Temperatura je, kažu ljekari, rezultat borbe organizma protiv infekcije i nije nepoželjno stanje, a skida se kada pređe 38,5 skida ne zato što je opasna nego zbog toga što subjektivno predstavlja problem za dijete.

O povišenoj temperaturi razgovarali amo doktorkom Ninom Mandić iz Pedijatrijske ordinacije Doktorica Mica.

U nastavku pročitajte njene savjete i preporuke za roditelje.

Kada dijete treba da odvedete kod doktora

Prvog dana, ukoliko dijete nije lošeg opšteg stanja, ne povraća, nema visoku temperaturu, nema ospu koja prati visoku temperaturu, dijete je dobro, dobro uzima obroke, skidajte mu temperaturu kod kuće, a ako ne prođe ni nakon 48 do 72 sata, odvedite ga kod ljekara.

Govorim o najčešćim i tipičnim stanjima, ne pričam o izuzecima kojih nažalost ima. Ako dijete ima visoku temperaturu to u pedijatriji nije hitno stanje. Važno je znati i da su visoka temperatura i ospa stvari zbog kojih hitno treba da se pođe kod ljekara.

Temperatura nastaje kao rezultat borbe organizma protiv infekcije. Postoji niz događaja koji se u zdravom organizmu dešavaju kad nastupi infekcija i njihov produkt je povišena temperatura. Tako da nas temperatura na kraju krajeva i na neki način štiti od uzročnika bolesti.

Temperaturu koja pređe granicu od 38,5 skidamo ne zato što je opasna nego zato što predstavlja subjektivno problem za dijete. Dijete dobro podnosi temperaturu do 38,5 a preko toga je potrebno skinuti zato što se loše osjeća. Do 38,5 se ne reaguje ni sa kakvim sirupima za skidanje temperature, već dijete treba raskomotiti, držati ga u svježoj prostoriji i ponuditi mu tečnosti.

Nekad ne preporučujemo ni da reagujete ako je temperatura 38,5 posebno jer ako dijete ima drhtavicu i hladne ruke i noge, to znači da temperatura još raste. Tad ga je potrebno malo utopliti ili sačekati i kad se izjednači temperatura cijelog tijela i tek onda dati sirup. Nakon 20 minuta od davanja sirupa, dijete treba istuširati mlakom vodom jer ta dva efekta najbolje obaraju temperaturu.

Alkohol je vrlo efikasno sredstvo za skidanje temperature međutim ako se nanese na veliku površinu tijela može se desiti da se apsorbuje u krv i da se dijete opije pa da mu zbog toga opadne koncentracija šećera u krvi i uđe u konvulzije.

Konvulzije izgledaju dramatično ali nijesu opasne po život

Oko pet odsto djece koja imaju povišenu temperaturu dobiju konvulzije, a prvi slučaj javljanja nije moguće predvidjeti niti prevenirati.

Konvulzije izgledaju dramatično, dijete izgubi svijest, ukoči pogled, roditelj ga ne može dozvati, nastupe grčevi ruku i nogu, dijete poplavi i roditelj misli da je ono životno ugroženo.

Pošto sam konvulzije vidjela, znam i razumijem taj roditeljski strah i paniku. Ne dolazi u obzir da se pokušava da se obustavljanje grča ekstremiteta niti da se čupa jezik, potrebno je samo dijete postaviti na stranu i mirno ga odvesti u bolnicu.

Na primjer, u Velikoj Britaniji djecu koja dođu u njihovu Hitnu službu i roditelji kažu da su imali konvulzije ne zadržavaju na bolničkom liječenju jer se smatra da konvulzije nijesu opasno stanje, tj da ne ostavljaju posljedice.

Nekad znaju da se produže pa potrebno reagovati sa terapijom, ali u principu je dovoljno dijete staviti na stranu i mirno poći do bolnice.

Za skidanje temperature ne davati paracetamol i brufen naizmjenično

Naizmjenično korišćenje paracetamola i brufena se ne preporučuje za rutinsku upotrebu.

