U organizaciji udruženja Roditelji, u Podgorici i Baru danas su održani protesti zbog nasilja nad djecom i među njima, sa kojih je poručeno da ne smijemo dozvoliti da još neko dijete nastrada da bismo reagovali i preuzeli odgovornosti za sve učestalije slučajeve.

„Organizovane tuče, pretučena djeca, droga, alkohol, puštanje na slobodu povratnika, neizanteresovanost institucija i porodica, minimalne kazne, dojave o bombama u školama, pedofili na slobodi, suicidi zbog nasilja…Zato najglasnije tražimo bezbjedne škole, bezbjedne ulice, strože kazne za počinioce , dodatne vaspitne mjere, odlučne akcije nadležnih, odgovornost porodice i institucija“, naveli su organizatori protesta održanog na Trgu nezavisnosti u Podgorici.

Nadležnima su upućeni i konkretni zahtjevi, koje, kako smatraju organizatori, treba hitno uzeti u razmatranje da bi država poslala poruku da je jača od nasilja.

Od nadležnih su zatražili:

– Hitnu sjednicu Savjeta za prava djeteta o mjerama prevencije i suzbijanja nasilja među i nad djecom u Crnoj Gori;

– Uvođenje novih vaspitnih mjera za počinioce i sistema nadzora njih i njihovih porodica;

– Definisanje socijalnih usluga i servisa podrške za žrtve nasilja i njihove porodice;

– Definisanje socijalnih usluga i programa postupanja sa počiniocima nasilja i njihovim roditeljima/starateljima;

– Izmjenu zakonske regulative na način da jasno definiše odgovornost roditelja/staratelja, nadzor i kazne za njihovo nepostupanje;

– Uspostavljanje sistema nadzora i kontrole rada nadležnih institucija – posebno uprava škola, i centara za socijalni rad, policije, tužilaštva, sudstva;

– Pojačan nadzor policije i svakodnevni obilazak i prisustvo policajaca u blizini škola;

– Početak rada zaštitara u školama i uspostavljanje sistema video nadzora u svakoj školi i njihovim dvorištima;

– Ponovno uspostavljanje i primjena Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u školama;

– Sistemsko rješenje koje će obezbijediti veći broj stručnih radnika u školama – psihologa, pedagoga, socijalnih radnika… koji će biti podrška mentalnom zdravlju djece i mladih;

– Sistemsko rješenje koje će obezbijediti veći broj stručnih radnika na lokalnom nivou u savjetovalištima/centrima za mentalno zdravlje, koji će pružati psiho-socijalu podršku djeci i mladima;

– Usvajanje podzakonskih propisa i početka primjene novih odredbi Krivičnog zakonika koje se odnose na počinioce djela protiv polne slobode maloljetnika (uspostavljanje registra, sistema nadzora počinilaca…).

To su, kako su naveli iz udruženja Roditelji, mjere koje smatraju ključnim, a očekuju i da predstavnici institucija i prosvjetni i stručni radnici daju svoj doprinos predlozima na osnovu iskustva u radu.

Edukovati nastavnike i roditelje

Predsjednica Upravnog odbora Unije srednjoškolaca, Lana Lješković rekla je na skupu da je strašno da se u 21. vijeku dešavaju ovakve stvari i da se nekontrolisano odvijaju, bez rješenja i odgovora institucija i nadležnih organa.

„Smatramo da treba vratiti psihologe u škole, da treba edukavati više nastavni kadar i roditelje. Pozivam vas da razmislite o ovome što se dešava u našoj državi“, kazala je Lješković.

Dosta je akcionih planova

Profesor biologije Petar Špadijer, kazao je da ukupna društvena klima forsira nasilje.

„Najlakše je za sve oblike vršnjačkog nasilja optužiti škole kada god nemamo hrabrosti i znanja da prstom uperimo u prave adrese“, poručio je Špadijer.

On je rekao da su apelovali i da se vrati školski policajac.

 “Odgovor policije je bio da nemaju ljudstva, a kasnije da ne znaju ko bi ih plaćao. Moram da ponovim rečenicu koju je nekad Evropa poslala crnogorskim zvaničnicima, a ona glasi: Dosta je akcionih planova, radite nešto”, zaključio je Špadijer.

Djeca osjećaju nedostatak autoriteta

Psiholog Radoje Cerović kazao je da današnji protest nije protiv „prirode“, već protiv institucija koje ne mogu da na nivou elementarnog arbitra garantuju poštovanje pravila.

„Mi te arbitre, institucije, nemamo suštinski razloga da poštujemo i to djeca osjećaju. Oni osjećaju nedostatak autoriteta, srozavanje na najniži mogući nivo svih onih koji bi trebalo da budu uzori. Sistem je tako danas napravljen da ste između nastavnika i djece i stvorili neprijatelje“, rekao je Cerović.

