Broj predškolske djece koja su vakcinisana makar jednom dozom MMR vakcine u Crnoj Gori na istorijskom je minimumu i iznosi svega 22 odsto, konstatovano je juče na sjednici Odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje.

Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun je kazao da je antivakserska kampanja jedan od ključnih razloga malog obuhvata vakcinacije, te da je zbog toga edukacija ključna. Iz ovog resora najavili su da će se, kroz izmjene zakonske regulative, ubuduće zalagati i za nagrađivanje zalaganja medicinara koji su doprinijeli promociji i realizaciji imunizacije. Razmotriće, kako je najavio, i uvođenje podsticajnih mjera- subvencija troškova vrtića za djecu koja su vakcinisana u skladu sa programom vakcinacije, ali i prednost pri upisu u određene edukativne programe djeci predškolskog i školskog uzrasta koja su vakcinisana.

Odboru za zdravstvo su prisustvovali i direktor Instituta za javno zdravlje dr Dragan Laušević, direktor Instituta za bolesti djece dr Velibor Majić, predstavnik UNICEF-a dr Senad Begić i sekretarka u Ministarstvu zdravlja dr Milena Cojić.

Sjednica Odbora je zakazana na zahtjev zdravstvenih institucija, kako bi se pronašla nova zakonska rješenja, ali i modeli povećanja obima vakcinisane djece.

Da bi se epidemija malih boginja spriječila, neophodan je obuhvat od 95 odsto, a Crna Gora je daleko od toga.

Dr Laušević je istakao zabrinjavajući podatak da u crnogorskim vrtićima ima preko 30.000 nevakcinisane djece, što otvara veliki prostor za pojavu epidemije, koja je proglašena u susjednim zemljama.

Prema podacima koje je iznio ministar Šimun, u Crnoj Gori su za sada zabilježena tri obolijevanja od morbila, od kojih je za dva utvrđeno da su importovana iz Bosne i Hercegovine gdje je proglašena epidemija. Nijedno od te djece nije bilo vakcinisano.

Na dnu ljestvice

Tokom sjednice je dr Jevto Eraković saopštio podatak da je Crna Gora 2021. godine bila najgore pozicionirana država u svijetu kada je riječ o obuhvatu MMR vakcinacijom.

“Ne mogu da vjerujem da jedan zdravstveni sistem koji dobije tu informaciju, sve što je uradio je da u narednih nekoliko godina postigne još manji procenat”, kazao je dr Eraković.

Predstavnici zdravstvenog sistema ukazali su da je neophodna izmjena zakonske regulative iz oblasti imunizacije, jer svi napori koje su do sada uložili ne donose veći obuhvat vakcinacije MMR-om.

“Kod djece stare godinu dana svega 22 odsto je primilo prvu dozu vakcine, to nas stavlja u rizik pojave epidemije. Naročito niski obuhvati imunizacije su zabilježeni u primorskim gradovima kao što su Bar i Budva”, kazao je ministar zdravlja dr Šimun.

Istakao je da su zbog civilizacijske tekovine kao što je vakcina, tri oboljenja- zauške, male boginje i rubele bila gotovo zaboravljena u Crnoj Gori.

Podsjetio je da je 1998. i 2018. godine u Crnoj Gori bilo 200 slučajeva zaraze, većinom među djecom mlađom od pet godina koja nijesu bila vakcinisana.

“I to su ta dva pika, koja su zahvaljujući adekvatnoj saradnji roditelja i ljekara stavljena pod kontrolu i zaustavljena je epidemija bez gubitaka života”, rekao je Šimun.

Kazne i podsticaji

Kada je riječ o kaznenoj politici, kazao je da je ona neadekvatna, jer roditelji plaćaju novčane kazne jednom i to se nije pokazalo djelotvornim.

To je pojasnila i dr Cojić koja je kazala da pedijatar prijavi roditelja koji ne želi da vakciniše dijete, nakon čega na teren izlazi zdravstvena inspekcija koja utvrđuje činjenice. Ako se pokaže da roditelj nije želio da vakciniše dijete, biva kažnjen sa 100 eura, a ta kazna se može naplatiti samo jednom.

“To se, nažalost, pretvaralo u situacije u kojima su ljekari morali da svjedoče na sudu i ta mjera je postala opterećenje za ljekare i ustanove koje se brinu o zdravlju djece”, kazala je dr Cojić.

