Uprava policije zatražila je od mjesnih sudova informacije o osobama koje su osuđivane za krivična djela protiv polne slobode maloljetnika, a od Uprave za izvršenje krivičnih sankcija podatke o izdržanim kaznama, kako bi spriječila ponavljanje ovih vidova zlostavljanja. Takođe, sarađivaće i sa tužiocima da bi se onemogućilo da se prestupnici, ranije osuđivani za seksualno zlostavljanje maloljetnika, nađu na prostoru gdje borave djeca.
Iz policije su potvrdili za portal Roditelji.me da još nije donijet podzakonski akt kojim bi bilo regulisano njihovo postupanje kada je riječ o posebnom nadzoru osuđivanih za ova krivična djela, ali su se u međuvremenu ipak sami odlučili da preduzmu niz mjera, kako bi zaštitili djecu.
„Iako o načinu sprovođenja ovih mjera posebnog nadzora još uvijek nije donijet podzakonski akt kojim bi se bliže uredilo postupanje policije u ovoj oblasti inicirano je preventivno postupanje i sprečavanje ponavljanja izvršenja ovih krivičnih djela. To se čini ostvarivanjem saradnje sa mjesnim sudovima u dijelu dobijanja informacija o licima osuđenim za predmetna krivična djela sa Upravom za izvršenje krivičnih sankcija radi pribavljanja informacija o otpustu ovih lica nakon izdržane kazne, kao i sa nadležnim tužiocem u slučaju zaticanja ovih lica na prostorima koja mogu biti rizična po maloljetna lica“, naveli su iz Uprave policije Crne Gore.
Podzakonski akti koji regulišu mjere posebnog nadzora nijesu donijeti ni skoro godinu dana nakon što je Skupština Crne Gore usvojila izmjene Krivičnog zakonika, kojim su propisane rigoroznije kazne za počinioce krivičnih djela protiv polne slobode maloljetnika. Nije poznato ni da li je formiran registar okrivljenih za pedofiliju i na koji način i ko ima uvid u tu evidenciju.
Kako je predviđeno Krivičnim zakonikom, počinioci ovih krivičnih djela su, poslije izdržane zatvorske kazne, u obavezi da se javljaju policiji, a zabranjeno im je posjećivanje mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova…
Mjerama posebnog nadzora propisano je i da te osobe obavezno posjećuju profesionalna savjetovališta i ustanove, kao i da su dužni da obavezno obavijeste nadležne o promjenama prebivališta, boravišta ili radnog mjesta. Isto bi morali da postupe i u slučaju da putuju u inostranstvo. Sve ove mjere se, kako se navodi u Zakonu, primjenjuju 20 godina poslije izvršenja kazne zatvora ili kazne dugotrajnog zatvora, uz mogućnost ukidanja. Nakon svake četiri godine od početka primjene mjera posebnog nadzora sud koji je donio prvostepenu presudu po službenoj dužnosti odlučuje o potrebi daljeg sprovođenja ovih mjera.
Kako su kazali iz Uprave policije, sve organizacione jedinice policije, odnosno odjeljenja bezbjednosti upoznati su da izmjenama Krivičnog zakonika u vezi mjera posebnog nadzora prema svim licima osuđenim za krivična djela protiv polne slobode, učinjena nad maloljetnim licima.
Povodom mjera nadzora portal Roditelji.me se u dva navrata od oktora obraćao Ministarstvu pravde, ali odgovore još nijesmo dobili.
Pitali smo ih šta je do sada učinjeno kada je riječ o primjeni Krivičnog zakonika, u dijelu koji se odnosi na krivična djela protiv polne slobode u kojima su žrtve djeca, kao i da li je formiran registar počinilaca tih krivičnih djela. Zanimalo nas je, između ostalog, i da nam saopšte, ukoliko registar postoji, koliko u njemu trenutno ima evidentiranih lica, te koliko je zahtjeva, od usvajanja novog Krivičnog zakonika, upućeno Ministarstvu pravde za uvid, odnosno provjeru i iz kojeg razloga je to traženo.