Kako je kazao, stvoren je sistem u kojem je uticaj pedagoga, nastavnika, direktora, mnogo daleko od mogućnosti da utiče na „mali prst mog ponašanja, a kamoli na to da prihvatim drugog i razmišljam o posljedicima prije nego bih ga udario“.

Prema riječima Cerovića, svi koji misle da će problem biti riješen ako se pozovemo na čast i tradiciju, moraju da se sjete da je to bilo rješenje u srednjem vijeku.

„Rješenje su institucije, kredibilitet, poštovanje pravila, i zato vjerujem, ako postoji nešto što bih volio da bude zajednička poruka, to je: evropske institucije, vladavina prava i suštinski kredibilan obrazovni sistem“, poručio je Cerović.

Sistemski pristup prevenciji

Kao predstaqvnica roditelja Bojana Femić Radosavović je rekla da je teško govoriti o problemima sa kojima se suočavaju djeca.

“Čujemo i to da je jedino rješenje da prebacite dijete u drugo odjeljenje i tada se osjeća nevjerovatna tjeskoba. Svi mi roditelji smo svjesni odgovornosti i uloge koju imamo u rješavanju ovog problema. Naša uloga je da osnažimo djecu i da razgovaraju o izazovima. Od škole očekujemo sistemski pristup prevenciji nasilja”, istakla je Femić Radosavović.

Političari da ne stvaraju atmosferu neprijateljstva

Glumica Branka Femić poručila je da je potrebno svi glasno da kažu da neće da ćute na bilo koji oblik nasilja.

„Najveća odgovornost je na političarima koji treba da prestanu da stvaraju atmosferu neprijateljstva i da rade svoj posao kako bi smo imali zdravo okruženje za odrastanje naše djece“, poručila je Femić.

Odgovorni smo svi

Izvršna direktorka Udruženja Roditelji Kristina MIhailović istakla je da se neće stići daleko sve dok odgovornost bude adresirana s jednih na druge.

“Kiša nam je poslala indirektnu poruku, da nam poruči – nema te vode koje može da nas opere za sve što nismo učinili i da je, konačno, 5 do 12 da se nešto preduzme. Pravo je vrijeme da konačno sjednemo i svi zajedno uspostavimo sistem odgovornosti”, poručila je MIhailović.

Od presudne je važnosti, kako je istakla, da predstavnici svih nadležnih zajedno definišu naredne korake.

“Smatramo bespotrebnim u ovom trenutku procjenjivanje da li nasilja ima više ili manje, jer svi živimo u ovoj zemlji i znamo sa čim se svakodnevno susrijećemo, zbog čega je važno promijeniti načine uticanja na ovu problematiku i prestati tražiti opravadanja, odnosno prebacivati krivicu na drugu stranu”, kazala je Mihailović.

Kako je naglasila, odgovorni su svi, i da je zato i treba donijeti mjere koje se odnose na sve i obavezno nadzirati njihovu primjenu.

Građani kojiu su se okupili na Trgu nezavisnosti, uputili su se nakon protesta do zgrade Vlade, gdje su nadležnima uručili zahtjeve koji se tiču suzbijanja nasilja nad djecom, kao i pisma koja su roditelji u prethodnom periodu uputili udruženju Roditelji u okviru inicijative Objasnimo premijeru i Vladu, a tiču se problema u crnogorskim obrazovnim ustanovama. Veliki dio tih pisama roditelja odnosi se upravo na problem vršnjačkog nasilja.

Pošto zbog neradnog dana predstavnicima udruženja Roditelji nije omogućeno da zahtjeve i pisma roditelja ostave na prijavnici zgrade Vlade, uručili su ih lično premijeru Dritanu Abazoviću, koji je prisustvovao današnjem protestu u Podgorici.

Osim njega, na protestu su bili i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, predstavnici Skupštine Crne Gore, Ministarstva zdravlja, Vrhovnog državnog tužilaštva, velikog broja nevladinih organizacija…

I Barani poručili da je krajnje vrijeme da se reaguje

Istim povodom, udruženje Roditelji je danas organizovalo i protest u Baru, i to na inicijativu profesora iz tog grada. I oni su željeli da zajedno sa sugrađanima pošalju poruku da je nasilje među djecom i mladima gorući sistemski problem koji je neophodno rješavati I da se intenzivno kao društvo moramo posvetiti prevenciji nasilja.