Ministar Šimun je naglasio da restriktivne mjere treba da budu posljednja opcija. Zbog toga je Ministarstvo zdravlja formiralo multisektorsku grupu za izmjenu zakonske regulative u oblasti sprovođenja imunizacije.

Istakao je da podaci ukazuju da postoje razlike u obuhvatu vakcinacija kod određenih timova pedijatara.

“Pored uvažavanja specifičnosti populacije koju pokriva svaki tim izabranog pedijatra, postoje razlike u obuhvatima vakcinacije, a to može biti i posljedica različite motivacije zdravstvenih radnika”, kazao je Šimun.

Zbog toga će, u saradnji sa menadžmentom domova zdravlja nastojati da nagrade zalaganje onih koji su doprinijeli promociji i realizaciji imunizacije.

“Razmotrićemo i potencijalno uvođenje podsticajnih mjera, a ne samo restriktivnih koje se nijesu pokazale, pa treba razmotriti subvenciju rata za vrtić za djecu koja su vakcinisana u skladu sa programom vakcinacije, ali i prednost pri upisu u određene edukativne programe djeci predškolskog i školskog uzrasta koja su vakcinisana”, kazao je Šimun.

Upozorio je i na nadolazeću ljetnju sezonu i kazao da je odgovornost na svim institucijama da se podigne svijest građana.

Direktor IJZCG dr Laušević je kazao da je jedini način za rješavanje niskog stepena imunizacije izmjena zakona.

“Kod nas je vakcinacija obavezna, ali čini mi se više onako formalno. Podaci nam govore da nije obavezna i da se ne trpe nikakve sankcije”, zaključio je Laušević.

Priče, a ne nauka

On je istakao da roditelji neopravdano odlažu imunizaciju zbog raznoraznih priča, prvenstveno zbog autizma, za što je naučno dokazano da nije povezano.

Laušević je kazao da je u Crnoj Gori bolja situacija u odnosu na okruženje, kada je riječ o broju oboljelih, ali i da su bezbjedne vakcine, da postoje ljudski resursi, kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika i stanovništva…

“I pored svega toga i dalje imamo problem odlaganja imunizacije”, upozorio je dr Laušević.

Ukoliko dođe do epidemije malih boginja, Crna Gora ima apsurdnu sreću što je Dječija bolnica napravljena davne 1962. godine, pa se sastoji iz paviljona koji obezbjeđuju zaseban ulaz i izolaciju. To se moglo zaključiti po riječima direktora Instituta za bolesti djece dr Velibora Majića.

On je upozorio da bi u slučaju epidemije bio smanjen prijem redovnih pacijenata.

“Ja se nadam da nećemo imati takvih slučajeva. Imamo 28 pedijatara i anesteziološku ekipu”, rekao je dr Majić.

On je kazao da bi u slučaju pojave morbila domovi zdravlja i Klinički centar trebalo da organizuju punktove za prijem inficirane djece kako se ne bi miješala sa djecom koja dolaze na redovne preglede.

Ekspert UNICEF-a dr Senad Begić je kazao da stvari koje su urađene nedavno predstavljaju iskorak u odnosu na zemlje okruženja.

“A to je velika transparentnost koju IJZCG radi što nema nijedna zemlja u regionu – da se prate podaci u realnom vremenu”,  naglasio je on.

Povratak u srednji vijek

Poslanik DPS-a dr Eraković je kazao da mu je drago što se pita struka i da se vidi da Odbor dobro funkcioniše.

“Problem vakcinacije i problem u kome se nalazi zdravstveni sistem u Crnoj Gori je taj što je pred kolapsom kao što smo vidjeli iz izvještaja MMF-a iz koga se vidi da nije važna struka nego druge stvari”, rekao je on.

Podsjetio je da je Komisija za zdravstvo DPS-a koju u proširenom sastavu čini 137 ljekara u septembru 2021. godine predložila set od 16 mjera da se ne bi došlo u ovu situaciju.

“To je ostalo slovo na papiru jer je neko pomislio da ako jedna politička partija tj. ljekari koji pripadaju nekoj političkoj partiji to predlože onda to treba da budu prepreka za donošenje mjera”, upozorio je Eraković na posljedice politizacije odluka važnih po zdravstveni sistem.

On je istakao i da smo 2018. imali 80 odsto vakcinisane predškolske djece, a da je obuhvat u 2022. godini bio 24 odsto.

