeme za ove kekse/kolače.]]> http://hrana.roditelji.me/2016/12/10/kolaci-sa-dumbirom-gingerbread/#new_tab/feed/ 0 http://hrana.roditelji.me/2015/09/10/predlozi-uzina-za-skolarce/#new_tab http://hrana.roditelji.me/2015/09/10/predlozi-uzina-za-skolarce/#new_tab#respond Thu, 10 Sep 2015 11:14:32 +0000 http://www.roditelji.me/?p=52837 Šta školarcima spremiti za užinu, a da bude raznovrsno i zdravo, pitanje je koje sebi postavljaju mnogi roditelji. Ideja nikada ne može da bude viška. Još ako imate više đaka, a time i različite nutritivne potrebe, smjene i dužinu ostajanja u školi, sa produženim ili bez produženog boravka... Zato smo i odlučili da prenesemo dio predlog jedne mame, koja na blogu Happy chez moi, piše između ostalog i o tome šta svojoj djeci priprema za užinu.]]> http://hrana.roditelji.me/2015/09/10/predlozi-uzina-za-skolarce/#new_tab/feed/ 0 https://www.roditelji.me/blog/2013/01/30/list-u-kapar-sosu-i-limunu/ https://www.roditelji.me/blog/2013/01/30/list-u-kapar-sosu-i-limunu/#respond Wed, 30 Jan 2013 12:10:41 +0000 http://www.roditelji.me/?p=6963 PIŠE: Žarko Vučinić, kuvar i nutricionista Potrebne namirnice za 4 osobe: –          800 gr fileta ribe list ili četri komada; –          200 gr putera; –          100 gr brašna; –          120 gr kapara; –          200 ml neutralne pavlake; –          40 gr kavijara; –          1 limun; –          Maslinovo ulje; –          So,biber; –          Peršun. Način pripreme: Filete ribe treba dobro osušiti ubrusom, potom ih nožem oblikovati. Krajeve možete ostaviti za čorbu na primjer, ili recimo rižoto. Kada smo ribu oblikovali i posušili, malo je posoliti, ne previše, malo pobiberiti i poprskati maslinovim uljem.Ribu ostaviti u frižideru da se marinira oko jedan sat. Nakon toga, u odgovarajući tiganj, rastopiti polovinu putera i malo dodati maslinovog ulja. Ribu uvaljati u brašno sa obje strane i staviti na ugrijani tiganj da se prži. Čim bude gotova sa jedne strane, pažljivo je treba okrenuti na drugu, najbolje je to uraditi spatlom i hvataljkama, vodeći računa da se riba ne prelomi. Kada je gotova, stavimo je na već na pripremjeni tanjir koji smo prekrili ubrusom da popije višak masnoće. Dobro je i prekriti je ubrusom jer ćemo tako otkloniti sav višak ulja. Na tiganju gdje smo spremali ribu, odlijemo ulje i sipamo kapare u cijelo, ne sjecekajući ih, a onda  dodamo neutralnu pavlaku. Ovo treba kuvati veoma kratko, na tihoj vatri. Potom dodati sitno sjeckani peršun, kavijar i na kraju vratimo ribu. Pošto smo filete ribe stavili u tiganj, pustimo da se lagano kračkaju par minuta na veoma tihoj vatri. Dodamo ostatak putera izrezan na listice i sok od jednog limuna. Kao prilog možete poslužiti kuvani krompir sitno sjeckan na kockice, pomijesan sa blitvom ili spanacem, koje ćete začiniti maslinovim uljem, limunovim sokom, sjeckanim bijelim lukom,  sa malo soli i bibera.  ]]> https://www.roditelji.me/blog/2013/01/30/list-u-kapar-sosu-i-limunu/feed/ 0 https://www.roditelji.me/blog/2013/01/14/principi-pravilne-ishrane-iii/ https://www.roditelji.me/blog/2013/01/14/principi-pravilne-ishrane-iii/#respond Mon, 14 Jan 2013 12:25:22 +0000 http://www.roditelji.me/?p=6772 PIŠE: Žarko Vučinić, kuvar i nutricionista Princip broj 5 – ishrana može značajno da kontroliše štetne efekte škodljivih materija. Priče o hemikalijama koje izazivaju rak redovno se pojavljuju u štampi. Akril-amid, vještački zaslađivači, nitrozamini, nitriti, Alar, heterociklicni amini i Aflatoksin su u eksperimentalnim istraživanjima bili povezani sa rakom. Postoji široko prihvaćeno