“Imamo porast vršnjačkog nasilja i nasilje je vidljivije nego što je bilo ranije. Inicijativa udruženja Roditelji naišla je na veliku podršku aktiva i profesora Srednje ekonomsko- ugostiteljske škole i mi smo se organizovali u Baru. Ukazujemo da problem vršnjačkog nasilja mora biti sistemski rješavan. Većina škola se sa vršnjačkim nasilje suočava ne samo u dvorištima, holovima već i u  učionicama. Žrtve nasilja su učenici, a i prosvjetnii radnici. Ova tematika nas itekako targetira. Želim da ukažemo na to da vaspitno-obrazovne ustanove treba da imaju kompletirane vaspitno-pedagoške službe i sa pedagogom i psihologom. Za rješavanje ovog problema potrebna je podrška Uprave policije, centara za socijalni rad, državnog tužilaštva”, kazao je profesor barske Srednje ekonomsko –ugostiteljske škole Neđeljko Đurović, dodajući da počinioci nasilja nisu brojni, to su “trule jabuke” koje moramo da prepoznamo.

“Nadležni moraju da budu prisutni, moraju da sarađuju i moraju svi podjednako da budu inicijatori prijavljivanja bilo kog oblika nasilja. Nasilje koje nije prijavljeno će se ponoviti. Recimo NE nasilju”, poručio je Đurović.

Psiholog Branka Ćalasan ističe da je izuzetno važno govoriti o vršnjačkom nasilju i prije nego što se ono dogodi, a takođe, je važno preventivno djelovati.

“Drago mi je da se apeluju dok nije minut do 12. Treba da se pokaže kolike su razmjere ovog problema i koliko je sistemski važno djelovati”, kazala je Ćalasan ističući da je važno “udesiti” sistem na način da imamo dugogodišnje strategije koje će zaštiti naše mlade i djecu tokom razvoja, zbrinuti porodice, a roditeljstvo potkrijepiti.

Profesorica Srednje ekonomsko ugostiteljske škole Sanja Gačević ističe da o nasilju treba govoriti.

“Ne samo o vršnjačkom, treba govoriti o svakom vidu nasilju. Pred nasiljem ne treba zatvarati oči i praviti se da ne čujemo da se u komšiluku nešto dešava. Posebnu pažnju treba obratiti na vršnjačko nasilje. Radim u školi, znam i žrtve i nasilnike. Mislim da i jednim i drugima treba pomoći”, kazala je Gačević.

Profesorica Srednje ekonomsko ugostiteljske škole  Aleksandra Kovačević mišljenja je da je danas trebalo biti više građana na mirnom protestu.

“Očekivali smo mnogo više i roditelja i kolega, sugrađana, jer je ovo problem svih nas. U rješavanje problema moramo da se uključimo, da budemo povezani u jednom zajedničkom cilju da nasilje svedemo na minimum i koliko je moguće iskorjenimo. To treba raditi na nivou države, ako treba da oforme radne grupe, načini, sredstva jer to je najvažnije. Sve ćemo lako postići ako imamo zdrave generacije mladih ljudi koji nisu agresivne, koje vole i poštuju jedni druge, kazala je Kovačević.

Adžić: Nećemo bježati od odgovornosti

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao je, u izjavi za Vijesti nakon protesta, da ako se procijeni da je neminovno da se poveća prisustvo policijskih službenika, on “nema ništa protiv toga, ako to bude jedini model rada i obezbjeđivanja sigurnosti djece i građana”.

“Često čujemo oprečna mišljenja stručne i javnosti uopšteno, kada je u pitanju povećanje broja policijskih službenika. Imali smo mnogo otpora kada smo sistematizacijom predvidjeli značajno veći broj policijskih službenika nego što je to sada situacija. Sada od istih tih ljudi koji su kritikovali povećanje broja policijskih službenika čujemo da bi trebalo da budu i u obrazovnim insitutucijama, obrazovnim, tužilaštvim i sudstvima, što negdje ne bih osporavao”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, trenutno imaju zakonske probleme koji im to onemogućavaju, a te zakone su donosile “prethodne skupštinske većine koje su bile u poziciji odlučivanja desetak godina unazad”.

Adžić je poručio da podržavaju sve što je rečeno današnjeg skupa, te da je evidentno da sistem ima dugogodišnje probleme, da različiti nivoi sistema u različitim stepenima odlučivanja donose nekad sporo nekad neadekvatno sankcije za bilo kakvu vrstu nasilja.

“Dobro je da su se ljudi okupili, da su poslate ovakve poruke, da alarmiramo ljude koji su donosioci odluka, prije svega sudsku i tužilačku vlast da u ovakvim slučajevima postupaju što je moguće konkretnije, brže i rigoroznije”, rekao je Adžić za Vijesti.

Smatra i da samo stroža zakonska politika može dovesti do suzbijanja ovakve vrste nasilja, a da odgovornost mora postojati i na porodici, institucijama Vlade i da se oni od toga “neće sakrivati i bježati”.

Naglasio je i da vjeruje da su ključne instance one koje se tiču tužilačke i sudske vlasti, jer su, kako kaže, oni ti koji mogu sankcionisati u potpunosti “ovakve vrste prekoračenja normalnog vida ponašanja”.