“Ne bih rekao da je to uticaj interneta ili novih trendova, nego je to posljedica pogrešne politike koja je bila prisutna u Crnoj Gori. U periodu korone smo imali pritisak gdje su neki od najistaknutijih političkih lidera izjavljivali da pacijenti koji se prijave da imaju koronu imaju 300 eura, a oni koji pristanu da se hospitalizuju dobijaju 500 ili 1000 eura. Vidjeli ste kakva je bila fama da se virus može eliminisati iz gradova pa su u Beranama, Nikšiću i Budvi vjernici čistili ulice”, podsjetio je on.

Eraković je napomenuo da se mora sagledati i ekonomski aspekat jer turistima neće pasti na pamet da dođu u Crnu Goru.

“Struka nema mogućnost da kaže ono što treba da kaže pa su srednjovjekovni mitovi i atmosfera u 21. vijeku u srce Evrope doveli do ovoga što se sada dešava”, rekao je on.

Poslanik SD-a Boris Mugoša je kazao da građani nijesu svjesni kakve posljedice nevakcinisanje može da ostavi, te da zato fokus mora biti na edukaciji i promociji zdravlja.

Naglasio je da postoje određeni trendovi nikad jače kampanje protiv vakcinacije i da je Crna Gora postala plodno tle za retrogradne pojave i dodao da ovaj mali procenat nije slučajan.

“Nemojmo da bježimo od istine i da nas intimni porivi, koji su legitimni, dovedu u sumnju savremene normalne stvari kao što je vakcinacija. Moramo se prilagođavati vremenu, ovo nije 13. Vijek”, upozorio je Mugoša.

Poslanik DF-a Vaso Obradović je rekao da je posao zdravstvenih radnika sizifovski jer vidimo da je svake godine sve manje vakcinisane djece.

“Kad neko iz struke dođe i donese ove činjenice svi treba da se zapitamo i da zaboravimo bilo kakve političke pripadnosti”, rekao je on.

Pohvalio je rad IJZCG i kazao da se iz tabelarnih pregleda podataka vidi da roditelji ne vakcinišu djecu do treće ili četvrte godine.

“U civilizacijske tekovine su fejsbuk ratnici uspjeli da ubace crv sumnje, svojim polupismenim i poluobrazovanim tumačenjima nauke”, poručio je Obradović.

“Moramo naći modul da dopremo do ljudi da je vakcina nešto što je ljekovito i da se laicima izbije iz glave pravo da napadaju stručnu javnost”, poručio je on.

Pitanja koja će ućutkati antivaksere

Dr Majić je kazao da je zbog prirode posla često u kontaktu sa antivakserskim lobijem i preporučio dva pitanja koja im treba postaviti:

– Zašto svojoj djeci uskraćuju ono što su sami dobili prije 30 godina?

– Kako objašnjavaju da je obuhvat MMR-om pao za tri puta, a imamo porast autistične djece na nivou 40 odsto u posljednjih 10 godina?

Na ovo niko nema odgovor, poručio je dr Majić i dodao da ta pitanja izbijaju argumente.

Dr Albin Ćeman iz Demokrata je kazao da postoji podatak da čak 90 odsto djece sa autizmom nije vakcinisano i istakao da je to podatak koji izbija iz ruku argumente teoretičara zavjere.

Dr Laušević je istakao da se prije 10 ili 15 godina nije ni postavljalo pitanje o vakcinaciji.

“Od 2011. godine kreće problem sa antivakserima. Ne želimo da se naučimo na bolnom iskustvu”, rekao je on.

Brojke padaju

Trenutni obim što se tiče vakcinacije jednom dozom MMR vakcinom kod djece rođene u Crnoj Gori opada.

“Godine 2018. on je bio 72 posto, za djecu rođenu 2019. iznosio je 75 posto, 2020. godine 67 posto, 2021. godine 50 posto, a kod djece rođene 2022. samo 24 posto što je značajan pad. Obuhvat među djecom koja pohađaju osnovnu školu je 89 posto sa jednom dozom, sa dvije doze 79 posto. Među djecom koja pohađaju srednju školu obuhvat je nešto veći, jer je ranije obavljena vakcinacija”, rekao je dr Vojislav Šimun.

Upozorio je da je najveći broj nevakcinisane djece u predškolskom uzrastu, jer 40 posto njih nije primilo prvu dozu MMR vakcine.

“I to je potencijalni rizik u slučaju epidemije morbila i ono što je naša bojazan”, rekao je on.

Izvor: Pobjeda