gledište da rak izazivaju otrovne hemikalije koje ulaze u naša tijela na prikriven način. Na primjer, ljudi često navode brigu za zdravlje kako bi opravdali svoje protivljenje davanju antibiotika i hormona životinjama na farmama. Pretpostavka je da bi meso bilo bezbjedno za jelo kada ne bi imalo te neprirodne hemikalije u sebi. Međutim, prava opasnost od mesa je neravnoteža hranljivih materija, bez obzira na prisustvo ili odsustvo tih hemikalija. Davno prije nego što su savremene hemikalije počele da se stavljaju u našu hranu, kod ljudi je počeo da se javlja veći broj slučajeva obolijevanja od raka i srčanih bolesti kada su počeli da jedu više namirnica životinjskog porijekla. Drugi hemijski kancerogen koji izaziva zabrinutost je akrilamid, koji se prvenstveno nalazi u prerađjenim ili prženim namirnicama kao što je čips. Tvrdi se da bi, ako bismo mogli efektivno da uklonimo ovu hemikaliju iz čipsa, on bio bezbjedan za jelo, iako sadrži izuzetno nezdrave, obrađene komade krompira natopljene mastima i solju. Izgleda da veliki broj nas traži žrtvenog jarca. Ne želimo da čujemo da naša omiljena hrana predstavlja problem zbog svog sadržaja hranljivih materija. Aflatoksin je hemikalije za koju se tvrdi da je veoma kancerogena. Istraživanja spovedena na pacovima su pokazala da su, čak i u slučaju velikih doza, mogli da budu zdravi, aktivni i bezbrižni ako su bili na ishrani sa malo proteina. Suština je da aktivnosti hemijskih kancerogena se prvenstveno kontroliše ishranom. Nije vam od velike koristi da se hranite organskom govedinom umjesto konvencionalnom koja je napunjena hemikalijama. Organska govedina može da bude marginalno zdravija, ali nikada ne bih rekao da predstavlja bezbjedan izbor. Oba tipa govedine imaju sličan sastav hranljivih materija. One hemikalije koje dovode do inicijacije raka su često one koje dospijevaju na naslovne strane. Međutim, ono što se ne pojavljuje na naslovnim stranama je činjenica da se proces razvoja bolesti nastavlja dugo nakon inicijacije, i ishranom može biti ubrzan ili zaustavljen tokom stepena promocije. Drugim riječima, ishrana je ta koja prvenstveno određuje da li će bolest ikada načiniti štetu. Princip broj 6  – ista ishrana koja sprječava bolest u ranim stupnjevima (prije dijagnoze), može takođe da zaustavi ili preokrene bolest u njenim kasnijim fazama (nakon dijagnoze). Vrijedi ponoviti da su hroničnim bolestima potrebne godine da se razviju. Na primer, smatra se da se rak dojke može inicirati u adolescenciji, a da se ne može uočiti do kraja menopauze! Sasvim je moguće da veliki broj sredovječnih žena živi sa rakom dojke koji je iniciran tokom tinejdžerskih godina, a neće moći da se uoči do menopauze. Mnoge ljude to navodi na fatalističku pomisao da se malo šta može učiniti kasnije u životu. Da li to znači da te žene treba da počnu da puše i da jedu više bifteka jer su ionako osuđene na bolest? Šta da radimo pošto mnogi od nas možda već imaju inicirane hronične bolesti koje vrebaju u našim tijelima, čekajuci da eksplodiraju decenijama u budućnosti? Rak koji je vec iniciran i raste u eksperimentalnim životinjama može biti usporen, zaustavljen ili čak preokrenut dobrom ishranom. Na sreću za nas, ista dobra ishrana poboljšava zdravlje na svakom stupnju bolesti. U slučaju ljudi, istraživanja pokazuju da ishrana cjelovitim neprerađenim namirnicama biljnog porijekla preokreće uznapredovalo srčano oboljenje, pomaže gojaznim ljudima da smanje težinu, a dijabetičarima da prekinu sa uzimanjem lijekova i da se vrate normalnijem životu. Istraživanja su takođe pokazala