Paracetamol spušta temperaturu, ali ne onom brzinom kojom bi roditelji htjeli.

Sasvim je dovoljno da ako dijete ima temperaturu 39,5 ili 40 i da mu date paracetamol, a zatim ga istuširate nakon 15 minuta i tuširajte ga svakih 15-ak minuta u narednih 45 minuta, odnosno 2 do 3 puta. Sasvim je u redu da se temperatura spusti na 38,5, to je dovoljno. Ne mora se spustiti na normalnu.

Kada je u pitanju brzina skidanja temperature nije u interesu da dijete bude bez temperature već samo da se  osjeća prijatno.

Važna je adekvatna doza lijeka u skladu sa težinom djeteta. Prelazak sa sirupa na tablete zavisi od toga da li dijete može da guta tablete i koliko je teško.

Kako izbjeći grip u sezoni gripa

Sezona gripa je frustrirajuća za pedijatre zato što je on u suštini jedna teška infekcija i postoji sklonost ozbiljnih komplikacija čak i po život opasnih.

Veoma je važno u zimskom periodu kada djeca, inače, češće obolijevaju od virusnih infekcija da se ne odlazi previše na mjesta u kojima ima puno ljudi i gdje nema ventilacije kao što su tržni centri jer tamo gotovo da ne postoji mogućnost da se djeca ne razbole. To ne znači da djeca stalno treba da budu kod kuće, to ne znači da ih ne treba povesti na rođendan u igraonicu, ali prosto treba izbjegavati baš u ovo vrijeme sezone gripa.

Kako bi se održavao imunitet djeca treba da jedu voće, povrće, meso, da imaju dosta sna i da se izbjegavaju antibiotici kada je u pitanju virusna infekcija.

Za sprječavanje obolijevanja, davanje sirupa za imunitet nema nikakvog smisla, što pokazuju najnoviji podaci koji se odnose i na probiotike i na vitaminske sirupe.

Doktori ne znaju zašto dolazi do komplikacija

Ima jako puno stanja koje prevladavaju naše mogućnosti. Jedna od njih je i taj virus gripa koji počne da se komplikuje, gdje smo mi potpuno bespomoćni. Jedino što štiti od komplikacija virusa gripa je vakcina.

Kada dijete ima virus ono treba da boravi u provjetrenoj prostoriji. Svako kad je bolestan ima oslabljen apetit pa i dijete ne treba tjerati da jede.

Prosto mu treba dati da jede ono što ono hoće bez obzira šta je to. Znači ne pridržavati se onog dnevnog ritma da se pojede određena količina voća i povrća, mesa… nego dati djetetu bilo šta i naravno tečnosti prije svega.

Kada dijete ozdravi treba insistirati na malo većoj količini vitamina u obliku voća i povrća, a nema nikakvih specijalnih preporuka niti dijeta. Neki roditelji misle da neko dijete koje ima temperaturu ne smije da jede meso što ne stoji kao medicinska istina.

Bolesno dijete treba da bude kod kuće, da bude njegovano, da ga roditelji tuširaju, ono ne mora da leži ako ne želi, ali prosto treba da bude kod kuće i da ne boravi napolju.

Antibiotici mogu biti štetni na duže staze

Svjetska ali i naša statistika pokazuje da 95 odsto djece do tri godine koja dođu u pedijatrijsku ordinaciju, ima virusnu infekciju, a za koju antibiotik apsolutno ne pomaže.

Davanje antibiotika za virusnu infekciju na duge staze dovodi do problema rezistencije tj. otpornosti na antibiotike.

Smatra se da će za pedesetak godina više ljudi u svijetu umirati od rezistentnih bakterijskih sojeva nego od kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga je važno da našu nejač štitimo od prekomjerne i bespotrebne upotrebe antibiotika.

U posljednjih 10 godina stvari su se drastično promijenile jer roditelji shvataju da su antibiotici na duge staze potencijalno štetni.