da se uznapredovali melanom, smrtonosni oblik raka kože, može zaustaviti ili preokrenuti njegov tok promjenama načina života. Na žalost, neke bolesti se ne mogu preokrenuti. Autoimune bolesti su možda najstrašnije jer kada se jednom tijelo okrene protiv sebe, to može da postane nezaustavljivo. A opet, zapanjujuće je da se čak i neke od ovih bolesti mogu usporiti ili ublažiti ishranom. Dokazi takođe pokazuju da se reumatoidni artritis može usporiti ishranom, kao i multipleskleroza.Verujem da je gram prevencije jednak kilogramu lijeka, i da što se ranije u životu počne sa dobrom ishranom, to će zdravlje biti bolje. Međutim za one koji već nose teret bolesti, ne smijemo da zaboravimo da ishrana i dalje može da igra vitalnu ulogu. Primjer gore napisanog može biti i moja majka kojoj su dijagnostifikovali rak dojke. Medjutim korjenitom promjenom režima ishrane, samo poslije dva mjeseca postigla je zapanjujuće rezultate. Doktori su joj otklonili jedan mali dio za ispitivanja i poslali materijal za Beograd, radi daljeg ispitivanja. Posto su stigli rezultati, oni su na svu sreću bili negativni. Zahvaljujući korjenitoj promjeni ishrane sama je uspjela izliječiti rak.  ]]> https://www.roditelji.me/blog/2013/01/14/principi-pravilne-ishrane-iii/feed/ 0 https://www.roditelji.me/blog/2012/12/21/mandarina-i-sok-od-nje/ https://www.roditelji.me/blog/2012/12/21/mandarina-i-sok-od-nje/#respond Fri, 21 Dec 2012 11:09:29 +0000 http://www.roditelji.me/?p=6496 PIŠE: Žarko Vučinić:, kuvar i nutricionista Mandarina je porjeklom iz Kine, ali raste u mnogim djelovima planete. Različite sorte se gaje kao važan komercijalni usjev. Ovo slatko i ukusno voće sadrži brojne hranljive materije koje pomažu u odbrani od bolesti. Najznačajniji su flavonoidi i terpeni, kao i vitamini C i beta-karotena. A razgradnjom beta-karotina dobijamo vitamin A koji je važan za dobar vid i lijepu kožu. Uloga ovog vitamina je očuvanje sluzokože i kože – prve linije odbrane od virusa i bakterija. Mandarine sadrže i folnu kiselinu, kalijum, željezo, magnezijum, važne vitamine B1, B2 i B3 i vlakna koja su neophodna za uravnoteženu probavu. Nije slučajno što ovo voće sazrijeva upravo u vrijeme kad se bude prehlade i zbog toga se i preporučuje kao prevencija.  Mandarina je idealna poslastica za sladokusce, koja ne ugrožava liniju. Sok od mandarina je izvrstan dijetalni proizvod koji jača imunitet, poboljšava varenje, ubrzava metabolizam, liječi upalu bronhija i gornjih disajnih puteva, olakšava kašalj. Sok od mandarina je efikasno sredstvo protiv gljivičnih oboljenja.U 100 grama ovog voća nalazi se 72 kcal i  30 mg vitamina C što je dvosturko više od naranče. Osim uravnotežene prehrane i fizičke aktivnosti, potreban nam je i dovoljan unos svih potrebnih vitamina i minerala, a upravo je voće za to najbolje. A gdje naći više vitamina i minerala tokom zime nego u mandarinama? Od mandarina se nećete niti udebljati jer 100 grama ovog voća sadrži samo 34 kalorije. Zbog svog diuretičkog svojstva pomažu i u borbi protiv celulita. Mandarine nisu dobre samo za ljepši izgled – njihove najvažnije fitohemikalije su flavonoidi koji smanjuju rast tumora prostate, pluća i raka debelog crijeva. Nadalje, eterična ulja dobijena iz kore mandarine koriste se u kupkama za opuštanje, za otklanjanje nesanice i za oštećenu kožu. Zbog svih važnih hranljivih materija, njenog lijepog ukusa, danas bih vam preporučio da uz doručak nacijedite sebi i svojim mališanima po jednu čašu soka i zaštitite sebe na najbolji način. Kao što vidite ja to spremam na ovaj način. Nadam se da će vas ovaj moj tekst dovoljno motivisati da konzumirate svakodnevno mandarinu i da nećete imati nedoumica. Pozivam sve čitaoce da slobodno postave pitanje, daju svoje mišljenje i sugestije.]]> https://www.roditelji.me/blog/2012/12/21/mandarina-i-sok-od-nje/feed/ 0 https://www.roditelji.me/blog/2012/12/18/palenta-za-male-i-velike/ https://www.roditelji.me/blog/2012/12/18/palenta-za-male-i-velike/#respond Tue, 18 Dec 2012 11:43:50 +0000 http://www.roditelji.me/?p=6438 PIŠE: Žarko Vučinić, kuvar i nutricionista Instant proizvod od kukuruza za upotrebu u ishrani ljudi, namijenjen za brzo pripremanje jela. Dobija se izlaganjem endosperma genetski nemodifikovanog kukuruza djejstvu pare do 150 C, nakon čega slijedi valjanje u listiće koji se osuše, melju i klasiraju. Veličina čestice palente iznosi od 360 – 850 mikrona. Ovako pripremljene čestice omogućavaju brzu apsorpciju vode i jelo može biti pripremljeno za samo 2 minuta. Palenta sadrži minimum 85% skroba na s.m. i maksimum 8% proteina. Radi boljeg čuvanja proizvoda – vlaga, sadržaj masti i stepen kisjelosti su ispod maksimalnih zakonom utvrđenih limita. 100gr proizvoda prosječno sadrži Proteini 8,0 g Masti 0,9 g Ugljeni hidrati 76,5 g Energetska vrednost 1470 kJ (346 kcal) Priprema: Ugrijati malo vode sa dodatkom sojinog mlijeka, malo soli i maslinovog ullja. Pustiti da prokuva, potom u tankom mlazu dodavati palentu – treba da bude žitka. Obavezno probati ukus i servirati kao što je na slici. Palenta pripremljena na ovaj način mora biti žitka jer će se još malo sgusnuti kada je skinemo sa šporeta. Savjet: Po želji možete dodati sitno sjeckane masline, začinsko bilje, sitno sjeckani paradajz i drugo povrće. Prijatno!  ]]> https://www.roditelji.me/blog/2012/12/18/palenta-za-male-i-velike/feed/ 0 https://www.roditelji.me/blog/2012/12/10/pincipi-pravilne-ishrane-ii/ https://www.roditelji.me/blog/2012/12/10/pincipi-pravilne-ishrane-ii/#respond Mon, 10 Dec 2012 11:48:27 +0000 http://www.roditelji.me/?p=6307 PIŠE: Žarko Vučinić, kuvar i nutricionista Princip broj 3 – ne postoje hranljive materije u namirnicama životinjskog porijekla koje nisu bolje obezbijeđene u biljnim Sveukupno gledano može se reći da bilo koja namirnica biljnog porijekla ima više sličnosti po pitanju sastava hranljivih materija sa drugim biljnim namirnicama nego sa namirnicama životinjskog porijekla. Tačno je i obrnuto; sve namirnice životinjskog porijekla su sličnije drugim životinjskim namirnicama nego biljnim. Na primer, iako se riba značajno razlikuje od govedine, riba je daleko sličnija govedini nego pirinču. Čak i namirnice koje predstavljaju “izuzetak” od pravila, kao što je jezgrasto voće, sjemenje i obrađeni nisko-masni životinjski proizvodi, ostaju u jasno odvojenim biljnim i životinjskim “hranljivim” grupama. Ishrana životinjama predstavlja izrazito drugačije hranljivo iskustvo od ishrane biljkama. Biljne namirnice sadrže daleko više antioksidanata, vlakana i minerala u odnosu na namirnice životinjskog porekla. U stvari, životinjske namirnice praktično ne sadrže nekoliko hranljivih materija. One, sa druge strane, imaju daleko više holesterola i masti. Takođe imaju neznatno više proteina od biljnih namirnica, zajedno sa više B12 i vitamina D, iako se u slučaju vitamina D u velikoj mjeri radi o vještačkom obogaćivanju mlijeka. Naravno, postoje i neki izuzeci: neko jezgrasto voće i sjemenje je bogato mastima i proteinima (npr, kikiriki, sjeme susama) dok neke namirnice životinjskog porijekla sadrže malo masti, obično jer im se mast uklanja vjestačkom obradom (npr, obrano mlijeko). Ali ako se ovo pogleda izbliza, masti i proteini jezgrastog voća i sjemenja se razlikuju: zdravije su od masti i proteina životinjskih namirnica. Pored toga, sadrže i neke zanimljive antioksidativne supstance. Sa druge strane, obrađene životinjske namirnice sa malo masti i dalje sadrže određenu količinu holesterola, dosta proteina i veoma malo ili nimalo antioksidanata i vlakana, kao i druge životinjske namirnice. Pošto su hranljive materije prvenstveno odgovorne za zdrave efekte hrane i imajući u vidu ove značajne razlike u sastavu hranljivih materija između životinjskih i biljnih namirnica, zar nije razumljivo pretpostaviti da možemo da očekujemo različite efekte na naša tijela u zavisnosti koju vrstu hrane koristimo? Po definiciji, da bi hranljivi sastojak iz hrane predstavljao esencijalnu, to jest neophodnu hranljivu materiju, mora da zadovolji dva uslova – treba da bude neophodan za zdravo funkcionisanje čovjeka i mora da bude nešto što naše tijelo ne može samo da proizvode, zbog čega se mora uzeti iz spoljnog izvora. Jedan primer hranljivog sastojka koji nije neophodan je holesterol, sastojak namirnica životinjskog porijekla koji ne postoji u biljnim namirnicama. Iako je holesterol neophodan za zdravlje, naše tijelo može da proizvede potrebnu količinu, tako da ne moramo da ga unosimo hranom. Prema tome, on ne predstavlja neophodnu hranljivu materiju. Postoje  četiri hranljive materije koje životinjske namirnice imaju, a biljne, u većini slučajeva, nemaju – holesterol i vitamini A, D i B12. Te materije nisu neophodne da se unose spolja. Kao što sam gore napomenuo, holesterol se u našem tijelu proizvodi prirodno. Vitamin A se lako proizvodi u našem tijelu od beta-karotina, a vitamin D izlaganjem kože sunčevoj svjetlosti u toku petnaest minuta svakih par dana. Oba ova vitamina su toksična ako se unose u velikim količinama. Ovo je još jedan pokazatelj da je bolje oslanjati se na vitaminske prekursore, beta-karotin i sunčevu svjetlost, kako bi naše tijelo lako moglo da kontroliše proizvodnju i potrebne količine vitamina A i D. Vitamin B12 je problematičniji. Njega proizvode mikroorganizmi koji se nalaze u zemljištu i mikroorganizmi u crijevima životinja, ukljucujući i nađa. Količina koja se proizvodi u našim crijevima se ne apsorbuje na odgovarajući način, pa se preporučuje da unosimo vitamin B12 hranom. Istraživanja su ubjedljivo pokazala da će biljke uzgajane na zdravom zemljištu koje ima dobru koncentraciju vitamina B12 lako apsorbovati ovu materiju. Međutim, biljkama uzgajanim na “beživotnom” (neorganskom) zemljistu može da nedostaje vitamin B12. U Sjedinjenim Državama, najveći dio poljoprivrede se sprovodi na relativno beživotnom zemljištu, uništenom višegodisnjom upotrebom pesticida, herbicida i đubriva. Zbog toga biljkama koje su uzgajane na ovakvom zemljištu i koje se prodaju u našim prodavnicama nedostaje vitamin B12. Pored toga, živimo u tako dezinfikovanom svijetu da rijetko dolazimo u direktan kontakt sa zemljišnim organizmima koji proizvode vitamin B12. Ranije smo dobijali B12 iz povrća koje nije bilo u potpunosti očišćjeno od takvih uticaja zemljišta.]]> https://www.roditelji.me/blog/2012/12/10/pincipi-pravilne-ishrane-ii/feed/ 0 https://www.roditelji.me/blog/2012/12/03/rizoto-sa-gamborima-i-karijeem/ https://www.roditelji.me/blog/2012/12/03/rizoto-sa-gamborima-i-karijeem/#respond Mon, 03 Dec 2012 10:44:19 +0000 http://www.roditelji.me/?p=6254 PIŠE: Žarko Vučinić, kuvar i nutricionista Potrebne namirnice za 1 osobu: 100 grama crnog luka; 150 grama gambora očišćenjih ili 6 komada; 0,5 dl bijelog vina; 50 grama riže; 10 grama karija; 3 lisitića parmezana; 50 grama putera; maslinovo ulje. Način pripreme: Očistite crni luk i isjecite ga sitno na kockice. U tiganj sipajte malo maslinovog ulja, prodinstati, dodati bijeli luk i kari.Kratko još dinstati, potom u tiganj dodati očišćene gambore, a onda i rižu. Malo propržiti, dodati bijelo vino i kuvati na tihoj vatri. Po potrebi dodati ribljeg temeljca. Ako nemate temeljac sipajte vode, začiniti sa malo soli i bibera. Kada je riža skoro gotova, dodajte malo rendanog parmezana i puter. Promijšati još jednom, dva puta.Provjeriti ukus i po potrebi dodati soli i servirati. Rižoto mora da bude kremast. Kombinacijom ovih namirnica uspjećete unijeti sve hranljive materije koje treba da ima jedan obrok…. Imate priliku probati nešto novo, nešto zanimljivo, a podijelite utiske kada budete jelo spremali.]]> https://www.roditelji.me/blog/2012/12/03/rizoto-sa-gamborima-i-karijeem/feed/ 0 https://www.roditelji.me/blog/2012/11/27/principi-pravile-ishrane-ii/ https://www.roditelji.me/blog/2012/11/27/principi-pravile-ishrane-ii/#respond Tue, 27 Nov 2012 12:22:49 +0000 http://www.roditelji.me/?p=6209 PIŠE: Žarko Vučinić, kuvar i nutricionista U ovom tekstu nastojaću da malo bolje objasnim principe pravilne ishrane. Za početak ću se bazirati na prva dva principa. Princip broj 1  – Ishrana predstavlja kombinovane aktivnosti bezbrojnih supstanci iz hrane Cjelina je veća od zbira njenih djelova. Da bih ilustrovao ovaj princip potrebno je samo da vam iznesem biohemijski sastav obroka. Recimo da pripremate spanać sa đumbirom i tjesteninu od integralnih žitarica punjenu tikvicama i začinima, prelivenu sosom od paradajza. Sam spanac sadrži izobilje različitih hemijskih sastojaka. Kao što su na primjer minerali (kalcijum, natrijum, gvozđe,cink, magnezijum, bakar, fosfor, mangan, kalijum, selen), makronutrijenti (voda, puno vrsta masti i proteina, kalorije, ugljeni hidrati, vlakna), vitamini (C, B6, B1, FolatB2, A, B3, E), masne kiseline (miristimska, oleinska, palmitinska, eikozanoinska, stearinska, linolna, palmitoleinska, linoleinska). Sve ovo možete da pronađete u ustima poslije zalogaja spanaća. Dakle, unijeli ste mnoštvo hranljivih materija u svoje tijelo. Pored ove veoma složene mješavine, pojedete zalogaj tijestenine sa sosom od paradajza i punjenu tikvicama, dobijate na hiljade i hiljade dodatnih sastojaka, koji su spojeni na različite načine u različitim namirnicama – zaista pravo biohemijsko bogatstvo. Čim se ova hrana pomiješa sa vašom pljuvačkom, vaše tijelo započinje svoj nevjerovatan proces varenja. Svaki od ovih sastojaka iz hrane reaguje sa drugim hranljivim materijama koje su već u vašem organizmu, na veoma specifične načine. To je beskrajno složen proces. Suština je da se svi hranljivi sastojci koje dobijamo iz hrane koju jedemo sjedinjuju sa reakcijama koje djelujući zajedno proizvode dobro zdravlje vašeg organizma. Ovim hranljivim sastojcima pažljivo upravljaju složeni kontrolni mehanizmi unutar naših ćelija širom našeg tijela, a oni odlučuju gdje koja hranljiva materija ide, kolika je njena količina potrebna i kada će se svaka od reakcija odigravati. Oni koji su u zabludi često ističu vrline pojedinačne hranljive materije. Naša tijela znaju kako da koriste hranljive sastojke u hrani koji su upakovani zajedno, odbacujući neke, a koristeći druge. Ovo se ne može prenaglasiti, jer predstavlja osnov za razumijevanje dobre ishrane.]]> https://www.roditelji.me/blog/2012/11/27/principi-pravile-ishrane-ii/feed/ 0